ZAKON
O DJEČIJOJ ZAŠTITI
- Prečišćeni tekst -
(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 4/02, 17/08, 1/09)
I- OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se sistem dečije zaštite, koji se zasniva na pravu i dužnosti roditelja da se staraju o podizanju i vaspitanju svoje dece, pravu deteta na uslove života, koji omogućavaju njegov pravilan psiho-fizički razvoj i obavezi države da mu to omogući.
Član 2.
Dečiju zaštitu, u smislu ovog zakona, čine prava roditelja i dece i organizovane delatnosti i aktivnosti kojima se obezbeđuje:
1) stvaranje osnovnih uslova za približno ujednačavanje nivoa zadovoljavanja razvojnih potreba dece;
2) pomoć porodici u ostvarivanju njene reproduktivne, zaštitne, vaspitne i ekonomske funkcije;
3) dnevni boravak, vaspitanje i obrazovanje, preventivna zdravstvena zaštita, ishrana, odmor, rekreacija, kulturne, sportske i stvaralačke aktivnosti dece;
4) odgovarajuća sadržina rada sa decom bez roditeljskog staranja, decom sa smetnjama u razvoju, decom na dužem bolničkom lečenju i decom iz socijalno ugroženih porodica;
5) posebna zaštita trećeg deteta iz porodice sa više dece.
Član 3.
(Brisan)
Član 4.
Nad zakonitošću rada i nad stručnim radom ustanova i drugih pravnih i fizičkih lica koja obavljaju određene poslove dečije zaštite vrši se nadzor, u skladu sa ovim zakonom.
Član 5.
Prava iz ovog zakona odnose se na ličnost i ne mogu se prenositi.
Novčana primanja na osnovu ovog zakona ne mogu biti predmet obezbeđenja ili prinudnog izvršenja.
Član 6.
Porodicu u smislu ovog zakona čine: bračni, odnosno vanbračni drugovi, deca (bračna, vanbračna, usvojena i pastorčad kao i deca stavljena pod starateljstvo i uzeta na izdržavanje) i srodnici u pravoj liniji, a u pobočnoj do drugog stepena srodstva, pod uslovom da žive u zajedničkom domaćinstvu.
Izuzetno od stava 1. ovog člana, prilikom utvrđivanja redosleda rođenja i broja dece u porodici, ubrajaju se i deca koja ne žive u njoj.
U ukupan broj dece u porodici, prema redu rođenja, ubrajaju se samo živorođena deca.
Za decu stavljenu pod starateljstvo i uzetu na izdržavanje, red rođenja se utvrđuje prema broju dece staratelja i hranioca koji žive s njim u zajedničkom domaćinstvu.
Redosled rođenja i broj dece iz razvedenog braka ili vanbračne zajednice utvrđuje se prema činjenici kojem roditelju su poverena deca presudom o razvodu braka, odnosno za vanbračnu zajednicu u čijoj porodici deca žive.
Član 7.
Treće dete iz porodice sa više dece uživa posebnu zaštitu.
U slučaju da se u prvom porođaju rodilo troje ili više dece, trećim detetom smatraju se sva deca.
U slučaju da se po rođenju prvog ili prvo dvoje dece, u sledećem porođaju rodi dvoje ili više dece, sva deca rođena u tom porođaju smatraju se trećim detetom, a u slučaju da se u prvom porodu rodi dvoje dece, oba se smatraju drugim detetom.
Član 8.
Za ostvarivanje prava utvrđenih ovim zakonom računaju se prihodi i primanja:
1) prihodi i primanja koja se ostvaruju u mesečnim iznosima;
2) prihodi od poljoprivredne delatnosti, u visini katastarskog prihoda;
3) prihodi od imovine, u visini iznosa koji služi kao osnov za obračunavanje poreza i doprinosa;
4) prihodi od drugih imovinskih prava, ako se na te prihode plaćaju porezi u visini iznosa koji služi kao osnovica za obračunavanje poreza i doprinosa;
5) od samostalne delatnosti, u visini neto prihoda.
Kada se prihod utvrđuje u paušalnom iznosu, za prihod se uzima osnovica za obračunavanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje.
Na odlučivanje o pravu na dodatak na decu u tekućoj godini utiču prihodi ostvareni u prethodna tri meseca od dana podnošenja zahteva.
Prihod koji se iskazuje kao godišnji prihod uzima se u visini prosečnog mesečnog iznosa.
Član 9.
Prosečna mesečna plata po zaposlenom u privredi Republike Srpske (u daljem tekstu: Republika), utvrđuje se na način predviđen propisima o porezima i doprinosima građana, a prema podacima koje objavljuje republički organ nadležan za statistiku.
Podaci o visini katastarskog prihoda i prosečnog katastarskog prihoda po jednom hektaru zemljišta, u smislu ovog zakona, utvrđuju se prema podacima republičke organizacije nadležne za geodetske i imovinsko-pravne poslove.
II- PRAVA U OBLASTI DEČIJE ZAŠTITE
Član 10.
Prava u oblasti dečije zaštite u smislu ovog zakona su:
1) naknada plate za vreme korišćenja porodiljskog odsustva;
2) materinski dodatak;
3) pomoć za opremu novorođenčeta;
4) dodatak za decu;
5) zadovoljavanje razvojnih potreba dece;
6) predškolsko vaspitanje i obrazovanje za decu bez roditeljskog staranja, decu sa smetnjama u razvoju i decu na dužem bolničkom lečenju;
7) odmor i rekreacija dece do 15 godina starosti u dečijem odmaralištu.
Prava iz stava 1. tač. 1. do 6. ovog člana su prava od opšteg interesa i o njihovom obezbeđivanju stara se Republika, a o obezbjeđivanju prava iz stava 1. tačka 7. stara se jedinica lokalne samouprave, u skladu sa ovim zakonom i materijalnim mogućnostima.
Opština može, ako je obezbedila sredstva, da utvrdi i druga prava, veći obim prava od prava utvrđenih ovim zakonom i povoljnije uslove za njihovo ostvarivanje, kao i druge oblike dečije zaštite.
1. Naknada plate za vreme korišćenja porodiljskog odsustva
Član 11.
Pravo na naknadu plate za vreme korišćenja porodiljskog odsustva, odnosno dok koristi odsustvovanje sa posla zbog nege i staranja o detetu, ima majka ili zaposleni otac, usvojilac deteta ili drugo lice zaposleno kod poslodavca kome je nadležan organ poverio dete na negu i staranje (u daljem tekstu: majka).
Poslodavcem, u smislu ovog zakona, smatra se: preduzeće, ustanova, banka, organizacija za osiguranje, udruženje, agencija, zadruga i svako drugo pravno i fizičko lice koje radnika, na osnovu ugovora o radu, zapošljava.
Član 12.
Za vreme korišćenja porodiljskog odsustva, majci pripada naknada plate u visini prosečne neto plate utvrđene Zakonom o radu (Prečišćeni tekst) ("Službeni glasnik Republike Srpske, broj 55/07).
Naknada plate iz stava 1. ovog člana, ne može biti veća od visine neto osnovice plate na koju su plaćeni doprinosi u poslednja tri meseca, pre otpočinjanja porodiljskog odsustva.
Član 13.
Obračun i isplatu naknade plate majci, za vreme korišćenja porodiljskog odsustva, u vremenskom trajanju propisanom Zakonom o radu, vrši poslodavac.
U postupku ostvarivanja prava iz stava 1. ovog člana i čl. 11. i 12. ovog zakona, poslodavac donosi rešenje.
Javni fond za dječiju zaštitu (u daljem tekstu: Fond dječije zaštite), na pismeni zahtjev poslodavca, putem prvostepenog organa, priznaje pravo poslodavcu na sredstva za isplatu naknade neto plate majci, koja se isplaćuje na teret Fonda dječije zaštite.
Naknadu neto plate za prvih 30 dana korišćenja porodiljskog odsustva majci obezbjeđuje i isplaćuje poslodavac iz vlastitih sredstava, a za narednih 11 mjeseci za prvo i drugo dijete, odnosno 17 mjeseci za blizance, treće i svako naredno dijete naknadu isplaćuje poslodavac, a sredstva obezbjeđuje Fond za dječiju zaštitu.
Naknada neto plate za porodiljsko odsustvo, na teret Fonda dječije zaštite, ne obezbjeđuje se za majku koja, na sopstveni zahtjev, u skladu sa Zakonom o radu, otpočne sa radom poslije proteka 60 dana od dana porođaja, a prije isteka porodiljskog odsustva.
O otpočinjanju sa radom majke prije isteka porodiljskog odsustva, a na sopstveni zahtjev, poslodavac je dužan donijeti rješenje o prestanku korišćenja porodiljskog odsustva majke i dostaviti ga prvostepenom organu radi prestanka prava korišćenja sredstava koja se obezbjeđuju