Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:

Na osnovu člana 18. stav (1) tačka b) Ustava Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 1/96, 2/96, 3/96, 16/97, 14/00, 4/01 i 28/04), Skupština Kantona Sarajevo, na sjednici održanoj 23. novembra 2009. godine, donijela je

ZAKON

O JAVNOM OKUPLjANjU

(Objavljeno u "Sl. novinama Kantona Sarajevo", br. 32 od 23 novembra 2009, 11/11)

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE

(Predmet)

Član 1.

(1) Ovim Zakonom uređuju se javna okupljanja građana na području Kantona Sarajevo radi javnog izražavanja političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i interesa, način organizovanja mirnih okupljanja i javnih protesta, javnih priredbi i drugih oblika okupljanja.
(2) Javna okupljanja građana su slobodna i ostvaruju se na način propisan ovim Zakonom.

(Pojam i vrste javnog okupljanja)

Član 2.

(1) Javnim okupljanjem građana, u smislu ovog Zakona, smatra se svako organizovano okupljanje građana koje se održava na za to prikladnom prostoru.
(2) Javna okupljanja (u daljnjem tekstu: javni skup), u smislu ovog Zakona, su:
a) mirna okupljanja i javni protesti,
b) javne priredbe i
c) drugi oblici okupljanja.

(Prostor prikladan za javni skup)

Član 3.

(1) Prostor prikladan za javni skup je javno mjesto pristupačno i prikladno za okupljanje lica čiji broj i identitet nije unaprijed određen i na kome okupljanje građana ne dovodi do ugrožavanja prava i sloboda drugih lica, zdravlja ljudi, sigurnosti ljudi i imovine i ometanja javnog saobraćaja.
(2) Prostor prikladan za javni skup je i prostor na kojem se odvija javni saobraćaj kada je moguće dodatnim mjerama osigurati privremenu izmjenu režima saobraćaja, kao i zaštitu zdravlja ljudi i sigurnost ljudi i imovine.

(Javni skup u pokretu)

Član 4.

(1) Javni skup se može prijaviti i odvijati kao kretanje učesnika javnog skupa na određenom prostoru (u daljnjem tekstu: javni skup u pokretu).
(2) Javni skup u pokretu na prostoru iz člana 3. stav (2) ovog Zakona može se odvijati samo neprekinutim kretanjem, osim na mjestu polaska i završetka.

(Ograničenja)

Član 5.

(1) Samo ovim Zakonom mogu se propisati ograničenja slobode javnog okupljanja koja su nužna u demokratskom društvu radi zaštite ustavnog poretka, prava i sloboda drugih ljudi i zdravlja ljudi.
(2) Sloboda govora i javnog istupanja na javnom okupljanju ograničena je zabranom svakog pozivanja i podsticanja na oružani sukob ili upotrebu nasilja, na nacionalnu, rasnu, vjersku ili drugu mržnju.
(3) Javni skup ne može organizovati politička organizacija ili udruženje građana čiji je rad zabranjen.
(4) Javni skup ne može sazvati niti na javnom skupu istupati lice kojem je pravosnažnom sudskom odlukom izrečena mjera sigurnosti zabrane javnog istupanja.

(Odgovornost za štetu)

Član 6.

Organizator odgovara za štetu koju su počinili učesnici javnog skupa prema pravilima objektivne odgovornosti.

(Ravnopravnost spolova)

Član 7.

Gramatička terminologija u ovom zakonu podrazumijeva uključivanje oba spola.

DIO DRUGI - MIRNA OKUPLjANjA I JAVNI PROTESTI

(Pojam mirnih okupljanja i javnih protesta)

Član 8.

(1) Pod mirnim okupljanjem i javnim protestom (u daljnjem tekstu: mirna okupljanja) podrazumijeva se svako organizovano okupljanje građana koje se održava radi javnog nenasilnog izražavanja političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i interesa.
(2) Pod mirnim okupljanjem podrazumijeva se i svako neorganizovano, spontano okupljanje građana, koje se održava u posebnim, iznenadnim i po društvenu zajednicu relevantnim situacijama, a sve radi javnog izražavanja političkih, socijalnih i drugih uvjerenja i interesa, na prostoru propisanom u članu 14. ovog Zakona.

(Organizator mirnog okupljanja)

Član 9.

(1) Organizator mirnog okupljanja je pravno ili fizičko lice (u daljnjem tekstu: organizator) koje, u skladu sa odredbama ovog Zakona, priprema, saziva, organizuje, održava, prati i vrši nadzor nad održavanjem mirnog okupljanja.
(2) Kad mirno okupljanje priprema grupa građana ili više pravnih osoba, dužne su odrediti svog zastupnika.

(Obaveza prijavljivanja mirnog okupljanja)

Član 10.

(1) Organizator, odnosno njegov zastupnik, dužan je podnijeti prijavu za održavanje mirnog okupljanja kako je to ovim Zakonom određeno.
(2) Prijava iz stava (1) ovog člana podnosi se najkasnije pet dana prije početka održavanja mirnog okupljanja.
(3) Prijava se podnosi policijskoj upravi Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na čijem području se namjerava održati mirno okupljanje ili Upravi policije Ministarstva, ako se mirno okupljanje namjerava održati na području dvije ili više policijskih uprava (u daljnjem tekstu: nadležni policijski organ).
(4) Izuzetno od stava (2) ovog člana, iz naročito opravdanih razloga, prijava se može podnijeti najkasnije 48 sati prije početka održavanja mirnog okupljanja, uz obrazloženje neprijavljivanja u roku iz stava (2) ovog člana.
(5) Potpisana prijava se podnosi lično ili preporučenom pošiljkom. Rok za prijavu podnesenu preporučenom pošiljkom teče od dana predaje pošti pošiljke koja je upućena.

(Sadržaj prijave)

Član 11.

(1) Prijava iz člana 10. stav (1) ovog Zakona sadrži:
a) program i ciljeve mirnog okupljanja,
b) podatke o mjestu, datumu i vremenu održavanja i trajanja mirnog okupljanja,
c) naziv i sjedište organizatora i lične podatke odgovornog lica, odnosno zastupnika ako je organizator više pravnih lica ili grupa građana, ime i prezime i jedinstveni matični broj ako je organizator fizičko lice,
d) lične podatke voditelja mirnog okupljanja,
e) spisak redara sa njihovim ličnim podacima,
f) podatke o mjerama koje organizator preduzima za održavanje reda i mira,
g) procjenu broja učesnika i
h) druge podatke od interesa za sigurno i nesmetano održavanje mirnog okupljanja.
(2) Pod mjestom održavanja mirnog okupljanja, u smislu ovog člana, podrazumijeva se mjesto na kojem se održava mirno okupljanje kao i prilazni putevi i prostori (uži i širi lokalitet) neposredno uz mjesto održavanja mirnog okupljanja.
(3) Prijava mirnog okupljanja u pokretu mora sadržavati i detaljno određenu trasu kretanja, mjesto polaska i mjesto završetka, kao i način kretanja učesnika (pješice, vozilima, kombinovano).
(4) Ako mirno okupljanje zahvata i površinu puta, usljed čega bi saobraćaj bio obustavljen ili ometan, organizator je dužan uz prijavu priložiti i odobrenje nadležnog organa u skladu sa Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 56/06 i 47/07).
(5) Kada prijava ne sadrži podatke ili dokumentaciju iz st. (1), (3) i (4) ovog člana nadležni policijski organ će na to pismeno upozoriti organizatora i odrediti mu rok da dopuni prijavu.
(6) U slučaju iz stava (5) ovog člana javni skup smatra se prijavljenim podnošenjem potpune prijave.
(7) Svaka izmjena sadržaja podnesene prijave smatraće se podnošenjem nove prijave.

(Izuzeci od obaveze prijavljivanja mirnog okupljanja)

Član 12.

(1) Izuzetno od odredbi člana 10. stav (1) ovog Zakona, ne prijavljuju se: sastanci, tribine, okrugli stolovi ili okupljanja registrovanih političkih stranaka, sindikalnih i drugih organizacija ili udruženja koji se održavaju u zatvorenim prostorijama prikladnim za te svrhe, osim u slučajevima kada organizator smatra to za potrebnim.
(2) Političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisni kandidati organizuju i održavaju mirna okupljanja u skladu sa odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
(3) Ne prijavljuju se protesti pojedinaca.
(4) O svakom okupljanju iz st. (1) i (2) ovog člana, čije održavanje zahtijeva preduzimanje posebnih mjera sigurnosti organizator, odnosno njegov zastupnik dužan je obavijestiti nadležni policijski organ.

(Mjesto održavanja mirnog okupljanja)

Član 13.

Mirno okupljanje može se održavati na svakom za to prikladnom prostoru u skladu sa odredbama člana 3. ovog Zakona.

(Mirna okupljanja čiji organizator nije poznat)

Član 14.

(1) Skupština Kantona Sarajevo na prijedlog Vlade Kantona Sarajevo, donosi akt o određivanju prostora za mirna okupljanja čiji organizator nije poznat u roku od 90 dana od dana donošenja ovog Zakona.
(2) Prijedlog iz stava (1) ovog člana će se zasnivati na preporukama općinskih vijeća koja će nakon provedene rasprave Vladi Kantona predložiti najmanje po jednu lokaciju na području