ZAKON
O SJEMENU I SADNOM MATERIJALU ŠUMSKIH I HORTIKULTURNIH VRSTA DRVEĆA I GRMLjA
(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 71 od 21 decembra 2005, 8/10)
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim Zakonom uređuje se: registracija i način vođenja registara, šumsko i hortikulturno sjeme, šumski i hortikulturni sadni materijal, kontrola uvoza reproduktivnog materijala, naknada troškova, upravni nadzor nad provođenjem ovog Zakona, kaznene odredbe i druga pitanja od značaja za provođenje jedinstvenog sistema šumskog i hortikulturnog sjemenarstva i rasadničarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Cilj ovog Zakona je osiguravanje kvalitetnog reproduktivnog materijala šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja radi pospješivanja ekonomične proizvodnje u šumarstvu i hortikulturi, čuvanje okruženja, biološke sigurnosti i zaštite potrošača.
Član 2.
Pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1. šumsko i hortikulturno sjeme (u daljnjem tekstu: sjeme) su generativni dijelovi šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja koji služe za sjetvu i proizvodnju šumskih i hortikulturnih sadnica;
2. šumske i hortikulturne sadnice (u daljnjem tekstu: sadnice) su biljke dobijene iz generativnih ili vegetativnih dijelova šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja, a služe za pošumljavanje, obnovu šuma i uređenje okoliša;
3. sjemensko stablo je stablo sa kojeg se dobija reproduktivni materijal;
4. sjemenska sastojina ili sjemenska zona je dio šumskog kompleksa izdvojen na osnovu fenotipskih karakteristika stabala;
5. priznata sjemenska sastojina ili sjemenska zona je dio šumskog kompleksa izdvojen na osnovu fenotipskih karakteristika stabala u kojem su provedene mjere njege, a čija je osnovna namjena proizvodnja reproduktivnog materijala;
6. sjemenska plantaža je izolovani zasad odabranih klonova ili potomstva punih ili polusrodnika namijenjen za proizvodnju ploda i sjemena, koji često i obilno plodonosi, a sjeme se lahko sakuplja;
7. roditeljska stabla su stabla od kojih je proizvedeno potomstvo kontroliranim ili slobodnim oprašivanjem;
8. klon je grupa individua (rameta) proizvedenih vegetativno od jedne matične biljke (ortete);
9. klonska smješa je smješa identifikovanih klonova u utvrđenom odnosu;
10. klonski arhiv je višegodišnji nasad i matičnjak klonova namijenjen očuvanju genetičkog fonda i varijabilnosti vrste;
11. matičnjak i centralni matičnjak je zasad koji služi za vegetativno razmnožavanje, odnosno proizvodnju hortikulturnog materijala;
12. potomstvo koje čine puni srodnici (full sib) je potomstvo poznatih roditeljskih stabala a polusrodnika (half sib) je potomstvo poznatog materinskog stabla dobijeno iz slobodnog oprašivanja;
13. provenijencija - porijeklo je jedno ili više područja sličnih ekoloških karakteristika u kojem sastojine pojedinih vrsta, podvrsta ili varijeteta pokazuju slične fenotipske ili genetske karakteristike;
14. rasadnik je posebno uređena površina zemljišta na kojoj se kroz sistem tehnološko-tehničkih postupaka proizvodi reproduktivni materijal;
15. promet reproduktivnog materijala je kupovina, prodaja, uvoz, uslužno posredovanje, davanje bez naknada (poklon, ustupanje i sl.) i razmjena reproduktivnog materijala;
16. partija sjemena je sjeme iste vrste drveća koje potiče od istog polaznog materijala i koje je na isti način i iste sezone sakupljano, dorađeno i uskladišteno.
Član 3.
Odredbe ovog Zakona odnose se na reproduktivni materijal sljedećih vrsta šumskog drveća:
-Abies alba Mill. - obična jela,
-Abies cephalonica Loud. - grčka jela,
-Abies pinsapo Boiss. - španska, andaluzijska jela,
-Acer platanoides L. - mliječ, mlječak,
-Acer pseudoplatanus L. - gorski (bijeli) javor,
-Alnus spp. i hibridi između ovih vrsta - johe,
-Betula pendula Roth- breza bradavičava,
-Betula pubescens Ehrh. - maljava breza,
-Carpinus betulus L. - grab obični,
-Castanea sativa Mill. - kesten pitomi,
-Cedrus atlantica Manetti ex Carr. - atlaski cedar,
-Cedrus libani Loud. - libanonski cedar,
-Fagus sylvatica L. - bukva obična, evropska,
-Fraxinus angustifolia Vahl. - poljski jasen,
-Fraxinus excelsior L. - bijeli jasen,
-Juglans regia L. - orah obični,
-Juglans nigra L. - crni orah,
-Larix decidua Mill. - evropski ariš,
-Picea abies (L.) Karsten- obična smrča,
-Picea omorika (Pan~i}) Purk. - Pančićeva omorika,
-Picea sitchensis (Bong.) Carr. - sitkanska smrča,
-Pinus brutia Ten. - brucijski bor,
-Pinus halepensis Mill. - alepski, bili bor,
-Pinus leucodermis Antoine- munika,
-Pinus nigra Arnold- crni bor,
-Pinus pinaster Ait. - primorski bor,
-Pinus pinea L. - pinija, pinj,
-Pinus silvestris L. - bijeli bor,
-Populs spp. i hibridi između ovih vrsta,
-Prunus avium L. - trešnja divlja,
-Pseudotsuga menziessi Franco- obična američka duglazija,
-Pyrus pyraster Burgsd. - divlja kruška,
-Quercus cerris L. - cer,
-Quercus frainetto Tenore- sladun,
-Quercus ilex L. - česvina, crnika,
-Quercus petraea Liebl. - kitnjak,
-Quercus pubescens Willd. - medunac,
-Quercus robur L. - lužnjak,
-Quercus rubra L. - crveni američki hrast,
-Robinia pseudoacacia L. -bagrem,
-Salix spp. i njihovi hibridi,
-Sorbus spp.,
-Tilia cordata Mill. - lipa malolisna,
-Tilia platyphyllos Scop. - lipa velelisna,
-Catalpa bignonioides,
-Aescenlus hiipocastanum- divlji kesten,
-Ulmus montana- brijest,
-Platanus orientalis,
-Platanus occidentalis.
Odredbe ovog Zakona odnose se i na reproduktivni materijal drugih vrsta šumskog drveća kada se on proizvodi za potrebe podizanja i vještačkog obnavljanja šuma i uređenje okoliša.
Član 4.
Poslove u djelatnosti sjemenarstva i rasadničarstva, utvrđene ovim Zakonom, obavljaju: Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), Federalna uprava za šumarstvo (u daljnjem tekstu: Federalna uprava), kantonalna ministarstva nadležna za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), kantonalne uprave za šumarstvo (u daljnjem tekstu: kantonalna uprava), kantonalno šumsko-privredno društvo, kao i naučne ili naučnoistraživačke ustanove i druge ustanove koje ispunjavaju uvjete utvrđene ovim Zakonom, a koje ovlasti Federalno ministarstvo (u daljnjem tekstu: ovlaštene ustanove).
Radi praćenja stanja u sjemenarstvu i rasadničarstvu kantonalna ministarstva, kantonalne uprave i ovlaštene ustanove iz stava 1. ovog člana dužni su o obavljanju poslova iz ove djelatnosti najmanje jednom godišnje obavještavati Federalno ministarstvo i Federalnu upravu i to najkasnije do 31. decembra tekuće godine.
Član 5.
Na prijedlog kantonalnog šumsko-privrednog društva, uz prethodno pribavljeno mišljenje kantonalne uprave, Federalno ministarstvo utvrdit će granice šumskih sjemenskih sastojina i sjemenskih zona određene vrste šumskog drveća i utvrditi površine sjemenskih sastojina za sakupljanje sjemena.
Program za privređivanje sjemenskim sastojinama i sjemenskim zonama i njegovu reviziju izrađuje ovlaštena ustanova.
Odredbe st. 1. i 2. ovog člana ne odnose se na endemične i subendemične vrste, te spontane prirodne hibride koje nalazimo u našim šumama.
Uvjete koje moraju zadovoljavati ovlaštene ustanove iz stava 2. ovog člana propisat će federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar).
II. REGISTRACIJA I NAČIN VOENjA REGISTARA
Član 6.
U obavljanju poslova sjemenarstva i rasadničarstva šumskih i hortikulturnih vrsta drveća i grmlja, Federalna uprava vodi sljedeće registre:
1. Registar proizvođača šumskog i hortikulturnog sjemena (u daljnjem tekstu: Registar proizvođača sjemena);
2. Registar dorađivača šumskog i hortikulturnog sjemena (u daljnjem tekstu: Registar dorađivača sjemena);
3. Registar proizvođača šumskog i hortikulturnog sadnog materijala (u daljnjem tekstu: Registar proizvođača sadnog materijala);
4. Registar uvoznika šumskog i hortikulturnog sjemena i šumskog i hortikulturnog sadnog materijala (u daljnjem tekstu: Registar uvoznika);
5. Registar laboratorija za kontrolu kvaliteta šumskog i hortikulturnog sjemena (u daljnjem tekstu: Registar laboratorija).
Sadržaj, oblik i način vođenja registara iz stava 1. ovog člana propisuje federalni ministar.
Član 7.
Federalno ministarstvo donosi rješenje o upisu u registar iz člana 6. ovog Zakona na zahtjev preduzeća, ustanova i drugih pravnih lica (u daljnjem tekstu: pravna lica), ako ta pravna lica zadovoljavaju uvjete propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog Zakona.
Federalno ministarstvo donijet će rješenje o brisanju pravnog lica upisanog u registar iz člana 6. ovog Zakona, na njegov zahtjev, odnosno kada utvrdi da je