ZAKON
O PROMETU NEPOKRETNOSTI
(Objavljeno u "Sl. list SRBiH", br. 38/78, 4/89, 29/90 i "Sl. glasniku RS", br. 29/94)
IOPŠTE ODREDBE
Član 1
Ovim zakonom uređuju se uslovi i postupak pod kojim se vrši promet nepokretnosti.
Nepokretnosti u smislu ovog zakona su poljoprivredno i građevinsko zemljište, šume i šumsko zemljište, neplodno zemljište, zgrade, stanovi i poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada.
Član 2
Pod prometom nepokretnosti, u smislu ovog zakona podrazumijeva se:
1. prenos nepokretnosti u društvenoj svojini sa jednog na drugo društveno pravno lice, pribavljanje nepokretnosti u društvenu svojinu od građana, udruženja građana i drugih građanskih pravnih lica (u daljem tekstu: nosioci prava svojine), otuđivanje nepokretnosti iz društvene svojine, zamjena nepokretnosti u društvenoj svojini i drugi vidovi raspolaganja nepokretnostima u društvenoj svojini;
2. prenos prava svojine na nepokretnostima na kojima postoji pravo svojine, sticanje prava svojine na nepokretnosti koja je u društvenoj svojini i drugi vidovi raspolaganja nepokretnostima na kojima postoji pravo svojine.
Član 3
Poljoprivredna zemljišta, šume i šumska zemljišta u društvenoj svojini ne mogu se otuđivati, osim ako je to zakonom određeno.
Građevinska zemljišta u društvenoj svojini ne mogu se otuđivati, ali se na njima mogu sticati prava određena zakonom.
Zgrade u društvenoj svojini mogu se otuđivati pod uslovima određenim zakonom.
Ugovor o prometu nepokretnosti, zaključen protivno odredbama st. 1, 2 i 3 ovog člana, ništav je.
Član 4
Nepokretnosti koje su u opštoj upotrebi nisu u prometu.
Nepokretnost za koju je odlukom skupštine opštine utvrđeno da više ne služi opštoj upotrebi, može biti u prometu pod uslovima predviđenim u prethodnom članu.
Ako se nepokretnost nalazi na području dvije ili više opština odluku iz prethodnog stava donose skupštine opština sporazumno.
Ugovor o prometu nepokretnosti iz stava 1 ovog člana ništav je.
Član 5
Nosioci prava raspolaganja i drugih prava na nepokretnosti u društvenoj svojini, u smislu ovog zakona, jesu organizacije udruženog rada, samoupravne interesne zajednice, društveno političke zajednice, mjesne zajednice, društveno političke organizacije, zakonom određene društvene organizacije i druge organizacije i zajednice (u daljem tekstu: društvena pravna lica).
Organizacije udruženog rada, samoupravne interesne zajednice, društveno političke zajednice i mjesne zajednice, mogu pravnim poslom, uz naknadu ili bez naknade, pribavljati, otuđivati, zamjenjivati i prenositi pravo raspolaganja i druga prava na nepokretnosti pod uslovima određenim zakonom.
Društveno-političke organizacije i druge zakonom određene društvene organizacije mogu, u skladu sa zakonom, pribavljati samo nepokretnosti koje su im potrebne radi ostvarivanja njihovih ciljeva, kao i otuđivati i prenositi pravo raspolaganja i druga prava na nepokretnosti.
Ugovor o prometu nepokretnosti, zaključen protivno odredbi prethodnog stava, ništav je.
Član 6
Promet nepokretnosti na koje postoji pravo svojine slobodan je pod uslovima određenim zakonom.
Udruženja građana i druga građanska pravna lica mogu, u skladu sa zakonom, sticati pravo svojine na nepokretnosti koje služe ostvarivanju zajedničkih interesa njihovih članova i ciljeva zbog kojih su osnovana, kao i otuđivati nepokretnosti na koje imaju pravo svojine.
Član 7
Prenosom prava svojine na zgradi, prenosi se pravo svojine i na zemljištu na kome se zgrada nalazi, kao i na zemljištu koje služi za njenu redovnu upotrebu.
Prenosom prava svojine na zgradi, koja se nalazi na zemljištu u društvenoj svojini, stiče se pravo korišćenja na zemljištu dok zgrada na njemu postoji, kao i na zemljištu koje služi za njenu redovnu upotrebu.
Sticanjem prava svojine na zgradi koja je u društvenoj svojini ne stiče se pravo svojine na zemljištu u društvenoj svojini na kome se zgrada nalazi kao i na zemljištu koje služi za njenu redovnu upotrebu, ali se stiče pravo korišćenja na tom zemljištu dok zgrada na njemu postoji.
Prenosom prava raspolaganja na zgradi u društvenoj svojini sa jednog na drugo društveno pravno lice, prenosi se i pravo raspolaganja na zemljištu na kome se zgrada nalazi, kao i na zemljištu koje služi za njenu redovnu upotrebu.
Pod zemljištem koje služi za redovnu upotrebu zgrade, u smislu ovog zakona, smatra se ono zemljište koje je kao takvo predviđeno regulacionim planom ili rješenjem nadležnog opštinskog organa uprave, ako taj plan nije donijet.
Član 8
Posebni dijelovi zgrada (stanovi i poslovne prostorije), idealni dijelovi zgrada, stanova i poslovnih prostorija, kao i idealni dijelovi zemljišta, mogu biti u prometu pod uslovima određenim zakonom.
Član 9
Samoupravni sporazum, odnosno ugovor o prenosu nepokretnosti sa jednog na drugo društveno pravno lice i o otuđenju nepokretnosti iz društvene svojine zaključuje se u pismenom obliku.
Ugovor na osnovu koga se prenosi pravo svojine na nepokretnosti mora biti sačinjen u pismenom obliku, a potpisi ugovarača ovjereni u nadležnom sudu.
Samoupravni sporazum, odnosno ugovor koji je zaključen protivno odredbama st. 1 i 2 ovog člana ne proizvodi pravno dejstvo.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, ugovor zaključen u pismenoj formi na osnovu koga se prenosi pravo svojine, proizvodiće pravno dejstvo iako potpisi ugovarača nisu ovjereni u nadležnom sudu, ako su ugovorne strane izvršile u cjelini ili u pretežnom dijelu obaveze koje iz njega nastaju ili ako je taj ugovor zaključen u prisustvu najmanje dva svjedoka koji su se potpisali na ugovoru.
Član 9a
Sud neće ovjeriti potpise ugovarača na ugovoru kojim se prenosi pravo svojine na stambenoj zgradi, zgradi za odmor, poslovnoj zgradi, stanu i poslovnoj prostoriji kao posebnom dijelu zgrade, ako ugovarač, koji prenosi pravo svojine na ovoj nepokretnosti, ne podnese sudu odobrenje da se može izvršiti promet te nepokretnosti.
Odobrenje iz prethodnog stava daje opštinska uprava društvenih prihoda na čijem području se nalazi nepokretnost, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.
Opštinska uprava društvenih prihoda odbiće rješenjem zahtjev za davanje odobrenja iz stava 1 ovog člana, u roku iz prethodnog stava, ako, na osnovu podataka sa kojima raspolaže ocijeni da je nepokretnost stečena na protivpravan način, a na štetu društvene svojine.
Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Opštinska uprava društvenih prihoda dužna je da odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja rješenja iz stava 3 ovog člana, o tome obavijesti nadležni organ ili društveno pravno lice ovlašćeno za pokretanje odgovarajućeg sudskog odnosno upravnog postupka.
Postupak iz prethodnog stava je hitan.
Ako se u roku od 90 dana od dana donošenja rješenja o odbijanju zahtjeva iz stava 3 ovog člana ne pokrene sudski odnosno upravni postupak, ili se u tom postupku pravosnažno utvrdi da nepokretnost nije stečena na protivpravan način, a na štetu društvene svojine, opštinska uprava društvenih prihoda, na zahtjev ugovarača iz stava 1 ovog člana daće, najkasnije u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva, odobrenje da se može izvršiti promet nepokretnosti.
-------------------
NAPOMENA REDAKCIJE:
Na osnovu člana 2 Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ... ("Sl. list SRBiH", br. 4/89) odredba člana 9 stav 4 ovog zakona neće se primjenjivati na ugovor kojim se prenosi pravo svojine na nepokretnosti iz stava 1 ovog člana.
-------------------
IIPROMET NEPOKRETNOSTI
Član 10
Društvena pravna lica mogu među sobom, uz naknadu ili bez naknade, prenositi pravo raspolaganja na poljoprivrednom zemljištu.
Društveno pravno lice može pravo raspolaganja na neizgrađenom građevinskom zemljištu prenijeti samo na opštinu.
Prenos prava raspolaganja na šumama i šumskom zemljištu vrši se pod uslovima i na način određen zakonom.
Član 11
Društvena pravna lica mogu poljoprivredno zemljište van kompleksa poljoprivrednog zemljišta, na kome imaju pravo raspolaganja, nosiocu prava svojine dati u zamjenu za drugo zemljište.
Organizacija udruženog rada i drugo društveno pravno lice može uz naknadu otuđivati nosiocu prava svojine poljoprivredno zemljište u društvenoj svojini samo ako je takvo zemljište van kompleksa poljoprivrednog zemljišta.
Član 12
Šume i šumska zemljišta u društvenoj svojini u granicama šumskog privrednog područja ne mogu se otuđivati, osim u postupku arondacije ili komasacije šuma i šumskog zemljišta ili zamjene.
Šume i šumska zemljišta u društvenoj svojini van šumskog privrednog područja društvena pravna lica mogu uz naknadu otuđivati nosiocima prava svojine, uz prethodnu saglasnost skupštine opštine na čijem se području nalazi šuma.
Član 13
Društveno