ZAKON

O LOVSTVU

(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 4 od 01 februara 2006, 8/10)

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim Zakonom uređuje se: organizacija lovstva i lovišta, uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova, katastar lovišta, lovno-gospodarska osnova i planiranje, lovočuvarska služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provođenjem ovog Zakona, kaznene odredbe i druga pitanja od značenja za oblast lovstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Lovstvo, u smislu ovog Zakona, predstavlja javnu djelatnost i obuhvata mjere zaštite i uzgoja divljači, uređenje lovišta, lovljenje divljači i racionalnu upotrebu divljači i lovišta, koji doprinosi očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sistema i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači.

Član 2.

U ovom Zakonu u upotrebi su pojmovi sa sljedećim značenjem:
Divljač u smislu ovog Zakona jesu određene vrste životinja (lovna divljač) koje slobodno žive u prirodi;
Pravo lova je ovlaštenje da se na određenoj površini zemljišta i voda provedu radnje i preduzimaju mjere uzgoja, zaštite, lova i upotrebe divljači;
Korisnik zemljišta je vlasnik i korisnik zemljišta na kojem je osnovano lovište;
Lovište jeste određena površina zemljišta koja predstavlja zaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i upotrebu divljači;
Otvoreno lovište je ono u kojem je moguća neometana dnevna i sezonska migracija divljači;
Ograđeno lovište je ono u kojem je smanjena mogućnost (prirodno ili ograđeno preprekama) migracija divljači. Koristi se za intenzivni uzgoj a površina ne može biti manja od 600 ha;
Uzgajalište divljači nalazi se na površinama zemljišta većim od 100 ha a manjim od 2.000 ha, ograđeno je ogradom gdje se proizvodi divljač za reprodukciju i lov;
Zvjerinjak je površina zemljišta do 100 ha ograđena ogradom koju divljač ne može napustiti;
Lovno-gospodarska osnova je planski akt kojom se uređuje gospodarenje divljači i lovištem za desetogodišnji period. Bez lovno-privredne osnove lov divljači nije dopušten;
Program uzgoja divljači je planski i privredni akt kojim se potanko uređuje uzgoj, zaštita, lov i upotreba divljači u uzgajalištima divljači;
Trofej divljači je divljač ili njezini dijelovi uređeni za duže čuvanje i ocjenjivanje;
Vrhunski trofej divljači je trofej ocijenjen većim brojem bodova tačaka od evidentiranog najjačeg trofeja pojedine vrste divljači u Federaciji.
Vrhunski trofeji krupne divljači ne smiju se iznositi iz Federacije;
Lov je skup osmišljenih aktivnosti čovjeka u svrhu odstrijela ili hvatanja životinja zakonom označenih kao divljač.

Član 3.

Divljač je državno vlasništvo i dobro od općeg interesa koje uživa posebnu brigu i zaštitu.
Ulovljena, ranjena i uginula divljač i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovišta, a na zemljištima i vodama izvan lovišta pripada kantonalnom ministarstvu nadležnom za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo), ili pravnom ili fizičkom licu kojem je povjerena zaštita divljači izvan lovišta.

II. LOVSTVO - KORISNICI LOVIŠTA I LOVAČKA UDRUŽENjA

Član 4.

Prema namjeni lovstvo može biti gospodarsko, sportsko, gospodarsko-sportsko i sa posebnom namjenom.
Pod gospodarskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju sticanja dobiti.
Pod sportskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom radi lične razonode i rekreacije.
Pod gospodarsko-sportskim lovstvom podrazumijeva se kombinacija gospodarskog i sportskog lovstva.
Pod lovstvom sa posebnom namjenom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju naučnih istraživanja, nastave, zaštite naročito rijetkih životinja, kao i za druge potrebe utvrđene posebnim propisima.

Član 5.

Lovljenje divljači obuhvata: traženje, dočekivanje, posmatranje, slijeđenje, odstrjel i hvatanje žive divljači, lovljenje pticama grabljivicama, sakupljanje uginule divljači i njezinih dijelova.

Član 6.

Za vršenje lovstva osnivaju se lovišta.
U lovište ne ulaze:
- izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište;
- javni putevi i druge javne površine uključujući i zaštitni pojas do 300 m od naselja;
- određeni dijelovi prirode koji su proglašeni posebno zaštićenim objektima prirode po propisima o zaštiti prirode u kojima je aktom o proglašenju ili posebnim aktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati, specijalni zoološki i ornitološki rezervati i drugi posebno zaštićeni objekti prirode);
- more i privredni ribnjaci sa obalnim zemljištem koji služe za korištenje ribnjaka;
- rasadnici, voćni i lozni nasadi namijenjeni intenzivnoj proizvodnji na površini do 100 ha, ako su ograđeni ogradom koja sprečava prirodnu migraciju dlakave divljači;
- druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov;
- ograđeni prostori u kojima se umjetno uzgaja divljač;
- privatni posjedi, ako se na njima pričinjava šteta.

Član 7.

Na površinama zemljišta i na vodama izvan lovišta divljač je dužan zaštititi vlasnik zemljišta, pravno ili fizičko lice i kantonalno ministarstvo na čijem se području nalazi zemljište i vode koje se koriste.
Zabranjen je lov zaštićene divljači na zemljištima i vodama izvan lovišta.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, u slučajevima kada se radi o površinama zemljišta većim od 100 ha pravnih ili fizičkih lica koja koriste ta zemljišta, kantonalno ministarstvo povjerit će zaštitu divljači na takvim površinama drugim pravnim ili fizičkim licima.

Član 8.

Lovištima se gospodari na osnovu lovno-gospodarske osnove.

Član 9.

Pravo lova divljači imaju građani koji ispunjavaju uvjete određene ovim Zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog Zakona i općih akata pravnih lica (lovačke organizacije i dr.) koja gospodare lovištem.
Lov divljači može se vršiti samo dozvoljenim sredstvima, na propisan način i u određeno vrijeme.
Godišnji ulov zaštićene divljači može se vršiti samo u granicama godišnjeg plana gospodarenja.

Član 10.

Korisnici lovišta su pravna lica koja su na osnovu odredbi ovog Zakona dobila lovište na gospodarenje.
Korisnici lovišta, u smislu ovog Zakona, mogu biti lovačka udruženja, privredna društva šumarstva, te ostala pravna lica registrirana za bavljenje lovstvom.
Korisnici lovišta mogu se dobrovoljno povezivati u lovačke asocijacije radi unapređenja i ostvarivanja zajedničkog ili općeg interesa ili cilja u skladu sa odredbama Zakona o udruženjima i fondacijama ("Službene novine Federacije BiH", broj 45/02).

Član 11.

Lovačka udruženja formiraju se radi organiziranog bavljenja lovstvom, ostvarenja općeg interesa za unapređenje uzgoja i zaštite lovstva i iskorištavanja divljači, zaštite prirode i okoliša u očuvanju prirodnog staništa divljači, njegovanja lovačke etike i običaja ili drugih ciljeva kroz sportsko-rekreacione i ekološke aktivnosti.

Član 12.

Lovački savezi u Federaciji su samostalne organizacije u koje su svojevoljno učlanjeni korisnici lovišta i druge organizacije i udruženja zainteresirani za razvoj lovstva i na koje se primjenjuju sve odredbe zakona koje su inače propisane za udruženja.
Lovački savez, u smislu ovog Zakona, obavlja svoju osnovnu djelatnost (za koju je registriran), te obavlja poslove koji su mu, kao javna ovlaštenja, povjereni ovim Zakonom, odnosno za koje je ovlašten, a naročito:
- unapređenje lovstva;
- prižanje