U skladu s članom 23 Statuta Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Brčko distrikta BiH" brojevi 1/00, 7/04), Skupština Brčko distrikta na 96. sjednici održanoj 22. jula 2004. godine, usvojila je

ZAKON

O POLjOPRIVREDNOM ZEMLjIŠTU BRČKO DISTRIKTA BOSNE i HERCEGOVINE

(Objavljeno u "Sl. glasniku Brčko Distrikta", br. 32 od 20 septembra 2004, 19/07)

I. OSNOVNE ODREDBE

Osnovni sadržaj zakona

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se za poljoprivredno zemljište: zaštita, korištenje, unapređivanje, uređenje poljoprivrednog zemljišta, promet i zakup kao i druge agrarne operacije u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Distrikt).
Odredbe ovog zakona se upotrebljavaju za šumsko zemljište, ako zakonom nije drugačije određeno.

Posebna zaštita poljoprivrednog zemljišta

Član 2.

Poljoprivredno zemljište, kao dobro od općeg interesa, uživa posebnu zaštitu i koristi se pod uslovima i na način propisan ovim zakonom.

Šta se smatra poljoprivrednim i obradivim zemljištem

Član 3.

Poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovog zakona, smatraju se zemljišta koja se koriste za poljoprivredu: njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade pašnjaci, ribnjaci trstici i močvare, kao i druga zemljišta koja imaju potencijal za korištenje za potrebe poljoprivrede, po svojim prirodnim i ekonomskim uslovima, ako je taj način korištenja racionalniji od postojećeg.
U poljoprivredna zemljišta spadaju i sva zapuštena zemljišta, koja nisu određena za šume, na osnovu zakona o šumama.
Obradivim poljoprivrednim zemljištem podrazumijeva se i zemljište u inundacijama (zemljišta između nasipa za odbranu od voda i vodotoka - rijeka). Ta zemljišta se koriste za ratarenje, pašnjake, šume i parkove prirode.
Obradivim poljoprivrednim zemljištem u smislu ovog zakona podrazumijevaju se njive, vrtovi, voćnjaci, vinogradi i livade.

Korištenje i uređenje poljoprivrednog zemljišta

Član 4.

Pod korištenjem zemljišta za poljoprivredu iz člana 3 stava 1, podrazumijevaju se i drugi oblici korištenja, nenavedeni u članu 3: korištenje za poljoprivrednu proizvodnju u cjelini, za voćarske rasadnike i šumske rasadnike.
Pod uređenjem poljoprivrednog zemljišta, u smislu ovog zakona, smatra se arondacija, komasacija i međusobna zamjena poljoprivrednog zemljišta.

Ograničenja u korištenju poljoprivrednog zemljišta

Član 5.

Poljoprivredno zemljište se koristi za poljoprivrednu proizvodnju i ne može se koristiti u druge svrhe, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim ovim zakonom.

Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta

Član 6.

Odredbe ovog zakona o korištenju i obradi poljoprivrednog zemljišta i naknadi iz člana 31 ovog zakona, primjenjuju se i na zemljišta koja su planskim aktom određena kao građevinska zemljišta, odnosno koja su određena za nepoljoprivredne svrhe, sve dok za njih nije u skladu s propisima izdata dozvola za gradnju, odnosno drugi odgovarajući akt.
Poljoprivredno zemljište, koje je proglašeno građevinskim, do privođenja planiranoj namjeni koristi se za poljoprivrednu proizvodnju.
Promjena namjene obradivog poljoprivrednog zemljišta - za stambenu i drugu izgradnju, za vodne akumulacije ili za druge nepoljoprivredne namjene, moguća je samo na osnovama planskih akata Brčko distrikta BiH usklađenih s posebnim zakonom koji reguliše planske i urbanističke uslove za promjenu namjene obradivog zemljišta.
O prijedlogu Strategije i Programa prostornog uređenja Brčko distrikta BiH, mišljenje daje odjeljenje nadležno za poljoprivredu.
Odjeljenje nadležno za poljoprivredu daje svoje mišljenje o prostornom planu uređenja Brčko distrikta.
Poljoprivredna zemljišta se u planskim aktima Brčko distrikta BiH, na osnovu kategorizacije, svrstavaju po kulturama i po kategorijama iz člana 3 ovog zakona i vode se u posebnoj evidenciji, povezano sa bazom podataka iz katastra zemljišta.

Upotreba poljoprivrednih zemljišta u skladu sa njihovom namjenom

Član 7.

Poljoprivredno zemljište se mora koristiti u skladu s namjenom, sprečavajući njegovo degradiranje, zagađivanje i druge ekološki štetne postupke.
Poljoprivredno zemljište je zagađeno kada sadrži toliko štetnih materija da se smanji njegova sposobnost samočišćenja, naruše fizičke, hemijske ili biološke osobine, sputava ili sprečava rast i razvoj biljaka, zagađuju podzemne vode ili biljke ili je zbog štetnih materijala, na neki drugi način, oštećena prirodna plodnost zemljišta.
Prirodna plodnost zemljišta je osigurana ako ono:
- nije izloženo eroziji;
- posjeduje povoljnu strukturu;
- sadrži dovoljnu količinu humusa;
- ne ograničava nesmetani rast biljaka;
- ima osobinu razgrađivanja materije, kao što su ostaci biljnog i životinjskog porijekla; životinjske ili ljudske izlučevine i druge materije, koje se kao sekundarne sirovine vraćaju u prirodni tok materija;
- optimalno prihvata, zadržava ili propušta vodu.

Uloga Brčko distrikta

Član 8.

Brčko distrikt stvara uslove kojima se obezbjeđuje poboljšanje korištenja poljoprivrednog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju, povećanje površina obradivog poljoprivrednog zemljišta i njegova zaštita.
Brčko distrikt ekonomskom i poreznom politikom i drugim mjerama podstiče potpunije i racionalnije iskorištavanje poljoprivrednog zemljišta.
Šef Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta BiH (u daljnjem tekstu: šef odjeljenja) propisuje detaljnije mjere o trajnoj plodnosti tla i sprečavanju zagađenja biljaka i sa njima povezane obavezne mjere.

Osnove zaštite, korištenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta

Član 9.

Radi racionalnog iskorištavanja poljoprivrednog zemljišta za konvecionalnu proizvodnju i proizvodnju "organske hrane" unapređenja životne sredine, kao i rejonizacije poljoprivredne proizvodnje donose se osnove zaštite, korištenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta (u daljnjem tekstu: osnove) za područje Brčko distrika.
Pod "organskom hranom" podrazumijeva se hrana proizvedena u skladu sa zakonom za organsku proizvodnju hrane, prije svega hrana proizvedena bez upotrebe sintetičkih hemikalija.
Šef odjeljenja (u daljnjem tekstu: Odjeljenje) daje saglasnost na planove prostornog uređenja Brčko distrikta u dijelu korištenja poljoprivrednog zemljišta, posebno za nepoljoprivredne svrhe.
Osnovama za područje Brčko distrikta uređuju se: namjena korištenja poljoprivrednih površina na bazi prirodnih i drugih uslova (mogućnost rejonizacije); utvrđivanje površina za proizvodnju organske hrane; površine koje treba urediti radi racionalnije poljoprivredne proizvodnje (melioracije, komasacije i sl.); stepen erozije poljoprivrednog zemljišta; površine koje se navodnjavaju ili se mogu navodnjavati; površine koje se štite kao staništa divljih biljnih i životinjskih vrsta i površine kojima se ne može promijeniti namjena radi očuvanja prirodne ravnoteže.
Vlada na prijedlog Odjeljenja propisuje bliži sadržaj osnova i postupak njihovog donošenja.
Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta ne može se izvršiti ni po kome osnovu, niti se poljoprivredno zemljište može početi koristiti u nepoljoprivredne svrhe ako za to područje nije donesen plan prostornog uređenja kojim je tome zemljištu utvrđena druga namjena. Ove promjene namjene nisu dozvoljene na osnovama izmjena dijelova postojećeg plana prostornog uređenja.

Donošenje osnova

Član 10.

Osnove za područje Brčko distrikta BiH donosi Vlada na prijedlog Odjeljenja uz prethodno pribavljenu saglasnost Odjeljenja za komunalne poslove.

Zaštita i uređenje poljoprivrednog zemljišta kao prirodnog bogatstva

Član 11.

Poslovi zaštite i uređenja poljoprivrednog zemljišta kao prirodnog bogatstva su poslovi od općeg interesa.
Materijalni i drugi uslovi za zaštitu i uređenje poljoprivrednog zemljišta, kao dobra od općeg interesa, obezbjeđuje se preko Odjeljenja.

Poslovi zaštite i uređenja poljoprivrednog zemljišta

Član 12.

Poslovi zaštite i uređenja poljoprivrednog zemljišta, u smislu ovog zakona, jesu:
1. izrada osnova zaštite, korištenja i uređenja poljoprivrednog zemljišta;
2. uređenje