Na osnovu poglavljaIV, odjeljak B, člana 33. stav 1. tačka e) Ustava Tuzlanskog kantona, donosim
UKAZ
O PROGLAŠENjU ZAKONA O LOVSTVU
Proglašava se Zakon o lovstvu, koji je donijela Skupština Tuzlanskog kantona na sjednici od 6. 12. 2001. godine.
Broj: 01-2018/01
Tuzla, 20. 12. 2001. godine
Predsjednik Tuzlanskog kantona, Mr. Selim Bešlagić, v.r.

ZAKON

O LOVSTVU

(Objavljeno u "Sl. novinama Tuzlanskog Kantona", br. 14 od 31 decembra 2001)

IOPĆE ODREDBE

Član 1.

Lovstvo obuhvata uzgoj, zaštitu, lov i korištenje lovišta, divljači i njenih dijelova, urelenje lovišta, kao i funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači na području Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Kanton).

Član 2.

Divljač su odrelene vrste životinja koje slobodno žive u prirodi i na površinama namijenjenim za intenzivni uzgoj i razmnožavanje divljači na području Kantona, osim u posebno ogralenim prostorima u kojima se vještački uzgaja divljač.
Divljač je vlasništvo Kantona i, kao dobro od opceg interesa, uživa posebnu zaštitu.

Član 3.

Prema namjeni, lovstvo može biti privredno, sportsko i lovstvo s posebnom namjenom.
Pod privrednim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u svrhu sticanja dohotka.
Pod sportskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom radi lične razonode i rekreacije.
Pod lovstvom s posebnom namjenom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju naučnih istraživanja, nastave, zaštite naročito rijetkih životinja, kao i za druge potrebe utvrlene posebnim propisima.

Član 4.

Radi ostvarivanja opceg interesa za unaprelenje uzgoja i zaštite lova i iskorištavanja divljači u privredne i sportske svrhe, kao i za očuvanje biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači, udruženja gralana lovaca i pravna lica registrirana za obavljanje poslova iz oblasti lovstva udružuju se u Savez lovačkih društava Kantona.
Poslove lovstva, unaprelenja lovnog odgoja i edukacije, lovne etike, lovne propagande i lovnog turizma, čuvanja i prikazivanja vrhunskih trofeja i druge poslove u vezi s razvojem i unaprelenjem lova, vrše udruženja gralana lovaca, te pravna lica registrirana za obavljanje poslova iz oblasti lovstva (u daljem tekstu: udruženja i pravna lica).

IIDIVLjAČ I ZAŠTITA DIVLjAČI

1. DIVLjAČ

Član 5.

Divljač su slijedece vrste životinja: a) dlakava divljač:
- glodari (Rodentia): zec (Lepus europaeus), bizamski pacov (Ondatra zibethicus), puh veliki (Glis glis) i vjeverica (Sciurus vulgaris);
- zvijeri (Carnivora): divlja mačka (Felis silvestris), lisica (vulpes vulpes) vuk, (Canis lupus), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smeli tvor (Putorius putorius), mala lasica (Mustela nivalis), velika lasica hermelin (Mustela erminea), jazavac (Meles meles), vidra (Lutra lutra) i mrki medvjed (Ursus arctos);
- dvopapkari (Artiodactyla): divlja svinja (Sus scrofa), srna (Capreolus capreolus), jelen obični (cervus elaphus) i divokoza (Rupicapra rupicapra).
b) pernata divljač:
- prave koke (Gallidae): fazani (Phasianus sp.), obična prepelica (Coturnidž coturnidž), jarebica poljska - trčka (Perdidž perdidž), jarebica šumska - lještarka (Tetraster bonasia) i tetrijeb veliki-gluhan (tetrao urogallus);
- divlje patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyu-rhynehos), patka pupčanica-grotovac (Anas ljuerljuedula), patka gogoljica (Netta rufina), patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka (Anasacuta), patka batoglavica (Bucefala clangula), patka žiličarka (Spatula eypeata), patka ledera (Clangula hyemalis), patka krunata (Aythya fuligula) patka crna (Melanitta nigra), patka glavat (Aytyhya ferina), patka kržulja-kreklja (Anas crecca) i patka neretvanka (Anas angustirostus);
- divlje guske (Anseredae): guska divlja (Anser anser), guska lisasta (Anser albifrons) i guska glogovnjača (Anser fabalis);
- šljuke (Scolopacidae): šljuka bena (Scolopadž rusticola), šljuka kokošica (Capella gallinago) i šljuka livadarka (Capella media);
- čaplje (Ardeidae): čaplja siva (Ardea cinerea), čaplja danguba (Adrea purpurea), čaplja žuta (Adreola ralloidea), čaplja bijela (Egretta alba), gak kukavac (Nyctucoradž nycticoradž), bukavac nebogled (Botaurus stellaris) i čaplja voljak (Idžobrychus minutus);
- rode (Ciconiidae): bijela roda (Ciconia ciconia), crna roda (Ciconia nigra), blistavi ražanj (Plegadis falcinellus) i žiličarka bijela (Platalea leucordia);
- labudovi (Cygnidae): labud crvenokljuni (Cygnus olor), labud žutokljuni (Cygnus cygnus) i labud crnokljuni (Cygnus benjiskii);
- supovi - lešinari (Vulturidae): kostoberina žutoglava (Gypaetus), sup bjeloglavi (Gyps fulvus), strvinar bijeli (Neophron percnopeterus) i sup smeloglavi (Aegypius monachus);
- orlovi (Aljuilinae): orao suri (Aljuila shrysaetos), orao krstaš (Aljuila heliaca), orao klokotaš (Aljuila clanga), orao kliktaš (Aljuila pomarina), orao prugasti (Hieraaotus fasciatus), orao patuljasti (Hieraaotus pennatus), orao štekavac (Haliaetus albicilla) i orao zmijar (Ciraotus gallicus);
- škanjci (Butoeoninae): škanjac mišar (Buteo buteo), škanjac gacar (Buteo lagopus), škanjac bjelorepi (Buteorufinus) i škanjac ošar (Pernis spivorus);
- eje (Cirus): eja strnarica - poljska (Cirus cyaneus), eja močvarica (Cirus aeruginosus) i eja dalmatinska-stepska (Cirus macrourus);
- lunje (Milvus): lunja rlasta (Milvus milvus) i lunja crna (Milvus migrans);
- sokolovi (Falconidea): soko sivi (Falko peregrinus), soko kraguljac (Falco subbuteo), soko golubaš (Falco cherug), soko grlaš (Falco subbuteo), soko kraguljčic (Falco columbarius), vjetruška kopčic (Falco vespertinus), vjetruška klikavka (Falco tinnunculus), vjetruša bjelonokta (Falco naumanni) i planinski soko (Falco biarmicus);
- nesiti pelikani (Palicanidae): - nesit ružičasti (Palecanus onocrotalus) i nesit kudravi (Pelecanus crispus);
- sivi ždral (Grus grus);
- jastrebovi (Accipitridae): jastreb kokošar (Accipiter gentilis), kobac ptičar (Accipiter nius) i kobac kratkoprsti (Accipiter badiuus brevipes);
- droplje (Otididae): droplja velika (Otis tarda) i droplja mala (Otis tetradž);
- liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokošica mlakara (Rallus aljusticus), guša zelenooka (Gallinula chloropus), kosac pepeličar-prdavac (Credž credž), štijoka rila (Porzana porzana), štijoka kusica (Porzna pusilla) i modra sultanka (Porphyrio porphyrio);
- žalarke (Calidris): žalar rlasti (Calidris canutus), žalar krivokljuni (Calidris ferruginea), žalac cerikavac (Calidris alpina), žalar ciganin (Calidris minuta), žalar crnčic (Calidris temmincki), žalar plosnokljuni (Limicola falcinellus) i žalar troprsti (Crocethia alba);
- prutke (Totanus): prutka krivokljuna (Tringa nebularia), prutka mrka (Tringa erythropus), prutka dugonoga (Tringa stagnatilis), prutka pjegava, (Tringa ochropus), prutka migavica (Tringa glareola), prutka mala (actitis hypoleucos), muljače (Limosa), muljača crvenorepa (Limosa limosa) i muljača smela (Limosa lapponica);
- vivak podzvizdač (Vanellus vanellus);
- pomornici: otimači (Stercorariidae), pomornik veliki (Stercorarius skua), pomornik širokorepi (Stercorarius pomarinus), pomornik kratkorepi (Stercorarius parasiticus) i pomornik dugorepi (Stercorarius longicaudus);
- galebovi (Laridae): galeb klaukavac (Larus argentatus), galeb čukavac (larus fascus), galeb burni (Larus canus), galeb obični (Larus ridibundus), galeb crnoglavi (Larus melano-cephalus), galeb troprsti (Rissa tridactyla) i galeb mali (larus minutus);
- čigre (Sternidae): čigra mala (Sterna albifrons), čigra crna (Chlindonias nigra) čigra bjelobrada (Chlidonias hybrida), čigra obična (Sterna hirundo), čigra debelokljuna (Gelochelidon nilotica), čigra dugokljuna (Sternasendvicensis) i čigra velika (Hydroprogne caspia);
- kirgiska sadja (Cyrrhaptes paradodžus);
- golubovi (Colombidae): golub divlji-pecinar (Columba livia), golub dupljaš (Columba oenas), golub grivnjaš (Columba palumbus), grlica (Streptopelia turtur), i gugutka (Streptopelia decaocto);
- sove (Strigidae): sova buljina - velika ušara (Bubo buboL.). sova jastrebača (Stridž uralensis), sova-šumska (Stidž aluco), sova utina (Asio otus), sova močvarica (Asio flamneus), kukuvija dremalica (Tyto alba), cuk obični (Athena noctua), sovica mrtvačka (Aegoliuus fenereus), jejic lulavac (Otus scops) i cukaša kukavica (Glaucidium