Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:

ZAKON

O SUDOVIMA REPUBLIKE SRPSKE

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 111 od 23. decembra 2004; 109/2005; 37/06, 119/08, 116/09)

GlavaI

OPŠTE ODREDBE

Sadržaj zakona

Član 1.

Ovim zakonom se uređuju organizacija, nadležnost i funkcionisanje osnovnih sudova, okružnih sudova i Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljem tekstu: Vrhovni sud).

Sudska vlast

Član 2.

Sudsku vlast u Republici Srpskoj vrše sudovi.

Nezavisnost

Član 3.

Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvršne vlasti.
Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno, blagovremeno i efikasno.
Niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri odlučivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni.

Osnivanje sudova

Član 4.

Sudovi se osnivaju i ukidaju zakonom.

Zaštita prava

Član 5.

Sudovi štite prava i slobode zajamčene ustavima Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i zakonom, te obezbjeđuju ustavnost i zakonitost.

Preispitivanje sudskih odluka

Član 6.

Sudsku odluku može preispitivati samo nadležan sud povodom pravnih lijekova u postupku propisanom ustavom ili zakonom.

Obaveznost sudskih odluka

Član 7.

Odluke sudova u Bosni i Hercegovini obavezujuće su na teritoriji Republike Srpske.

Javnost i transparentnost

Član 8.

Rad sudova je javan, ukoliko nije drugačije određeno zakonom.
Transparentnost rada suda obezbjeđuje se javnim raspravljanjem pred sudovima, objavljivanjem sastava suda, davanjem obavještenja javnosti o toku sudskog postupka, pod uslovima predviđenim zakonom. Transparentnost se može ostvarivati i objavljivanjem sudskih odluka i drugih informacija od interesa za javnost.

Sastav sudova

Član 9.

Sudovi sude kao sudije pojedinci ili u vijećima sudija, odnosno vijećima sudija i sudija porotnika, a u određenim slučajevima predviđenim zakonom mogu suditi i stručni saradnici.
Sastav vijeća određuje se posebnim zakonima.

Službeni jezici

Član 10.

Službeni jezici koji se koriste u sudovima su jezik srpskog, jezik bošnjačkog i jezik hrvatskog naroda, a službena pisma su ćirilica i latinica.
Sud vodi postupak i donosi odluke na jeziku kojim se služi sudija u postupku ili jeziku koji odredi predsjednik vijeća, s tim da će se stranci na njen zahtjev obezbijediti prevod na ročištu ili prevod odluke suda na jezik kojim se stranka služi u postupku, i to u krivičnom postupku na trošak suda, a u svim ostalim postupcima na trošak stranke. Stranke mogu pismena upućivati sudu na bilo kojem od službenih jezika.

Službene legitimacije

Član 11.

Sudijama se izdaju službene legitimacije.
Visoki sudski i tužilački savjet propisuje obrasce i izgled službene legitimacije, a izdaje ih Ministarstvo pravde.

Sudijska toga

Član 12.

Sudije u toku suđenja i prilikom javnog objavljivanja odluka nose togu.
Visoki sudski i tužilački savjet propisuje korišćenje i izgled sudijske toge, a nabavku i raspodjelu obezbjeđuje Ministarstvo pravde.

Oznake pripadnosti

Član 13.

Sudije, stručni saradnici i viši stručni saradnici i radnici suda ne smiju ispoljavati bilo kakvu vjersku, političku, nacionalnu ili drugu pripadnost za vrijeme obavljanja službenih dužnosti.
Oznake vjerske, političke, nacionalne ili druge pripadnosti ne smiju se isticati na sudskoj zgradi ili u prostorijama suda.
Zabrana iz stava 1. ne odnosi se na stranke i treća lica.

Pečat

Član 14.

Sudovi imaju pečat u skladu sa zakonom.

Saradnja i pravna pomoć

Član 15.

Sudovi su dužni da sarađuju međusobno, kao i sa državnim organima i stranim sudovima.
Sudovi u Bosni i Hercegovini pružaju međusobnu pravnu pomoć u predmetima iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom.
Državni organi i pravna lica koja vrše javna ovlašćenja, dužni su da sudovima na njihov zahtjev blagovremeno dostave spise, isprave i druge podatke potrebne za vođenje sudskog postupka.
Sudovi međunarodnu pravnu pomoć pružaju u skladu sa međunarodnim aktima ili po osnovu načela reciprociteta.

GlavaII

ORGANIZACIJA I NADLEŽNOST SUDOVA

1. Organizacija i područje sudova

Osnovni sudovi

Član 16.

Osnovni sudovi osnivaju se za područje jedne ili više opština.

Okružni sudovi

Član 17.

Okružni sudovi osnivaju se za područje dva ili više osnovnih sudova.

Okružni privredni sudovi

Član 17a.

Okružni privredni sudovi, kao prvostepeni, osnivaju se za područje koje pokrivaju okružni sudovi.
Sjedište okružnih privrednih sudova je u Banjoj Luci, Bijeljini, Doboju, Trebinju i Istočnom Sarajevu.

Viši privredni sud

Član 17b.

Viši privredni sud, kao drugostepeni, osniva se za cijelo područje Republike Srpske.
Sjedište Višeg privrednog suda je u Banjoj Luci.

Vrhovni sud

Član 18.

Vrhovni sud je najviši sud u Republici Srpskoj.
Sjedište Vrhovnog suda je u Banjoj Luci.

Obavljanje poslova u sjedištu i van sjedišta suda

Član 19.

Sudovi obavljaju poslove iz svoje nadležnosti u svom sjedištu.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, osnovni sudovi mogu poslove iz svoje nadležnosti obavljati i van svog sjedišta u odjeljenjima van sjedišta suda u prekršajnim odjeljenjima izvan sjedišta suda, kao i u drugim mjestima na sudskim danima, u skladu sa zakonom.
Vrhovni sud i okružni sudovi mogu poslove iz svoje nadležnosti obavljati van svog sjedišta iz razloga efikasnosti, smanjenja troškova ili drugih opravdanih razloga.

Odjeljenje van sjedišta suda

Član 20.

Odjeljenje van sjedišta suda osniva se i ukida zakonom.
Odjeljenje van sjedišta suda trajno je smješteno u mjestu koje se nalazi na području suda, ali van njegovog sjedišta.
U odjeljenju van sjedišta suda, sud u pravilu obavlja sve poslove iz svoje nadležnosti za područje za koje je odjeljenje osnovano.
Radom odjeljenja izvan sjedišta suda rukovodi predsjednik suda.
Predsjednik suda uputstvom utvrđuje mjesto vođenja postupka i način formiranja sudskih vijeća u predmetima u kojima broj sudija raspoređenih u odjeljenju van sjedišta suda nije dovoljan za postupanje po pravilima sudskog postupka. Pri donošenju ovog uputstva, predsjednik suda vodi računa o efikasnosti rada suda i ekonomičnosti sudskog postupka.
Izuzetno od odredbi st. 3. i 5. ovog člana, predsjednik suda u pojedinačnom predmetu, na zahtjev postupajućeg sudije, može iz razloga efikasnosti, smanjenja troškova ili drugih opravdanih razloga odrediti da se postupak, odnosno pojedine radnje u postupku vode i van mjesta u kome bi se po odredbama ovog člana vodili.

Sudski dani

Član 21.

Sud može odrediti da se održavaju sudski dani, radi vođenja postupaka ili obavljanja drugih poslova u mjestima koja se nalaze na području suda, ali van njegovog sjedišta, odnosno odjeljenja van sjedišta suda.
Predsjednik suda donosi odluku o mjestu i vremenu održavanja sudskih dana.
Mjesto i vrijeme održavanja sudskih dana objavljuje se na oglasnoj tabli suda, kao i na oglasnoj tabli u zgradi u kojoj se održavaju sudski dani.

Sjedište i područje osnovnih sudova

Član 22.

Osnovni sudovi su:
1. Osnovni sud u Banjoj Luci za područje opština Banja Luka i Laktaši;
2. Osnovni sud u Bijeljini za područje opština Bijeljina, Ugljevik i Lopare. Osnovni sud u Bijeljini ima odjeljenje van sjedišta suda u Loparama za područje opštine Lopare;
3. Osnovni sud u Višegradu za područje opština Višegrad, Rudo, Rogatica i Ustiprača. Osnovni sud u Višegradu ima odjeljenje van sjedišta suda u Rogatici za područje opštine Rogatica;
4. Osnovni sud u Vlasenici za


Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas: