ZAKON
O ŠUMAMA
(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 20 od 29 maja 2002, 37/04)
1. OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se očuvanje i zaštita šuma, jačanje njihovih ekoloških funkcija, planiranje u šumarstvu i upravljanje šumama, ekonomske funkcije, finansiranje obnove i unapređivanje šuma na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), nadzor nad sprovođenjem zakona, kaznena i druga pitanja vezana za upravljanje šumama.
Šume i šumska zemljišta, kao dobro od općeg interesa, uživaju posebnu brigu i zaštitu Federacije i kantona i koriste se pod uslovima i na način koji su propisani ovim zakonom.
Šume i šumska zemljišta su osnovni prirodni resurs čije vrijednosti se manifestuju kroz ekološke, socijalne i proizvodne funkcije šuma.
Član 2.
Pod šumom, u smislu ovog zakona, podrazumijeva se zemljište prekriveno šumskim drvećem ili šumskim grmljem čija površina prelazi 500 m2i čija je širina najmanje deset metara. Šume se smatraju ekosistemima. Njihov upis u zemljišnim knjigama nije od važnosti u smislu ovog zakona.
Šumom se smatraju i šumski rasadnici, plantaže šumskog drveća, čistine za trase dalekovoda i drugu javnu infrastrukturu u šumi koja se koristi po osnovu prava za prelazak preko tuđeg zemljišta, šumski putevi i druga šumska transportna i protivpožarna infrastruktura, dijelovi zemljišta koji su predmet pošumljavanja, površine namijenjene rekreaciji, kao i jezera, tekuće površinske vode i druge površinske vode i močvare unutar šuma kojima se upravlja posebnim zakonom.
Šumsko zemljište, pored zemljišta obraslog šumom, obuhvata i neobrađeno, neiskorišteno ili neplodno zemljište izvan šume u onom omjeru u kojem obezbjeđuje ili potpomaže funkcije susjedne šume. Šumsko zemljište također sačinjavaju područja sa smanjenim šumskim pokrivačem, krš, čistine i livade unutar šuma.
Šumom se ne smatraju sastojine šumskog drveća i žbunja koje su izrasle na poljoprivrednom zemljištu procesom sukcesije ako su mlađe od 20 godina i ako njihove krošnje ne pokrivaju barem 50% zemljišta, groblja pokrivena drvećem, rasadnici šumskog drveća izvan šuma, izolovane grupe šumskog drveća na površini do 500 m2kao i šumsko drveće i grmlje u urbanim parkovima i drugim naseljenim područjima.
Član 3.
Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju slijedeća značenja:
1. Čista sječa znači sječu svog ili praktično svog drveća u sastojini izlažući taj dio zemljišta ekološkim uslovima goleti čime stvara ozbiljne poteškoće za stanište ili susjedne sastojine. Čistom sječom ne smatra se uklanjanje starih sastojina ukoliko je njihova reprodukcija obezbjeđena na odgovarajući način.
2. Funkcije šuma su:
a) ekološke: biodiverzitet - zaštita staništa, zaštita zemljišta, zaštita voda, klimatska - uključujući ulogu šuma kod vezivanja ugljika iz zraka;
b) ekonomske: prihod od proizvodnje drveta i sekundarnih šumskih proizvoda;
c) socijalne: rekreacija, turizam, obrazovanje, istraživanje, odbrana, zaštita objekata i infrastrukture.
3. Gospodarska jedinica znači područje šume u kome će se obezbijediti trajnost gospodarenja.
4. Korišćenje šume obuhvata sječu i transport drveta, korišćenje sekundarnih šumskih proizvoda kao i prodaju šumskih drvnih sortimenata i sekundarnih šumskih proizvoda.
5. Krčenje šume znači svaku golu sječu kako bi se šumsko zemljište koristilo u druge svrhe. Krčenje se može smatrati privremenim ako ne postoji značajan uticaj na šumsko tlo. Upotreba šume za šumarske objekte ili instalacije se ne smatra krčenjem.
6. Otvorena vatra je svaka zapaljena vatra izvan zatvorenog objekta koji je pod krovom i zatvorenim ognjištem.
7. Površinske vode su stalni i povremeni površinski vodeni tokovi i stajaće vode.
8. Prava trećih lica na šume su materijalna prava na trajno korištenje šumskih proizvoda koja postoje u skladu sa obligacionim pravom i registrovana su u zemljišnoj knjizi, katastru nekretnina i popisnom katastru.
9. Kantonalno šumsko-privredno društvo je svako pravno lice registrovano za šumarstvo, koje je u skladu s ovim zakonom, osnovano za gospodarenje određenim područjem državnih šuma.
10. Pustošenje šuma podrazumijeva podbjeljivanje stabala, oštećivanje stabala i njihovih dijelova, uništavanje i oštećivanje podmlatka, kao i svaka druga radnja kojom se slabi prinosna snaga šume i šumskog zemljišta, ugrožava opstanak šuma i njihove ekološke funkcije.
11. Sanitarna sječa znači sječu zaraženih, insektima napadnutih, veoma oštećenih ili izvaljenih stabala.
12. Šumska infrastruktura su šumski putevi, stalne vlake, stalne žičare i druge šumske komunikacije i kapaciteti u šumama koji su namijenjeni za gospodarenje šumama.
13. Šumski proizvodi su svi proizvodi šuma i šumskog zemljišta, uključujući, ali neograničavajući se, na:
a) šumsko drveće i žbunje i svi njihovi dijelovi;
b) sjeme, koštunjičavo voće, bobičasti plodovi, kora drveta, korijen, šišarke i plodovi druge vegetacije unutar šume;
c) mahovina, paprat, trava, trska, cvijeće, ljekovito, aromatsko i jestivo bilje i druge biljke;
d) gljive;
e) biljni sok ili smola;
f) med;
g) listinac;
h) divljač i ostale životinje koje žive u šumi;
i) travnati ili pašnjački prekrivač;
j) treset, zemlja, pijesak, šljunak, kamen.
Proizvodi iz alineja b) - j) ove tačke predstavljaju sekundarne šumske proizvode.
14. Šumski putevi su putevi, sa pratećom infrastrukturom, koji su namijenjeni za prijevoz šumskih proizvoda i sav saobraćaj vezan za gospodarenje šumama i za spajanje sa sistemom javnih puteva. Vlake nisu šumski putevi osim ako ne zadovoljavaju minimalne standarde određene za šumske puteve.
15. Šumski reprodukcioni materijal je:
a) sjeme: šišarke, plodovi i sjeme namijenjeno za proizvodnju biljaka;
b) dijelovi biljaka: grančice i snopovi rezanih grana namijenjeni za proizvodnju biljaka;
c) mlade biljke: biljke uzgojene iz sjemena ili dijelova biljke, uključujući i mlade biljke iz prirodnog podmlatka.
16. Šumsko-uzgojnim mjerama se smatraju sve mjere koje doprinose osnivanju novih sastojina u šumi i poboljšanju njihove stabilnosti, raznolikosti ili kvaliteta. Šumsko uzgojne mjere uključuju:
a) mjere za obnovu šuma, odnosno za stvaranje novih sastojina;
b) njegu mladih razvojnih faza šuma, uključujući prorijedu mlađih sastojina;
c) specijalnu njegu mladih faza u prebornim šumama i drugim raznolikim šumama, izdanačkim šumama, kao i rubova šuma;
d) konverziju izdanačkih šuma i šikara.
17. Trajnost gospodarenja šumama znači održavanje i unaprjeđenje dugoročnog zdravlja i diverziteta šumskih ekosistema uz obezbjeđenje ekonomskih, ekoloških, socijalnih i kulturnih funkcija šuma za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
18. Upravljanje šumama i šumskim zemljištima obuhvata podršku i kontrolu ekonomskih funkcija i korištenje šuma i šumskog zemljišta.
19. Gospodarenje šumama obuhvata planiranje, zaštitu, njegu i korištenje šuma i šumskog zemljišta.
20. Vlasnici šume su sva pravna i fizička lica koja imaju legalno registrovano pravo vlasništva nad šumom i šumskim zemljištem. Legalno uspostavljena prava na uživanje cijele ili dijelova šume ili šumskog zemljišta, ne smatra se vlasništvom u smislu ovog zakona.
2. OČUVANjE I ZAŠTITA ŠUMA I NjIHOVIH FUNKCIJA
2.1. Krčenje šuma i gradnja u blizini šuma
Član 4.
Krčenje šuma je zabranjeno.
Krčenje šume se može dozvoliti samo u slučajevima kada se time postižu veće trajne koristi i ako neće biti štetnih posljedica za okoliš.
Dozvolu za krčenje šuma izdaje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), uz