ZAKON

O LOVSTVU

(Objavljen u "Sl. glasnik RS", br. 60 od 7. jula 2009, 50/13)

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se upravljanje lovnim resursima, gazdovanje lovištem, vlasništvo na divljači, sistematska kategorizacija divljači i njena zaštita, lovišta, planiranje u lovstvu i katastar lovišta, lov i korišćenje divljači, sprečavanje i naknada štete od divljači i na divljači, sredstva za unapređivanje lovstva i kadrovi u lovstvu.

Član 2.

(1) Lovstvo je ekološka, ekonomska, društveno korisna i obrazovno-naučna djelatnost, koja je u funkciji integralne zaštite, uzgoja, održivog korišćenja i stalnog poboljšavanja kvaliteta lovnog fonda, staništa i drugih lovnih resursa.
(2) Divljač je dobro od opšteg interesa i uživa posebnu brigu i zaštitu Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika).
(3) Poslovi gazdovanja lovištem i divljači imaju ekološku funkciju, odnosno funkciju očuvanja zdrave životne sredine, te ekonomsku i socijalnu funkciju, putem zaštite biološke ravnoteže u prirodi, divlje flore i faune i drugih uslova staništa divljači.

Član 3.

(1) Opšti interes iz člana 2. stav 2. ostvaruje se u skladu sa principima i kriterijumima integralne zaštite, uzgoja, uređenja lovišta, održivog korišćenja i stalnog poboljšanja kvaliteta lovnog fonda i drugih lovnih resursa.
(2) Divljač i drugi prirodni lovni resursi su u svojini Republike, kojim održivo upravlja i gazduje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (u daljem tekstu: Ministarstvo), pod uslovima i na način koji se propisuju ovim zakonom.
(3) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) kontroliše ostvarivanje opšteg interesa u oblasti lovstva, putem Ministarstva.

Član 4.

Pojmovi i definicije koje se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
a) divljač su divlje životinje iz klase sisara (Classis: Mammalia) i klase ptica (Classis: Aves),
b) dlakava divljač su divlje životinje iz klase sisara, čije je tijelo pokriveno dlakom,
v) pernata divljač je divljač iz klase ptica, čije je tijelo pokriveno perjem,
g) korisnici lovišta su pravni subjekti koji su na osnovu odredaba ovog zakona dobili lovište na korišćenje, a mogu biti: lovačka udruženja, preduzeća šumarstva i druga pravna lica registrovana za bavljenje djelatnosti lovstva,
d) gazdovanje lovištem podrazumijeva planske mjere koje korisnik preduzima u lovištu, a obuhvata obnovu, integralnu zaštitu, uzgoj, održivo korišćenje i stalno poboljšanje kvaliteta lovnog fonda, njihovog staništa i drugih lovnih resursa (infrastruktura i drugo),
đ) Lovački savez Republike Srpske (u daljem tekstu: Lovački savez) je asocijacija u koju se osim lovačkih udruženja mogu udruživati i drugi korisnici lovišta i subjekti zainteresovani za članstvo u Lovačkom savezu,
e) lovačko udruženje je dobrovoljno udruženje građana udruženih radi organizovanog bavljenja lovačkom djelatnošć u, očuvanja i zaštite životne sredine, njegovanja lovačke etike i običaja i drugih sportsko-rekreacionih aktivnosti,
ž) lovostaj je period u kome je zabranjeno loviti, progoniti ili na drugi način uznemiravati i ugrožavati lovostajem zaštićenu divljač,
z) lovni osnov je višenamjenski plan gazdovanja lovnim resursima u lovištu, koju predlaže i donosi korisnik lovišta za period od deset godina, a na istu saglasnost daje Ministarstvo,
i) uzgajalište divljači u ograđenom prostoru je investiciono-ekonomski objekat namijenjen za reprodukciju kvalitetne divljači i lov,j) čuvar lovišta (lovočuvar) je službeno lice koje vrši integralnu zaštitu i čuvanje lovnih resursa u lovištu,
k) integralna zaštita divljači obuhvata sprovođenje svih mjera koje obezbjeđuju uslove za život i reprodukciju divljači, kao i zaštitu od bolesti, štetočina, elementarnih nepogoda, protivzakonitog korišćenja i ugrožavanja,
l) uzgoj divljači je stručna operativna aktivnost, kojom se obezbjeđuju povoljni uslovi ishrane, reprodukcije, rasta i razvoja lovnog fonda, dostizanje njegove optimalne brojnosti, strukture i kvaliteta,
lj) uređenje lovišta je sprovođenje projektovanih mjera koje su u funkciji efikasnije zaštite, uzgoja i korišćenja divljači i lovišta,
m) korišćenje divljači i lovišta je lovljenje divljači i korišćenje njenih dijelova, te korišćenje prirodnih i drugih vrijednosti lovišta,
n) sanitarni odstrel je odstrel bolesne ili ranjene divljači, koju sprovode stručna lica, a dozvoljen je i u vrijeme lovostaja,
nj) uzgojni odstrel divljači je uzgojna mjera koja se planira, a vrše ga stručna lica, organizovano, u toku lovne sezone sa ciljem poboljšanja strukture i kvaliteta lovnog fonda,
o) lovni resursi su divljač i sva druga materijalna dobra kojim raspolaže lovište,
p) teren za obuku i trening lovačkih pasa je dio lovišta, najviše do 5% ukupne površine, planiran lovnim osnovom za obuku i trening lovačkih pasa koji su pod veterinarskom kontrolom,
r) fotolov je sportsko-rekreaciona aktivnost u kojoj lovac zadovoljava svoju potrebu fotografisanjem lovnih resursa u slobodnoj prirodi,
s) nelovni dani su dani u kojima nije dozvoljen planirani odstrel divljači i
t) (brisano).

II- DIVLjAČ I NjENA ZAŠTITA

Član 5.

Divljač, prema sistematskoj klasifikaciji, čine porodice i vrste iz klase sisara i porodice i vrste iz klase ptica, a svrstavaju se na sljedeći način:
a) porodice i vrste iz klase sisara:
1) porodica jelena (Cervidae), u koje spada: obični jelen (Cervus elaphus L.), jelen lopatar (Dama dama L.) i srna (Capreolus capreolus L.),
2) porodica šupljoroška (Bovidae), u koje spada: divokoza (Rupicapra rupicapra L.) i muflon (Ovis musimon Pall.),
3) porodica svinje (Suidae), u koje spada: divlja svinja (Sus scrofa L.),
4) porodica psa (Canidae), u koje spada: vuk (Canis lupus L.), šakal (Canis aureus L.) i lisica (Vulpes vulpes L.),
5) porodica mačke (Felidae), u koje spada: divlja mačka (Felis silvestris Sch.) i ris (Lynx lynx L.),
6) porodica (potporodica kune) kune (Mustelidae), u koje spada: kuna zlatica (Martes martes L.), kuna bjelica (Martes foina Erx.), tvor (Mustela putorius L.), velika lasica - hermelin (Mustela erminea L.), lasica (Mustela nivalis L.); potporodica vidra (Lutrinae), u koje spada: vidra (Lutra lutra L.) i potporodica jazavci (Melinae), u koje spada: jazavac (Meles meles L.),
7) porodica medvjeda (Ursidae), u koje spada: mrki medvjed (Ursus arctos L.),
8) porodica zeca (Leporidae), u koje spada: obični zec (Lepus europeaus Pall.),
9) porodica vjeverice (Sciuridae), u koje spada: vjeverica (Sciurus vulgaris L.),
10) porodica puha (Gliridae), u koje spada: veliki puh (Glis glis L.),
11) porodica voluharice (Microtidae), u koje spada: bizamski pacov (Ondatra zibethicus L.),
12) porodica dabrića (Myocastoridae), u koje spada: dabar (Castor fiber L.) i nutrija(Myocastor coypus Mol.) i
13) porodica cibetka (Viveridae), u koje spada: mungo (Mungos mungo);
b) porodice i vrste iz klase ptica:
1) porodica tetrijeba (Tetraonidae), u koje spada: veliki tetrijeb ili gluhan (Tetrao urogallus L.), tetrijeb mali ili ruževac (Lyrurus tetrix L.) i lještarka (Terastes bonasia L.),
2) porodica fazana (Phasianidae), u koje spada: fazan (Phasianus colchicus L.), jarebica poljska ili trčka (Perdix perdix L.), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca Meis.) i prepelica ili pučpura (Conturnix coturnix L.),
3) porodica patke (Anatidae), u koje spada: divlja patka ili patka gluhara (Anas platyrhynchos L.), patka kržulja ili krža (Anas crecca L.), patka pupčanica (Anas querquedula L.), patka kašikara (Anas clypeata L.), patka lastarka (Anas acuta L.), patka pjegava ili neretvanka (Anus angustirostris Men.), patka kreketaljka (Anas strepera L.), patka zviždarka (Anas penelope L.), patka krunata (Anas fuligula L.),