Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:

Na osnovu člana 24. stav 1. tačka e), a u vezi sa članom 11. tačka c) Ustavnog Zakona Tuzlanskog kantona ("Sl. novine Tuzlanskog kantona" br. 1/94), Skupština Tuzlanskog kantona, na prijedlog Vlade Tuzlanskopodrinjskog kantona, na sjednici od 13. avgusta 1996. godine, donosi

ZAKON

O SREDNjOJ ŠKOLI

(Objavljeno u "Sl. novinama Tuzlanskog Kantona", br. 4 od 13 avgusta 1996, 9/97, 5/98, 9/99)

IOSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Srednja škola je ustanova u kojoj se vrši srednje obrazovanje i odgoj učenika koji su završili osnovnu školu. Srednja škola ima svojstvo pravne osobe.

Član 2.

Srednja škola obuhvata:
- Gimnaziju u kojoj se, pored općeobrazovnih programa, ostvaruju i posebni programi iz odgovarajućih oblasti;
- Srednju umjetničku školu u kojoj se, pored odgovarajućeg općeobrazovnog programa, ostvaruje i program iz oblasti muzičke, i baletske umjetnosti (u daljem tekstu: umjetnička škola);
- Srednju tehničku i srodnu školu u kojoj se, pored odgovarajućeg općeobrazovnog programa, ostvaruje stručni program iIVstepena stručnog zvanja, odgovarajuće struke (u daljem tekstu: tehnička i srodna škola);
- Srednju stručnu školu u kojoj se ostvaruju, pored općeobrazovnog i stručni programiIIIiIVstepena stručne spreme, te stječu zanimanja odgovarajuće struke (u daljem tekstu: stručna škola);
- Specijalnu srednju školu u kojoj se ostvaruju stručni posebno prilagođeni programi za specijalno obrazovanje učenika sa smetnjama u psihičkom i fizičkom razvoju;
- Srednju školu za vjerske službenike u kojoj se, pored odgovarajućeg općeobrazovnog programa, ostvaruje i poseban program za obrazovanje vjerskih službenika.
- Mješovitu srednju školu u kojoj se, pored odgovarajućeg općeobrazovnog programa, ostvaruje i program srednje tehničke i srodne škole i srednje stručne škole.
Pod vjerskim službenicima iz prethodne alineje ovog člana podrazumijevaju se: imami, sveštenici, rabini, propovjednici i drugi.

Član 3.

U stručnoj školi mogu se realizirati i odgovarajući programi stručnog obrazovanja I iIIstepena stručne spreme, odnosno stručno osposobljavanje putem kurseva.
Stjecanjem obrazovanja iz prethodnog stava ne stječe se srednja stručna sprema.

Član 4.

U srednjoj školi, pored realiziranja programa općeobrazovnog i odgovarajućeg stručnog dijela, iz člana 2. i 3. ovog zakona, mogu se realizirati i programi dopunskog obrazovanja i stručnog usavršavanja.

Član 5.

Odredbe ovog zakona primjenjivaće se i na srednje škole koje se osnivaju za posebne potrebe društva ukoliko to posebnim zakonom nije drukčije regulirano.

Član 6.

U srednjoj školi nastava se izvodi na bosanskom književnom jeziku ijekavskog izgovora i hrvatskom književnom jeziku ijekavskog izgovora.
Cjelokupan odgojno-obrazovni rad u srednjoj školi odvija se uz upotrebu latiničnog pisma.

Član 7.

Kada u srednjoj školi ima najmanje 30 učenika pripadnika naroda i narodnosti kojima jezik, iz člana 6. ovog zakona, nije maternji jezik, za njih se u školi organizira i nastava maternjeg jezika.
U srednjoj školi u kojoj se obrazuju učenici samo jedne narodnosti, cjelokupna nastava se izvodi na jeziku te narodnosti, uz obavezno savladavanje nastave jezika iz člana 6. ovog zakona.

Član 8.

Strani državljani i osobe bez državljanstva imaju pravo da stječu srednje obrazovanje i odgoj na području Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) po odredbama ovog zakona u skladu sa konvencijama ugovorima i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa drugim državama ili međunarodnim organizacijama.

Član 9.

Srednje obrazovanje i odgoj je djelatnost od posebnog društvenog značaja.

Član 10.

Razvoj djelatnosti srednjeg obrazovanja i odgoja utvrđuje se dugoročnim programom, koji donosi Skupština Kantona.
Programom iz prethodnog stava naročito se utvrđuje obim potreba za obrazovanjem određenog profila kadrova, kao i vrsta i broj ustanova srednjeg obrazovanja i odgoja.

IIOSNIVANjE, RAD I PRESTANAK RADA SREDNjE ŠKOLE

Član 11.

Srednju školu može osnovati domaća i strana pravna i fizička osoba u svim oblicima svojine, u skladu sa ovim zakonom i dugoročnim programom iz člana 10. ovog zakona.
Srednju školu za vjerske službenike može osnovati vjerska zajednica.
Srednju školu kao javnu ustanovu osniva Skupština Kantona.
Aktom o osnivanju srednje škole utvrđuje se naziv, djelokrug rada i druga pitanja od značaja za rad srednje škole.
Srednju školu mogu osnovati dva ili više osnivača.
Ako srednju školu osnivaju dva ili više osnivača, njihova međusobna prava, obaveze i odgovornosti utvrđuju se ugovorom.
Prije donošenja akta o osnivanju srednje škole koja nema status javne ustanove, osnivač mora pribaviti saglasnost Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Kantona (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Član 12.

Srednje škole osnivaju se i rade u skladu sa Pedagoškim standardima za srednje obrazovanje i odgoj na području Kantona (u daljem tekstu: Pedagoški standardi) i Normativima školskog prostora, opreme i nastavnih sredstava (u daljem tekstu: Normativi).
Pedagoške standarde i Normative iz stava 1. ovog člana donosi ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Kantona (u daljem tekstu: ministar).
Osnivač srednje škole osigurava sredstva potrebna za osnivanje i rad srednje škole u skladu sa Pedagoškim standardima i Normativima.

Član 13.

Prije donošenja akta o osnivanju srednje škole kao javne ustanove, osnivač usvaja elaborat o društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja srednje škole (u daljem tekstu: Elaborat).
Elaborat obavezno sadrži: potrebe društva za obrazovanjem određenog stručnog zvanja ili zanimanja dužinu trajanja obrazovanja, profil i stepen stručne spreme koji se stječu po završetku obrazovanja, opće i posebne uvjete po Pedagoškim standardima i odgovarajućim Normativima i sredstva potrebna za ispunjavanje uvjeta.

Član 14.

Osnivač je dužan da prilikom osnivanja srednje škole formira komisiju koja će, u skladu sa ovim zakonom, izvršiti pripreme za početak rada.

Član 15.

Srednja škola se može osnovati ako ima:
- Dovoljan broj odjeljenja u skladu sa Pedagoškim standardima;
- odgovarajući stručni nastavni kadar u skladu sa nastavnim planovima i programima;
- sredstva za ostvarivanje odgovarajućeg nastavnog plana i programa;
- školske prostorije, opremu i nastavna sredstva u skladu sa odgovarajućim Normativima.
Broj učenika u odjeljenjima i grupama i stručnih zvanja i zanimanja u okviru kojih se ostvaruje obrazovanje i odgoj u srednjoj školi, utvrđuje se Pedagoškim standardima.

Član 16.

Srednja škola može početi sa radom kada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti predviđeni odredbama ovog zakona.
Novoosnovana srednja škola počinje sa radom početkom školske godine.
Uvođenje novog nastavnog plana i programa, odnosno proširivanje djelatnosti ili promjena obrazovanja i odgoja u okviru rada srednje škole zahtijeva utvrđivanje odgovarajućih uvjeta rada, u skladu sa članom 15. stav 1. ovog Zakona.

Član 17.

Pored upisa u sudski registar, srednja škola koja ispunjava uvjete za rad, upisuje se u Registar srednjih škola, koji vodi Ministarstvo.
Škola upisana u Registar srednjih škola može izdavati svjedodžbe i druge javne isprave o završetku obrazovanja, odnosno pojedinih razreda i oblika obrazovanja.
Srednja škola briše se iz Registra srednjih škola kada prestane ispunjavati uvjete propisane ovim zakonom.
Spisak verifikovanih srednjih škola objavljuje se u " Službenim novinama Tuzlanskog kantona".
Bliže propise o postupku utvrđivanja uvjeta i o sadržajima i načinu vođenja Registra srednjih škola donosi ministar.

Član 18.

U zavisnosti od uvjeta, mogućnosti i potreba, u srednjoj školi može se organizirati izvođenje obrazovno-odgojnog rada srednjeg obrazovanja u specijalnim odjeljenjima srednje škole i odjeljenjima umjetničke škole, po odgovarajućim programima.
Odjeljenja iz prethodnog stava mogu početi sa radom kada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti rada u skladu sa ovim zakonom.

Član 19.

Srednja škola može proširiti ili promijeniti djelatnost, kao i vršiti statusne promjene: spajanje, pripajanje, podjelu i izdvajanje.
Proširivanje ili promjena djelatnosti, kao i statusne promjene srednje škole, koje se odnose na obrazovno-odgojni rad, važe od početka naredne školske godine.
Odluku iz stava 1. ovog člana donosi osnivač.

Član 20.

(Brisan)

Član 21.

Srednja škola može organizovati obrazovno-odgojni rad, po odgovarajućem programu srednje škole i izvan svog sjedišta, ukoliko u tom mjestu nema srednje škole takve vrste.
Za organizovanje obrazovno-odgojnog rada iz stava 1. ovog člana, srednja škola je dužna prethodno pribaviti saglasnost Ministarstva.
Obrazovno-odgojni rad, iz stava 1. ovog člana, može otpočeti kada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uslovi za rad, u skladu sa ovim Zakonom.

Član 22.

Druga država ili kanton može organizirati rad odjeljenja srednjeg obrazovanja i odgoja na teritoriji Kantona, u skladu sa ovim zakonom.
Rad odjeljenja srednje škole, iz prethodnog stava, vrši se po nastavnim planovima i programima, koje su donijeli organi druge države odnosno kantona nadležni za poslove obrazovanja, uz prethodnu saglasnost Ministarstva.
Odjeljenja koja organiziraju srednje škole iz drugih država i kantona mogu početi sa radom tek kada Ministarstvo utvrdi da su ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom.

Član 23.

Rad srednje