aaa bbb


Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


NAPOMENA:
Odlukom Ustavnog suda broj U-40/12 ("Sl. glasnik RS", br. 117 od 18. decembra 2012), utvrđuje se da stav 3. člana 10. Zakona o privatizaciji poslovnih zgrada, poslovnih prostorija i garaža ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 98/04, 71/10, 30/12, 117/12 i 30/12) u dijelu koji glasi: "a koje glase na ime kupca ili člana njegovog porodičnog domaćinstva, stečenih emisijom, a ne trgovanjem na Banjalučkoj berzi" nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske.
------------------------

ZAKON

O PRIVATIZACIJI POSLOVNIH ZGRADA, POSLOVNIH PROSTORIJA I GARAŽA

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 98 od 11. novembra 2004, 71/10, 30/12, 117/12, 67/13)

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se uslovi i način privatizacije poslovnih zgrada, poslovnih prostorija i garaža u državnoj svojini.
Privatizacija se vrši obaveznom javnom prodajom.

Član 2.

U smislu ovog zakona:
1. poslovnom zgradom smatra se zgrada namijenjena za vršenje poslovnih djelatnosti;
2. poslovnom prostorijom smatra se jedna ili više prostorija koje, po pravilu, čine građevinsku cjelinu i imaju zaseban ulaz, a namijenjene su za vršenje poslovne djelatnosti;
3. garažom se smatra posebni objekat ili prostorija koja ima zaseban ulaz, a namijenjena je za smještaj jednog ili više motornih vozila.

Član 3.

Predmet prodaje po ovom zakonu su poslovne zgrade, poslovne prostorije i garaže u državnoj svojini (u daljem tekstu: nekretnine).
Nekretninama iz stava 1. ovog člana smatraju se, u smislu ovog zakona, nekretnine koje su po zakonu prešle iz društvene u državnu svojinu, kao i nekretnine koje su nakon 25. aprila 1993. godine stečene državnim kapitalom, ako:
1. se na dan stupanja na snagu ovog zakona ne koriste neposredno za potrebe nosioca prava raspolaganja, niti su potrebne nosiocu prava raspolaganja za ostvarivanje njegovih funkcija, utvrđenih zakonom ili drugim opštim aktom donesenim na osnovu zakona;
2. ne podliježu privatizaciji državnog kapitala u preduzećima i bankama po posebnom zakonu;
3. ne podliježu restituciji po posebnom zakonu.

Član 4.

Stvarna prava na nekretninama koje koriste za obavljanje svoje djelatnosti institucije, ustanove i organizacije čiji je osnivač Republika Srpska, grad, odnosno opština (muzej, dom kulture, biblioteka, arhiv, pozorište, javne ustanove, javna preduzeća i sl.) prenose se po ovom zakonu na te institucije, ustanove i organizacije i neće se privatizovati.

Član 5.

Prodaju nekretnina vrši nosilac prava raspolaganja, odnosno opština ili grad za nekretnine koje nemaju nosioca prava raspolaganja ili je on nepoznat (u daljem tekstu: prodavac).

Član 6.

Svi ugovori o zakupu i drugi ugovori i akti o korišćenju nekretnina koje su predmet prodaje prestaju da važe na dan stupanja na snagu ovog zakona.
Sva lica koja na osnovu ugovora i akata iz stava 1. ovog člana ili bez pravnog osnova koriste ove nekretnine smatraju se privremenim korisnicima.
Privremeni korisnik ima pravo nesmetanog korišćenja nekretnine i obavezu plaćanja zakupnine, odnosno naknade i drugih troškova korišćenja do dana predaje nekretnine u posjed prodavca.
Privremeni korisnik koji je uložio sredstva u izvođenje radova, radi stavljanja u funkciju nekretnine, na osnovu ranije zaključenog ugovora sa nosiocem prava raspolaganja, a koji ne kupi tu nekretninu, ima pravo da traži putem suda povrat uloženih sredstava po odredbama zakona koji uređuje obligacione odnose.
Tužba za povrat uloženih sredstava iz stava 4. ovog člana može se podnijeti nakon izvršene prodaje nekretnine.

Član 7.

Nekretnina se prodaje u viđenom stanju.
Javna prodaja vrši se pribavljanjem pismenih ponuda, a neposrednom pogodbom samo onda kada je prodaja putem pribavljanja pismenih ponuda ostala bezuspješna.
Prodavac je dužan da u pisanoj formi obavijesti privremenog korisnika o načinu i vremenu prodaje nekretnine.
Privremeni korisnik garaže, koja je funkcionalno povezana sa stanom u njegovom vlasništvu ili je sastavni dio objekta u kojem je on etažni vlasnik stana, ima pravo preče kupovine te garaže, po početnoj cijeni, koja ne može biti niža od tržišne cijene, utvrđene prema odredbama ovog zakona.
Postupak i rokove javne prodaje nekretnina iz ovog zakona, propisuje uredbom Vlada Republike Srpske.

Član 8.

Ugovorena prodajna cijena nekretnine ne može biti niža od njene tržišne vrijednosti u vrijeme zaključenja ugovora.
Pod tržišnom vrijednošću nekretnine smatra se tržišna vrijednost utvrđena po propisima o porezu na prenos nekretnina i prava.
Ako ugovorena cijena ne dostiže tržišnu vrijednost nekretnine u vrijeme zaključenja ugovora, ugovor o prodaji nekretnine može se poništiti.

Član 9.

O prodaji nekretnina zaključuje se ugovor koji se sačinjava u obliku notarski obrađene isprave u skladu sa posebnim propisom.
Notar koji je sproveo postupak notarske obrade ugovora dužan je no primjerak ugovora dostaviti Pravobranilaštvu Republike Srpske i jedinici lokalne samouprave.
Pravobranilaštvo Republike Srpske podnosi tužbu za poništenje ugovora u roku od šest mjeseci od dana njegovog prijema, ako utvrdi da je ugovorena prodajna cijena niža od tržišne vrijednosti