ZAKON
O SREDNjOJ ŠKOLI
(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 38 od 29. aprila 2004; 62/04)
I- OPŠTE ODREDBE
Sadržaj zakona
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se djelatnost srednje škole (u daljem tekstu: škola), u kojoj se ostvarivanjem nastavnog plana i programa Republike Srpske, propisanog u skladu sa ovim zakonom, stiče srednje obrazovanje.
Ovaj zakon reguliše srednje obrazovanje uopšte, a posebno:
- osnivanje i organizaciju rada škola,
- upravljanje školom i proceduru izbora organa upravljanja,
- proceduru prijema nastavnika i drugih radnika,
- status radnika, stručno usavršavanje, ocjenjivanje i napredovanje,
- status učenika,
- finansiranje rada škola,
- druga pitanja vezana za rad škola.
Član 2.
Srednja škola može biti osnovana kao:
a) gimnazija,
b) srednja tehnička škola,
v) srednja stručna škola,
g) vjerska škola,
d) srednja umjetnička škola,
đ) srednja škola za učenike sa posebnim obrazovnim potrebama,
e) srednja škola za obrazovanje odraslih.
Srednja škola može biti organizovana i kao centar srednjih škola u čijem sastavu se nalazi više škola sa više smjerova, struka i zanimanja, navedenih u stavu 1. ovog člana.
Ciljevi obrazovanja
Član 3.
Ciljevi srednjeg obrazovanja su:
- da se učenicima obezbijedi srednje obrazovanje u skladu sa njihovim interesima i potrebama;
- da učenicima pruži pomoć u izboru odgovarajućeg zanimanja i uključivanja u društveni život;
- da se kod učenika razvija svijest o potrebi cjelovitog obrazovanja i osposobljavanja;
- da odgovori potrebama tržišta rada;
- obezbjeđenje obrazovanja i obuke na nivou obrazovanja u zemljama članicama Evropske unije;
- razvoj fizičkih i psihičkih sposobnosti učenika;
- razvijanje svijesti o značaju zaštite i očuvanja prirode i životne okoline;
- usvajanje, razumijevanje i razvoj osnovnih socijalnih i moralnih vrijednosti demokratski uređenog, humanog i tolerantnog društva;
- poštovanje prava djece, ljudskih i građanskih prava i osnovnih sloboda i razvijanje sposobnosti za život u demokratski uređenom društvu;
- razvijanje kod učenika etničke i vjerske tolerancije, jačanje povjerenja među učenicima i sprečavanje ponašanja koja narušavaju ostvarivanje prava na različitost;
- osposobljavanje učenika za kulturni život i uključivanje u duhovno, kulturno-istorijsko, nacionalno i naučno nasljeđe;
- podsticanje intelektualno-kritičke nezavisnosti i sposobnosti razumijevanja svijeta u kojem su mladi odgovorni učesnici, kreatori svoje budućnosti.
Jezik i pismo u nastavi
Član 4.
U školi se izvodi nastava na službenim jezicima konstitutivnih naroda Srba, Hrvata i Bošnjaka uz korišćenje oba službena pisma, ćirilice i latinice.
U školama se ne može vršiti diskriminacija nastavnika ili nekog drugog zaposlenog pri imenovanju, uslovima zaposlenja, napredovanju ili u bilo kojoj drugoj odluci koja se odnosi na to lice na osnovu toga što u školi, u usmenom i pismenom izražavanju, koristi bilo koji od jezika konstitutivnih naroda.
U školama se ne može vršiti diskriminacija učenika pri prijemu, učešću u aktivnostima škole ili u bilo kojoj drugoj odluci koja se odnosi na tog učenika, na osnovu toga što u školi, u usmenom i pismenom izražavanju, koristi bilo koji od jezika konstitutivnih naroda.
Bliži propis o organizovanju i izvođenju nastave iz ovog člana donosi Vlada na prijedlog ministara.
Dio nastavnog plana i programa, ili nastavni plan i program u cjelini, može da se ostvaruje i na stranom jeziku, uz saglasnost ministra.
Pravo stranih državljana
Član 5.
Strani državljani i lica bez državljanstva imaju pravo na sticanje obrazovanja u skladu sa ovim zakonom i važećim propisima, u skladu sa konvencijama i sporazumima koje je Bosna i Hercegovina zaključila sa drugim zemljama ili međunarodnim organizacijama.
Član 6.
Državljaninu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koji je dio srednjeg obrazovanja stekao u inostranstvu, kao i stranom državljaninu, omogućiće se nastavak srednjeg obrazovanja na osnovu svjedočanstva o stečenom obrazovanju u inostranstvu uz obaveznu nostrifikaciju svjedočanstava ili diploma.
Maternji jezik manjina
Član 7.
Za državljane Republike Srpske i Bosne i Hercegovine koji se smatraju pripadnicima nacionalne manjine, prema definiciji Zakona o zaštiti nacionalnih manjina, biće organizovana nastava iz maternjeg jezika u školi u koju su upisani.
Nastava iz maternjeg jezika za manjine može da se odvija u odjeljenju, posebnom odjeljenju ili grupi.
Ministar donosi nastavni plan i program za nastavu iz maternjeg jezika u čijem sastavu su i sadržaji iz književnosti, istorije, geografije i kulture te manjine.
Standardi u školi
Član 8.
Agencija za standarde i ocjenjivanje Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske ustanovljava standarde uspjeha učenika i ocjenjivanja postignutih rezultata; sprovodi istraživanja s ciljem razvoja ocjenjivanja i objavljuje rezultate istraživanja; daje savjete nadležnim obrazovnim vlastima po pitanjima propisanih standarda i njihove primjene; ustanovljava i vodi mehanizme izvještavanja o stanju u školama.
Agencija za standarde i ocjenjivanje Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, u skladu sa članom 49. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: Okvirni zakon), predmet je sporazuma između Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srpske i radiće, prema članu 48. Okvirnog zakona, u saradnji sa Agencijom za zajednička jezgra nastavnih planova i programa.
II- OSNIVANjE I REGISTRACIJA ŠKOLE
Osnivanje škole
Član 9.
Škola može biti osnovana kao javna ili kao privatna škola.
Javne i privatne škole osnivaju se pod jednakim uslovima.
Javnu školu može da osnuje nadležni organ vlasti: Vlada, grad, opština ili više opština zajedno.
Privatnu školu može osnovati svako domaće ili strano pravno ili fizičko lice.
Osnivač škole ne može biti fizičko lice koje je osuđivano za učinjeno krivično djelo na bezuslovnu vremensku kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci.
Status škole
Član 10.
Srednja škola ima status pravnog lica i upisuje se u sudski registar u skladu sa zakonom.
Uslovi za osnivanje škole
Član 11.
Uslovi za osnivanje javne ili privatne škole su:
1. da postoje potrebe za školovanjem određenih kadrova,
2. da ima dovoljan broj učenika i odjeljenja,
3. da su obezbijeđena sredstva za osnivanje i rad škole,
4. da su obezbijeđeni prostor, oprema i nastavna sredstva za rad škole,
5. da je obezbijeđen potreban i stručan kadar nastavnika i saradnika,
6. da su obezbijeđeni uslovi za obavljanje praktične nastave za stručne škole,
7. da škola ima fiskulturnu salu i najmanje jedno igralište na otvorenom prostoru,
8. da dobije odobrenje za primjenu nastavnog plana i programa.
Bliže uslove i proceduru za osnivanje škole posebnim pravilnikom propisuje ministar.
Mreža škola koje osniva Vlada
Član 12.
Vlada utvrđuje broj, strukturu i prostorni raspored škola u Republici Srpskoj koje osniva Vlada (u daljem tekstu: mreža škola), do 20. marta.
Mjerila i kriterijumi za utvrđivanje mreže škola su:
1) broj učenika koji završavaju osnovnu školu na određenom području,
2) broj škola u određenom području čiji je osnivač drugo pravno ili fizičko lice,
3) specifičnost područja (brdsko-planinsko, pogranično, izrazito nerazvijeno),
4) razvojna specifičnost područja na osnovu utvrđenih potreba za zapošljavanje,
5) dostupnost i jednaki uslovi za sticanje srednjeg obrazovanja,
6) obezbijeđenost komunikacija,
7) ekonomičnost i racionalnost u korišćenju