ZAKON

O OBAVJEŠTAJNO-SIGURNOSNOJ SLUŽBI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 23 od 07 juna 2002)

I- OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom osniva se Obavještajno-sigurnosna služba Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Služba), uređuje njen djelokrug, način organizacije, ovlaštenja i odgovornosti i druga pitanja koja su značajna za uspješno, blagovremeno i zakonito djelovanje Službe.

Član 2.

Služba je nezavisna federalna institucija, čiji djelokrug i način rada zahtijevaju posebnu organizaciju.
Služba je depolitizirana i neće raditi na unaprjeđenju, zaštiti ili ugrožavanju interesa bilo koje stranke ili organizacije.
Područje djelovanja Službe je Federacija Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Sjedište Službe je u Sarajevu.

II- DJELOKRUG I NAČIN RADA SLUŽBE

Član 3.

Služba se osniva radi izvršavanja sljedećih obavještajnih i kontraobavještajnih zadataka koji se odnose na:
1. zaštitu rada ustavnih institucija i organa Federacije protiv neustavnih prijetnji i terorističkih akata, te prikupljanje informacija i podataka od značaja za sprečavanje organiziranog i međunarodnog kriminala koji predstavlja ozbiljnu prijetnju Federaciji, do uspostavljanja obavještajne službe na nivou Bosne i Hercegovine, a koje su usmjerene na podrivanje privrednog, finansijskog i monetarnog sistema Federacije i Bosne i Hercegovine, te sprečavanje nedozvoljene prozvodnje i prometa narkotika-droge, nuklearnog i biološko-hemijskog oružja;
2. borbe protiv terorizma uperenog ka ostalim ciljevima osim onih iz tačke 1. ovog člana u okviru nadležnosti Federacije;
3. prikupljanje i obradu informacija o djelima kažnjivim po međunarodnom pravu i po međunarodnom ratnom i humanitarnom pravu i saradnji s Međunarodnim sudom za sudsko gonjenje lica odgovornih za ozbiljne povrede međunarodnog humanitarnog prava počinjenog na teritoriji bivše Jugoslavije od 1991. godine (u daljem tekstu: Međunarodni sud), te saradnja s drugim nadležnim sudovima, institucijama i ustanovama;
4. vršenje sigurnosnih provjera lica određenih da rade sa povjerljivim informacijama ili osoba za koje se opravdano vjeruje da su potencijalni obavještajni izvori ili kontakt u svrhu utvrđivanja nivoa njihove odgovornosti i povjerljivosti;
5. kontraobavještajnu zaštitu lica i objekata u Federaciji.

Član 4.

Služba izvršava svoje zadatke tako što prikuplja, ocjenjuje, obrađuje i uređuje informacije u oblastima iz člana 3. ovog zakona. Služba neće imati ovlaštenja policije niti ovlaštenja za privođenje.
Služba ne može istraživati aktivnosti koje su organizirane i provode se na zakonit način.
Služba će izvršavati svoje aktivnosti u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije i međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima.

Član 5.

Služba i ostali organi Federacije i Bosne i Hercegovine će sarađivati i pomagati jedni drugima pri obavljanju svojih dužnosti u skladu sa zakonom i koordinirati aktivnosti iz svog djelokruga rada u skladu s propisima o zaštiti izvora, metoda i ostalih povjerljivih informacija. Služba će sarađivati i sa istim ili sličnim službama u drugim zemljama i o saradnji informirati nadležne organe Bosne i Hercegovine.

Član 6.

Direktor Službe će osigurati da se obavještenja koja se prikupljaju i dalje obrađuju po ovom zakonu zaštite od neovlaštenog pristupa, otkrivanja ili izmjena, u skladu s odgovarajućim zakonima Federacije i Bosne i Hercegovine, a odnose se na zaštitu i razmjenu podataka.

Član 7.

Lice koje smatra da su njegova prava povrijeđena činjenjem ili nečinjenjem Službe, može tražiti sudsku zaštitu kod nadležnog suda.

Član 8.

Služba je ovlaštena u zakonite svrhe prikupljati, čuvati i dostavljati nadležnim organima obavještajne podatke u skladu sa zakonom, Ustavom Federacije i Ustavom Bosne i Hercegovine.

Član 9.

Služba može prikupljati sve informacije za koje se može osnovano pretpostaviti da su potrebne za vršenje njenih zadataka koji su navedeni u članu 3. ovog zakona.
Prikupljanje obavještajnih podataka o terorizmu ograničava se na podatke koji su potrebni za sprečavanje stvarne opasnosti ili suzbijanje konkretnog krivičnog djela. Ti podaci se dostavljaju nadležnim tužilaštvima, organima unutrašnjih poslova i drugim nadležnim tijelima.

Član 10.

U toku djelatnosti koju je odobrio direktor Službe, Služba može prikupljati informacije i to:
1. iz svih javno dostupnih izvora;
2. od drugih organa i institucija Federacije, koji su obavezni udovoljiti zahtjevima Službe za dostavljanje informacija, osim ako im je to izričito zakonom zabranjeno;
3. ispitivanjem drugih izvora operativnom kontrolom sadržaja njihove komunikacije za koje se vjeruje da mogu dati informacije potrebne Službi;
4. provođenjem nadzora koji obuhvata namjensko i sistematsko praćenje s ciljem pribavljanja informacija o konkretnim stvarima i to, nad licima i predmetima za koje se osnovano vjeruje da su uključeni u bilo koju aktivnost ili pripremanje aktivnosti koja spada u nadležnost Službe.

Član 11.

Nadzor se može provoditi praćenjem na javnim mjestima.
Nadzor nad mjestima koja nemaju karakter javnog mjesta, nadzor telekomunikacija, elektronski nadzor i nadzor nad drugom vrstom kontakata i pismena može se primijeniti samo ako su:
1. lica koja se nadziru umiješana u izvršenje ili pripremanje izvršenja krivičnog djela koje spada u nadležnost Službe;
2. postojanje osnovane sumnje da će se određena komunikacija ili konkretan dokaz u vezi sa krivičnim djelom pribaviti pomoću predloženog presretanja, odnosno kontrole;
3. pokušane redovne istražne radnje ali nisu dale rezultate ili je vjerovatno da neće dati rezultate ili da bi bile suviše opasne.
Nadzor nad mjestima koja nemaju karakter javnog mjesta, nadzor primjenom tehničkih sredstava, nadzor nad drugom vrstom kontakata i pismena može se vršiti samo uz prethodno odobrenje nadležnog sudije Vrhovnog suda Federacije.
Pri primjeni elektronskog, telekomunikacijskog, pismenog i drugih vrsta nadzora, Služba će koristiti najmanje nametljive tehnike kojima raspolaže.

Član 12.

Saradnja sa Službom u smislu ovog zakona je dobrovoljna. Službeni karakter zahtijeva za dostavom informacija se mora otkriti, osim ako opći javni interes koji spada u nadležnost Službe ne zahtijeva tajnu akciju, a takvu akciju je odobrio direktor Službe.
Ako se lični podaci koji se odnose na lice koje daje informacije trebaju zabilježiti kao rezultat saradnje, lice mora biti o tome obaviješteno prije nego što Služba od njega uzme izjavu. Obavještavanje se može uskratiti samo zbog općeg javnog interesa koji spada u nadležnost Službe.

Član 13.

Prilikom prikupljanja i daljne obrade obavještajnih podataka, Služba mora voditi računa o načelima Konvencije Vijeća Evrope od 28. januara 1981. godine i Preporuke broj R (87) 15 Ministarskog odbora Vijeća Evrope od 17. septembra 1987. godine.

Član 14.

Podaci prikupljeni za fizičko lice u skladu sa čl. 10., 11., i 12. ovog zakona moraju biti:
1. prikupljeni i obrađeni na objektivan, pravedan i zakonit način;
2. sačuvani u svrhu koja je propisana u članu 3. ovog zakona, a ne smiju se koristiti na način koji nije u skladu s tom svrhom;
3. adekvatni, relevantni i u mjeri u kojoj ne prevazilaze svrhu u koju se pohranjuju;
4. tačni i, kada je to potrebno, ažurirani;
5. sačuvani u formi koja omogućava identifikaciju nosioca podataka samo tokom perioda nužnog za ispunjavanje svrhe u koju se podaci čuvaju.

Član 15.

Prikupljanje informacija o licu samo na osnovu njegovog rasnog ili nacionalnog porijekla, vjerskog ubjeđenja, seksualnog ponašanja ili političkih mišljenja ili članstva u političkoj stranci ili u određenom pokretu ili organizaciji koje nije propisano zakonom je zabranjeno. Prikupljanje informacija o ovim faktorima može se vršiti samo ako je apsolutno nužno u svrhu određene istrage.

Član 16.

Radi zaštite obavještajnih podataka o fizičkim licima čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi, a koji se čuvaju u automatiziranim datotekama, poduzet će se odgovarajuće sigurnosne mjere kako bi se obavještajni podaci zaštitili od slučajnog ili neovlaštenog uništavanja, brisanja, kao i od neovlaštenog pristupa, mijenjanja ili distribucije.

Član 17.

Pohranjene informacije treba više razdvojiti na osnovu stepena tačnosti ili pouzdanosti, a naročito je potrebno razdvojiti faktičke informacije od informacija zasnovanih na mišljenju ili ličnoj ocjeni.

Član 18.

Služba čuva informacije samo dok su joj potrebne za izvršavanje zadataka. Služba će u redovnim intervalima ispitivati potrebu za daljnjim čuvanjem informacija obzirom na njihovu tačnost i zakonitost daljeg čuvanja.
Način ispitivanja i čuvanja informacija iz stava 1. ovog člana uredit će se aktom koji donosi direktor.

Član 19.

Građanin Bosne i Hercegovine ima pravo u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama ("Službene novine Federacije BiH", broj 32/01), obratiti se Radnom organu za praćenje i kontrolu rada Službe iz člana 36. ovog zakona sa zahtjevom da ga se obavijesti o tome da li se vršenjem utvrđenih obavještajnih i kontraobavještajnih zadataka od Službe eventualno krše njegova osnovna ljudska