ZAKON

O RADU BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE (prečišćeni tekst)

(Objavljeno u "Sl. glasniku Brčko Distrikta", br. 19 od 17 jula 2006, 19/07, 25/08, 20/13)

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se sklapanje ugovora o radu, uključ ujući radno vrijeme, plaće, prestanak ugovora o radu, prava i obaveze koje proizlaze iz radnog odnosa, zaključivanje kolektivnih ugovora, mirno rješavanje kolektivnih radnih sporova i druga pitanja iz radnog odnosa na području Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikta), ukoliko drugim zakonom nije drugačije određeno.

Član 2.

U ovom zakonu koriste se slijedeći termini, pod kojima se podrazumijeva:
1. "pravilnik" su interna pravila poslovanja poslodavca kojim se regulišu plaće, organizacija rada i ostala pitanja od važnosti za odnos između poslodavca i zaposlenih, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, ako takav postoji;
2. "otkazivanje" znači prekidanje ili poništavanje ugovora o radu pod određenim uslovima osim prirodnog prekida ugovora o radu;
3. "kolektivni ugovor" je ugovor sklopljen između poslodavca i sindikata ili vijeća zaposlenika, ili između udruženja poslodavaca i sindikata ili vijeća zaposlenika, u korist njihovih članova;
4. "kolektivni radni spor" je svaki spor između poslodavca ili udruženja poslodavaca i sindikata ili vijeća zaposlenika, a koji proističe iz kolektivnog ugovora zaključenog između pomenutog poslodavca, ili udruženja poslodavaca i sindikata ili vijeća zaposlenika;
5. "zaposlenik " je svako fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora o radu;
6. " poslodavac" je svako fizičko ili pravno lice koje na osnovu ugovora o radu zapošljava neko lice;
7. "viša sila" je događaj ili uticaj koji se ne može predvidjeti niti kontrolisati, a ovdje se ubrajaju i prirodne sile (npr. poplave i uragani) i ljudska djela (npr. nemiri, štrajkovi i ratovi);
8. "krajnja nepažnja" je svjesno, namjerno učinjeno djelo ili propust kojim se bezobzirno zanemaruje bezbjednost ili imovina drugih lica;
9. "štetni uticaji" podrazumijevaju sve uslove na radnom mjestu koji predstavljaju veliki rizik za radnu bezbjednost i zdravlje zaposlenih, a pošto je poslodavac preuzeo razumne mjere zaštite radne bezbjednosti i zdravlja svojih zaposlenih;
10. "opasno zaposlenje" je svaka vrsta posla koja nosi veliki rizik ili gdje postoji izuzetno velika opasnost;
11. "zdravlje", vezano za zaposlenje, podrazumijeva nepostojanje bolesti ili slabosti, i uključuje psihičke i mentalne elemente koji utiču na zdravlje a koji su u direktnoj vezi s bezbjednošću i higijenom na poslu;
12. "teški fizički poslovi" podrazumijeva posao na kojem često dolazi do podizanja vrlo velikih predmeta i često nošenje velikih predmeta. Svaki posao koji zahtijeva podizanje predmeta teških četrdeset (40) kilograma ili težih, kao i često dizanje ili nošenje predmeta teških dvadeset (20) kilograma ili težih, smatra se teškim fizičkim radom;
13. "neposredna opasnost" je neposredna i stvarna prijetnja nečijem zdravlju ili bezbjednosti;
14. "početni ugovor" je prvi ugovor o radu koji zaposlenik zaključi s određenim poslodavcem;
15. "usavršavanje na poslu" je svaka obuka koja se vrši dok je radnik zaposlen;
16. "evidencija o osiguranju" je dokument u kojem su sadržani podaci o godinama staža zaposlenog i pravima na penziju na koja je zaposleni stekao pravo;
17. "maloljetnik" je osoba od petnaest (15) do osamnaest (18) godina;
18. "mirovno vijeće" je neutralna treća strana koja iznalazi način neobavezujućeg rješenja spora kako bi pomogla strankama u sporu da dođu do rješenja spora koji odgovara objema strankama;
19. "propisi" su sve odredbe kojima je nadležni organ/organi vlasti dao snagu zakona;
20. "teško hendikepirano dijete" je dijete koje je teško psihički ili fizički nesposobno a nesposobnost je izazvana fizičkim nedostatkom ili slabošću, ili tjelesnom manom;
21. "prestanak" je prirodan završetak ili prestanak ugovora o radu;
22. "radnička knjižica" je dokument koji sadrži radnu evidenciju zaposlenog uključujući godine radnog staža, radna mjesta itd.;
23. "radno mjesto" je svako mjesto gdje radnici treba da borave ili na koje treba da idu zbog posla a koje je pod direktnom ili indirektnom kontrolom poslodavca;
24. "vijeće zaposlenika" je predstavničko tijelo zaposlenih koje raspravlja o problemima i pitanjima zaposlenih s poslodavcem i koje se u ime zaposlenih može uključiti u kolektivno pregovaranje s poslodavcem.

Član 3.

(1) Radni odnos se zasniva zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika.
(2) Poslodavac - fizičko lice dužan je se prijaviti na PIO i zdravstveno osiguranje.
(3) Nakon zaključenog ugovora o radu poslodavac je dužan prijaviti zaposlenika na PIO i zdravstveno osiguranje.

Član 4.

(1) Prema licu koje traži zaposlenje, kao i prema licu koje je zaposleno, ne smije se vršiti diskriminacija na osnovu rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog opredjeljenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, seksualnog opredjeljenja, rođenja ili neke druge okolnosti, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih ili duševnih oštećenja u pogledu angažiranja, obuke, unapređivanja, uslova zapošljavanja, prestanka ugovora o radu ili drugih pitanja koja proističu iz radnog odnosa.
(2) Stav 1 ovog člana ne isključuje:
1. razlike u dobroj vjeri zasnovane na neophodnim zahtjevima koji se odnose na određeni posao;
2. razlike u dobroj vjeri koje su zasnovane na sposobnosti lica da obavlja poslove predviđene za određeno radno mjesto ili da savlada program potrebnog stručnog usavršavanja, pod uslovom da je poslodavac ili lice koje obezbjeđuje stručno usavršavanje uložilo razumne napore za prilagođavanje posla ili obuke situaciji u kojoj se nalazi takvo lice ili za obezbjeđivanje odgovarajućeg drugog zaposlenja ili usavršavanja, ukoliko je to moguće, i
3. svaki program, aktivnost ili odredba koja za svoj cilj ima poboljšanje položaja lica koja se nalaze u nepovoljnom ekonomskom, socijalnom, obrazovnom ili fizičkom položaju.
(3) U slučajevima u kojima navodno postoji kršenje odredaba ovog člana:
1. lice čija prava su navodno povrijeđena može podnijeti tužbu zbog povrede prava nadležnom sudu;
2. ukoliko podnosilac tužbe kroz relevantne dokaze pokaže postojanje bilo koje aktivnosti koja je zabranjena ovim članom, tuženi je dužan da dokaže da takva razlika nije napravljena na osnovu diskriminacije; i
3. ukoliko utvrdi da su navodi tužbe osnovani, sud će dati takvu odluku kakvu smatra neophodnom da bi se osigurala saglasnost s ovim članom.

Član 5.

(1) Zaposlenici imaju pravo, po slobodnom izboru, organizovati sindikat te se u njega učlaniti u skladu sa Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine, Statutom Brčko distrikta (u daljnjem tekstu: Statut) i sa zakonima Distrikta.
(2) Poslodavci imaju pravo, po svom slobodnom izboru, organizovati udruženja poslodavaca te postati njihovi članovi u skladu sa Ustavom i zakonima Bosne i Hercegovine, Statutom i zakonima Brčko distrikta.
(3) Sindikati i udruženja poslodavaca mogu se osnivati bez ikakvog prethodnog odobrenja.

Član 6.

(1) Zaposlenici imaju pravo da slobodno odlučuju o pridruživanju ili napuštanju sindikata koji djeluje na području Brčko distrikta u skladu sa statutom tog sindikata i ne mogu biti diskriminirani na osnovu toga što jesu ili nisu članovi sindikata.
(2) Zaposlenik ili poslodavac ne mogu biti diskriminisani na osnovu toga što jesu ili nisu članovi sindikata, odnosno udruženja poslodavaca.

Član 7.

(1) Nijedan poslodavac ili udruženje poslodavaca koje radi u svoje ime ili preko drugog lica, člana ili zastupnika ne mogu:
1. se miješati u osnivanje, funkcionisanje ili upravljanje sindikatima; ili
2. unapređivati ili pomagati na bilo koji drugi način nekom sindikatu u pokušaju da utiču ili kontrolišu taj sindikat.
(2)