ZAKON

O PROSTORNOM UREĐENjU

(Objavljeno u "Nar. novinama Županije Posavske", br. 5 od 22 septembra 1999, 7/00)

IOPĆE ODREDBE

Članak 1.

Sa ciljem osiguranja prostornog uređenja Županije Posavske (u daljem tekstu: Županija), kojim se ostvaruju uvjeti održivog razvitka, života i rada pučanstva, zaštita okoliša i obrana zemlje, ovim zakonom uređuje se:
- načela za plansko uređenje prostora i ustrojstvo sustava prostornog uređenja,
- dokumenti prostornog uređenja i njihov sadržaj,
- provođenje dokumenata i
- nadzor nad provođenjem odredaba.

Članak 2.

Plansko gospodarenje, zaštita i upravljanje prostorom ( u daljem tekstu: plansko uređenje prostora), vrši se u suglasnosti sa dokumentima prostornog uređenja donesenim na temelju integralnog pristupa planiranju prostornog uređenja na načelima održivog razvitka.
Integralni pristup planiranju prostornog uređenja i planskog uređenja prostora obuhvaća naročito:
- istraživanje, provjeru i ocjenu mogućnosti razvitka u prostoru Županije,
- izradu dokumenata prostornog uređenja,
- provedbu i praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja.

Članak 3.

Plansko uređenje prostora Županije temelji se na načelima:
- ravnomjernog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka prostora Županije uz njegovanje i razvijanje općinskih prostornih osobenosti,
- održivog razvitka i racionalnog korištenja i zaštite prostora,
- zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite unapređenja stanja okoliša,
- zaštite graditeljskog naslijeđa i vrijednih dijelova prirode,
- usuglašavanja interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja od interesa za Županiju,
- usuglašenosti prostornog uređenja općina sa prostornim uređenjem Županije,
- javnosti i slobodnog pristupa podacima i dokumentima značajnim za prostorno uređenje u skladu sa ovim i drugim posebnim propisima,
- uspostavljanje sustava informiranja o prostoru od značaja za Županiju u svrhu planiranja, korištenja i zaštite prostora Županije.

Članak 4.

Plansko uređenje prostora obuhvaća građenje i uređivanje naselja i okolnog prostora, korištenje i zaštitu prirodnih i izgrađenih resursa i vršenje drugih zahvata u prostoru sukladno planu i propisanim uvjetima.
Naselje i naseljeno mjesto

Članak 5.

Naselje, u smislu ovog zakona, podrazumjeva izgrađen, nastanjen, prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenog mjesta.
Naseljeno mjesto, u smislu ovog zakona, podrazumjeva teritorijalnu jedinicu koja po pravilu obuhvata jedno ili više naselja sa područjem koje pripada tom naseljenom mjestu.
Naselja mogu imati karakter gradskog ili seoskog naselja.
U cilju usmjeravanja građenja, odgovarajućim planom prostornog uređenja ili na način propisan ovim zakonom, za svako naselje utvrđuje se granica urbanog područja i građevinskog zemljišta. Osim građevinskog zemljišta, granicama urbanog područja mogu biti obuhvaćena i druga zemljišta.
Ako postoji potreba da se utvrde posebni uvjeti građenja u centrima ili intenzivno izgrađenim dijelovima urbanih područja utvrđuje se uže urbano područje.
Građenje izvan građevinskog zemljišta

Članak 6.

Građenje se može vršiti samo u urbanim područjima i na građevinskom zemljištu utvrđenom planom prostornog uređenja.
Izuzetno, izvan granice urbanog područja, odnosno građevinskog zemljišta, može se vršiti građenje koje, s obzirom na svoje osobenosti, zauzima prostore izvan urbanih područja, a naročito:
- magistralne infrastrukture (prometna, energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.),
- zdravstvenih, rekreacionih i sportskih građevina,
- građevina za potrebe obrane vojske Federacije BiH,
- stambenih i gospodarskih građevina poljoprivrednog proizvođača za potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskog turizma,
- istraživanje, iskorištavanje i uređivanje prostora prirodnih dobara (mineralne sirovine, šume, vode, poljoprivredno zemljište i dr.).
Magistralna infrastruktura

Članak 7.

Pod pojmom magistralne infrastrukture podrazumjevaju se:
1. - građevine prometa i veza:
- magistralne ceste i autoceste sa pripadajućim građevinama (mostovi, viadukti, tuneli, galerije, odvodni kanali i dr.),
- željezničke pruge sa pripadajućim građevinama (mostovi, viadukti, tuneli, pogonska mreža, signalni uređaji, stanice i pružna postrojenja na stanicama i sl.), osim industrijskih kolosjeka, staničnih i pogonskih građevina,
- zračne luke otvorene za javni promet,
- luke otvorene za javni promet,
- međunarodni granični prijelaz.
2. - energetske građevine
- elektrane ugrađene snage preko 30 MNj,
- dalekovodi 110 kV i više sa trafostanicama i rasklopnim postrojenjima na tim dalekovodima,
- međunarodni i magistralni naftovodi i plinovodi sa pripadajućim uređajima i postrojenjima.
3. - vodoprivredne građevine
- za zaštitu od voda:brane sa akumulacijama, retenzije, obodni i odvodni kanali, tuneli sa pripadajućim objektima, crpne stanice, riječne građevine, ustave, hidromelioracioni sustavi za odvodnjavanje površine preko 2000 ha i objekti za zaštitu od erozija i bujica na erozivnim područjima,
- za korištenje voda (međudržavni, međužupanijski/međukantonalni i međuopćinski sustavi za snabdjevanje vodom, hidromelioracioni sustavi i za navodnjavanje na međudržavnim vodotocima i ostali sustavi i površine preko 2000 ha, vještački ribnjaci preko 100 ha, za korištenje vodnih snaga preko 30 MNj, plovni putevi): brane i akumulacije ukupne zapremine preko 200 000 m3, vodozahvati, dovodni kanali, cjevovodi, rezervoari, luke, brodske prevodnice i drugi objekti,
- za zaštitu (kakvoće) voda (međudržavni, međukantonalni/međužupanijski i međuopćinski sustavi): glavni kolektori za prijem i transport otpadnih voda, uređaji za prečišćavanje otpadnih voda, odlagalište za otpadne tvari i drugi pripadajući objekti,
4. - građevine telekomunikacija:
- građevine međunarodnih i međuentitetskih telekomunikacijskih kapaciteta i građevine radija i televizije od značaja za Županiju (ili javnog interesa).

IIUSTROJSTVO SUSTAVA PROSTORNOG UREĐENjA

Članak 8.

Učinkovitost prostornog planiranja i uređenja prostora Županije osiguravaju Skupština Županije (u daljem tekstu:Skupština), i Vlada Županije (u daljem tekstu:Vlada) donošenjem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata određenih ovim zakonom.
Stručnu utemeljenost dokumenata iz stavka 1. ovog članka osigurava Županijsko ministarstvo gospodarstva (u daljem tekstu: Ministarstvo) i tijela uprave Županije osnovana za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja, te pravne osobe registrirane za izradu tih dokumenata.
Obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja

Članak 9.

Stručne poslove izrade dokumenata prostornog uređenja za Županiju osigurava Ministarstvo.

Članak 10.

Stručne poslove prostornog planiranja, izradu dokumenata prostornog uređenja i stručnih podloga za njihovu izradu mogu obavljati gospodarska društva i pravne osobe registrirane za obavljanje tih oposlova.
Obavljanjem poslova iz stavka 1. ovog članka u Županiji mogu se baviti samo gospodarska društva i druge pravne osobe registrirane u Bosni i Hercegovini. Gospodarska društva i druge pravne osobe iz inozemstva, mogu učestovati u izradi planova prostornog uređenja ili njihovih dijelova samo ako su, u državi u kojoj imaju svoje sjedište, registrirani za obavljanje tih djelatnosti.
Upis u sudski registar pravnih osoba iz stavka 1. ovog članka obavlja se na osnovu suglasnosti nadležna državna tijela, uvjete i mjerila za izdavanje suglasnosti propisuje to tijelo.
Detaljne planove prostornog uređenja (regulacijski planovi, ubanistički projekti, natječaji i t.d.) mogu izrađivati i pravne osobe registrirane za izradu tehničke dokumentacije.
Gospodarska društva i druge pravne osobe ne mogu dopustiti korištenje svog gospodarskog društva, pečata ili obrazaca za ovjeru dokumenata prostornog uređenja ili njihovih dijelova koji nisu izrađeni u tom