Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:

ZAKON

O PREKRŠAJIMA (Prečišćeni tekst)

(Objavljeno u "Sl. novinama Kantona Sarajevo", br. 16 od 03 jula 2001; 27/01, 4/02)

DIO PRVI

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom utvrđuju se opći uslovi odgovornosti i sankcije koje se propisuju za prekršaje određene propisom Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: Kantona), Grada Sarajeva (u daljem tekstu: Grad) i općine sa teritorije Kantona (u daljem tekstu: općina) i uređuje prekršajni postupak i organi za vođenje prekršajnog postupka.

Član 2.

Prekršaji su, zakonom ili drugim propisom, utvrđene povrede javnog poretka za koje su propisane prekršajne kazne, ukor i zaštitne mjere (u daljem tekstu: sankcije).
Sankciju učiniocu prekršaja može izreći samo nadležni prekršajni sud, u postupku koji je pokrenut i sproveden po ovom zakonu.

Član 3.

Niko ne može biti kažnjen za radnju koja, prije nego što je učinjena, nije bila zakonom ili drugim propisom određena kao prekršaj i za koju nije bilo propisano kako će se kazniti onaj koji je učini.
Ako je poslije učinjenog prekršaja izmijenjen zakon ili drugi propis o prekršaju, primijenit će se propis koji je blaži za učinioca.

Član 4.

Za prekršaj predviđen propisom Kantona, Grada i općine, učinilac će se kazniti ako je prekršaj učinjen na teritoriji Kantona, Grada, odnosno općine.
Pod teritorijom Kantona, Grada, odnosno općine, podrazumijeva se suhozemna teritorija, vodene površine unutar njenih granica, kao i vazdušni prostor nad njima.
U slučaju iz stava 1. ovog člana može se, pod uslovima uzajamnosti, ustupiti gonjenja za prekršaj drugom kantonu u kojem učinilac prekršaja ima prebivalište.

Član 5.

Prekršaji se mogu propisivati kantonalnim zakonom, i drugim propisom Skupštine i Vlade Kantona (u daljem tekstu: kantonalni propis) i odlukom Gradskog i općinskog vijeća.

Član 6.

Prekršaj može biti izvršen činjenjem ili nečinjenjem. Prekršaj je izvršen nečinjenjem kad je učinilac propustio da izvrši radnju koju je bio dužan da izvrši.

Član 7.

Prekršaj je izvršen u vrijeme kada je učinilac ra dio ili bio dužan da radi, bez obzira kad je posljedica nastupila.

Član 8.

Prekršaj je izvršen kako u mjestu gdje je učinilac ra dio ili bio dužan da radi, tako i u mjestu u kome je posljedica nastupila, ako propisom o prekršaju nije drukčije određeno.

II- ODGOVORNOST ZA PREKRŠAJE

Član 9.

Nije odgovoran za prekršaj učinilac koji u vrijeme izvršenja prekršaja nije mogao shvatiti značaj svoje radnje (činjena ili nečinjenja) ili nije mogao upravljati svojim postupcima, usljed trajne ili privremene duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog duševnog razvoja (neuračunljivost).
Učinilac prekršaja čija je sposobnost da shvati značaj svoje radnje ili propuštanja ili sposobnost da upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena, usljed stanja iz prethodnog stava, može se blaže kazniti (bitno smanjena uračunljivost).
Okolnost da je prekršaj učinjen pod uticajem alkohola ili opojnih droga ne isključuje odgovornost učinioca.

Član 10.

Za odgovornost je dovoljan nehat učinioca, ako propisom o prekršaju nije određeno da će se učinilac kazniti samo ako je prekršaj učinjen sa umišljajem.

Član 11.

Prekršaj je učinjen sa umišljajem kada je učinilac bio svjestan svog djela i htio njegovo izvršenje; ili kad je bio svjestan da, usljed njegovog činjenja ili nečinjenja, može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

Član 12.

Prekršaj je učinjen iz nehata kad je učinilac bio svjestan da usljed njegovog činjenja ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je olahko držao da će je moći spriječiti ili da ona neće nastupiti ili kad nije bio svjestan mogućnosti nastupanja zabranjene posljedice, iako je, prema okolnostima i prema svojim ličnim svojstvima , bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti.

Član 13.

Nije odgovoran ko učini prekršaj pod uticajem sile, prijetnje ili prinude, ili ko je u vrijeme izvršenja prekršaja pogrešno shvatio da postoje okolnosti prema kojima bi, da su postojale, njegova radnja bila dozvoljena.

Član 14.

Nepoznavanje propisa kojima se predviđa prekršaj ne izvinjava.

Član 15.

Nije prekršaj ona radnja koja je učinjena u nužnoj odbrani.
Nužna odbrana je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinilac od sebe ili drugog odbije istovremeni protivpravni napad.

Član 16.

Nije prekršaj ona radnja koja je učinjena u krajnjoj nuždi.
Krajnja nužda postoji ako je radnja učinjena radi toga da učinilac od sebe ili drugog otkloni istovremenu neskrivljenu opasnost, koja se na drugi način nije mogla otkloniti i ako pri tom učinjeno zlo nije veće od onog koje je prijetilo.

Član 17.

Ako je učinilac prekoračio granice nužne odbrane, odnosno krajnje nužde, može se blaže kazniti, a ako je to prekoračenje učinjeno pod osobito olakšavajućim okolnostima, neće odgovarati za prekršaj.

Član 18.

Ko s umišljajem drugog podstrekne ili mu pomogne da učini prekršaj kaznit će se kao da ga je sam učinio.
S obzirom na prirodu prekršaja, kao i na način i okolnosti pod kojima je izvršeno podstrekavanje ili pomaganje i stepen odgovornosti podstrekača i pomagača, podstrekač i pomagač mogu se blaže kazniti.
Ako je podstrekavanje ili pomaganje izvršeno pod osobito olakšavajućim okolnostima ili ako do izvršenja prekršaja nije došlo, podstrekač i pomagač neće odgovarati za prekršaj.

Član 19.

Za pokušaj prekršaja učinilac je odgovoran samo ako je to propisom Kantona, Grada, odnosno općine predviđeno.
Prekršaj je učinjen u pokušaju kad je učinilac započeo izvršavanje prekršaja ali ga nije dovršio.

Član 20.

Pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu mogu biti odgovorni za prekršaj samo ako je to propisom o prekršaju predviđeno.
Kanton, Grad i općina i njihovi organi i drugi državni organi ne mogu biti odgovorni za prekršaj.
Zakonom se može propisati da za prekršaj odgovara odgovorno lice u organu Kantona, Grada i općine i u drugom državnom organu.

Član 21.

Pravno lice je odgovorno za prekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlo radnjom ili propuštanjem dužnog nadzora od strane organa upravljanja ili odgovornog lica ili radnjom drugog lica koje je bio ovlašteno da postupa u ime pravnog lica.

Član 22.

Pravno lice koje se nalazi pod stečajem odgovorno je za prekršaj, bez obzira na to da li je prekršaj učinjen prije otvaranja ili u toku stečajnog postupka, ali mu se ne može izreći novčana kazna nego samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta i oduzimanja imovinske koristi.

Član 23.

Odgovornost odgovornog lica postoji ako je do izvršenja prekršaja došlo njegovom radnjom ili njegovim propuštanjem dužnog nadzora.
Odgovornim licem, u smislu ovog zakona, smatra se lice kome su u preduzeću ili drugom pravnom licu povjereni određeni poslovi koji se odnose na upravljanje, poslovanje ili proces ra da, kao i lice koje u organu Kantona, Grada i općine ili drugom državnom organu obavlja određene dužnosti.

Član 24.

Odgovornost odgovornog lica za prekršaj ne prestaje zato što mu je prestao radni odnos u pravnom licu ili organu Kantona, Grada i općine ili drugom državnom organu, niti zato što je nastala nemogućnost kažnjavanja pravnog lica usljed njegovog prestanka.

Član 25.

Odgovonost odgovornog lica za prekršaj ne postoji ako je ono postupalo na osnovu naređenja drugog odgovornog lica ili organa upravljanja ili ako je preduzelo sve radnje koje je na osnovu zakona, drugog propisa ili općeg akta bilo dužno da preduzme da bi spriječilo izvršenje prekršaja.

Član 26.

Ako drukčije nije određeno u propisu kojim je predviđen prekršaj, strano pravno lice i strano odgovorno lice kaznit će se za prekršaj ako je prekršaj učinjen na teritoriji Kantona i ako strano pravno lice ima sjedište, odnosno predstavništvo u Kantonu, odnosno Federaciji.

Član 27.

Lice koje je u krivičnom postupku ili u postupku za privredne prestupe pravosnažno oglašeno krivim, za djelo koje ima i obilježja prekršaja, neće se kazniti za prekršaj.

III- SANKCIJE

1. Kazne

Član 28.

Za pekršaj se može propisati novčana kazna ili kazna zatvora.
Za jedan prekršaj se može alternativno propisati i novčana kazna i kazna zatvora, tako da se može izreći samo jedna od njih.
Za prekršaje učinjene radi sticanja materijalne koristi, zakonom se mogu propisati obadvije kazne, tako da se mogu izricati zajedno.
Za prekršaje pravnog lica, kao i odgovornog lica može se propisati samo novčana kazna.

Član 29.

Zakonom se novčana kazna za pojedinca može propisati u iznosu od 10 do 500 KM, a ostalim propisima od 10 do 300 KM.
Zakonom se za prekršaje pravnih lica. kao i za prekršaje imalaca radnje, može propisati novčana kazna od 50 do 5.000 KM. a za odgovorno lice do 1.000 KM.
Ostalim propisima o prekršajima novčana kazna za prekršaje pravnih lica i imalaca radnje može se propisati u iznosu od 50 do
3.000 KM, a za odgovorno lice do 800 KM.
Zakonom se može, za prekršaje koji predstavljaju težu povredu zakona, propisati za pravno lice, kao i za imaoca radnje, novčana kazna do 10.000 KM, a za odgovorno lice do 2.000 KM i za pojedince do l.000 KM, a ostalim propisima o prekršajima