aaa bbb


Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:

ZAKON

O EKSPROPRIJACIJI

(Prečišćeni tekst)

(Objavljen u "Sl. listu SRBiH", br. 12 od 20. maja 1987)

GlavaI

OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Nepokretnost se može eksproprisati kada je to potrebno radi izgradnje privrednih, stambenih, komunalnih, zdravstvenih, prosvjetnih i kulturnih objekata, objekata narodne odbrane i drugih objekata od opšteg interesa.
Nepokretnost se može eksproprisati i kada je to potrebno radi izvođenja drugih radova od opšteg interesa.
Nepokretnost se može eksproprisati naročito radi:
- izgradnje željezničkih pruga, puteva, mostova, aerodroma, kanala, kao i podizanja zgrada i postrojenja koji su namijenjeni za održavanje i korišćenje ovih objekata;
- izgradnje centrale za proizvodnju električne energije i postrojenja za prenos i razvođenje takve energije;
- podizanja i proširenja fabrike i fabričkih postrojenja, otvaranja i proširenja rudnika;
- izgradnje luka, pristaništa, obala, zimovnika, obalskih dokova, brodogradilišta, skladišta;
- podizanja postrojenja telegrafske, telefonske, radio i televizijske mreže;
- istraživanja rudnog i dugog blaga u utrobi zemlje;
- regulacija vodotoka i uređenja bujica;
- navodnjavanja, isušivanja, asanacije i melioracije zemljišta;
- pošumljavanja;
- izgradnje naselja, ulica, trgova, parkova i skverova;
- izgradnje vodovoda, kanalizacije, gasovoda, groblja i drugih komunalnih objekata;
- podizanja stambenih i poslovnih zgrada;
- podizanja silosa, rasadnika, sjemenskih i priplodnih stanica;
- podizanja škola, muzeja, umjetničkih galerija i drugih objekata za prosvjetne i kulturne svrhe;
- podizanja bolnica, lječilišta i drugih objekata za zdravstvene i socijalne svrhe;
- podizanja vježbališta, igrališta, domova za fizičku kulturu i sport.
Objekat se može eksproprisati i radi uređivanja građevinskog zemljišta u društvenoj svojini potrebnog za izgradnju objekata od opšteg interesa.
Nepokretnosti se mogu eksproprisati u cilju preuređenja objekata za potrebe Jugoslovenske narodne armije ili kada je to od posebnog značaja za odbranu zemlje ili državnu bezbjednost.
Objekat se može eksproprisati na područjima na kojima dolazi do slijeganja zemljišta usljed eksploatacije sonih ležišta, a u cilju uređivanja i rekultivacije zemljišta, sanacije i revitalizacije objekata na tom zemljištu i izvođenja drugih radova kojima se otklanjaju štetne posljedice nastale slijeganjem zemljišta.
Nepokretnost se ne može eksproprisati u svrhu poljoprivredne obrade.
Izuzetno od odredbe prethodnog stava, može se izvršiti eksproprijacija zemljišta radi proizvodnje hrane za potrebe industrijskih farmi (peradarskih, stočarskih i sl).

Član 2.

Prdmet eksproprijacije mogu biti samo nepokretnosti u svojini građana i građanskih pravnih lica.

Član 3.

Eksproprijacijom se nepokretnost prenosi sa njenog vlasnika u društvenu svojinu (potpuna eksproprijacija).
Potpuna eksproprijacija zemljišta obuhvata i zgradu i druge građevinske objekte koji se na njemu nalaze.

Član 4.

Eksproprijacijom se može ustanoviti službenost na zemljištu i zgradi, kao i zakup na zemljištu na određeno vrijeme (nepotpuna eksproprijacija).
Zakup se može ustanoviti samo u slučaju kad se zemljište, s obzirom na svrhu za koju se zakup predlaže, ima koristiti samo za ograničeno vrijeme, a najviše do pet godina (za svrhu istraživanja rudnog i drugog blaga, korišćenje kamenoloma, vađenje gline, pijeska i šljunka i sl).
Zakup na poljoprivrednom zemljištu za površinsku eksploataciju industrijskih i ostalih mineralnih sirovina ustanovljava se ako se to zemljište nakon završene eksploatacije može privesti prvobitnoj kulturi i ako je ustanovljenje zakupa društveno i ekonomski opravdanije od potpune eksproprijacije tog zemljišta.

Član 5.

Na određenoj nepokretnosti može se dozvoliti vršenje pripremnih radnji u svrhu eksproprijacije.
Zemljište koje je potrebno za izgradnju objekata ili za izvođenje drugih radova od opšteg interesa (radi smještaja radnika, materijala, mašina i sl) može se privremeno zauzeti.

Član 6.

Nepokretnost se može eksproprisati tek pošto je na način određen ovim zakonom utvrđeno da postoji opšti interes za izgradnju objekta odnosno izvođenje drugih radova na toj nepokretnosti.

Član 7.

Eksproprijacija se može vršiti za potrebe društveno-političke zajednice, mjesne zajednice, organizacije udruženog rada, samoupravne interesne zajednice, društveno-političke organizacije, zakonom određene društvene organizacije i druge samoupravne organizacije i zajednice (korisnik eksproprijacije).
Eksproprijacijom se može izuzetno ustanoviti službenost u korist građana radi postavljanja vodovodnih cijevi, električnih i telefonskih kablova, gasovoda, kanalizacije i u drugim slučajevima određenim zakonom.

Član 8.

Eksproprijacijom nepokretnosti korisnik eksproprijacije stiče pravo da tu nepokretnost koristi za svrhu radi koje je eksproprijacija izvršena.

Član 9.

Na zahtjev vlasnika eksproprisaće se i preostali dio nepokretnosti: ako se pri eksproprijaciji jednog dijela nepokretnosti utvrdi da vlasnik nema privrednog interesa da koristi preostali dio, odnosno ako je usljed toga na preostalom dijelu onemogućena ili bitno pogoršana njegova dotadašnja egzistencija ili mu je onemogućeno normalno korišćenje preostalog dijela nepokretnosti.
Odredba prethodnog stava neće se primjenjivati ako korisnik eksproprijacije ranijem vlasniku - zemljoradniku može dati u naknadu za eksproprisano poljoprivredno zemljište drugo odgovarajuće zemljište na udaljenosti pogodnoj za korišćenje zemljišta.
Službeno lice koje vodi postupak eksproprijacije dužno je upozoriti vlasnika da može podnijeti zahtjev u smislu stava 1. ovog člana. Ovo upozorenje unosi se u zapisnik o raspravi.
Zahtjev za eksproprijaciju preostalog dijela nepokretnosti može se podnijeti do donošenja prvostepenog rješenja o eksproprijaciji.
Eksproprijaciju preostalog dijela nepokretnosti vlasnik može tražiti i u žalbenom postupku, ako nije bio upozoren u smislu stava 3. ovog člana.

Član 10.

Za eksproprisanu nepokretnost vlasniku pripada pravična naknada.
Pravična naknada ne obuhvata uvećanu vrijednost nepokretnosti koja je neposredno ili posredno rezultat ulaganja društvenih sredstava.
Naknadu za eksproprisanu nepokretnost snosi korisnik eksproprijacije.

Član 11.

Ako to zahtijevaju na osnovu zakona utvrđene potrebe planskog uređivanja prostora ili izgradnje objekata od društvenog značaja ili drugi zakonom određeni opšti interes, prava organizacije udruženog rada i drugog društvenog pravnog lica u pogledu nepokretnosti u društvenoj svojini mogu se, uz odgovarajuću naknadu, oduzeti ili ograničiti i prenijeti na drugu organizaciju udruženog rada ili drugo društveno pravno lice, po posebnom postupku koji je predviđen ovim zakonom.

Član 12.

Ranijem vlasniku koji stanuje u eksproprisanoj stambenoj zgradi ili u eksproprisanom stanu kao posebnom dijelu zgrade i nosiocu stanarskog prava u eksproprisanoj stambenoj zgradi ili eksproprisanom stanu kao posebnom dijelu zgrade, korisnik eksproprijacije dužan je da prije rušenja zgrade obezbijedi korišćenje drugog odgovarajućeg stana.
Ranijem vlasniku eksproprisane poslovne prostorije u kojoj je obavljao poslovnu djelatnost kao jedino zanimanje, korisnik eksproprijacije dužan je da prije rušenja poslovne prostorije obezbijedi korišćenje druge poslovne prostorije, u kojoj će moći po približno istim ili sličnim uslovima da nastavi obavljanje poslovne djelatnosti i na kojoj će moći zasnovati zakupni odnos za vrijeme od najmanje pet godina.

GlavaII

UTVRĐIVANjE OPŠTEG INTERESA ZA IZGRADNjU OBJEKTA

Član 13.

Ako je akt o izgradnji određenog objekta donijela Skupština Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, skupština opštine ili Izvršno vijeće Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Izvršno vijeće), smatra se da je tim aktom utvrđen opšti interes za izgradnju tog objekta na zzakonakoje treba eksproprisati.
Opšti interes se može utvrditi i posebnim aktom organa iz prethodnog stava (zakonom, uredbom, odlukom i rješenjem).

Član 14.

Opšti interes za izgradnju objekta ili izvođenje drugih radova na području za koje je donesen regulacioni plan ili urbanistički projekat ili urbanistički plan sa planom parcelacije, smatra se utvrđenim tim planom.

Član 15.

U slučaju ako opšti interes nije utvrđen po čl. 13. i 14. ovog zakona, eksproprijacija se može predložiti tek pošto skupština opštine, a na obrazloženi predlog korisnika eksproprijacije donese rješenje da je izgradnja objekta na određenom zemljištu od opšteg interesa i da se može pristupiti eksproprijaciji.
Rješenje iz prethodnog stava donosi skupština opštine na čijem se području nalazi zemljište.
Ako se zemljište nalazi na području više opština, rješenje o utvrđivanju