ZAKON
O BIBLIOTEČKOJ DELATNOSTI
(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 52 od 17. oktobra 2001; 39/03, 112/08)
I- OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuje se opšti interes u bibliotečkoj delatnosti, uslovi i način obavljanja te delatnosti i dostavljanje štampanih i na drugi način umnoženih publikacija bibliotekama i drugim ustanovama.
Član 2.
Bibliotečku delatnost mogu obavljati sva pravna i fizička lica pod uslovima i na način utvrđen ovim zakonom.
Bibliotečkom delatnošću, u smislu ovog zakona, smatra se sistematsko prikupljanje, stručno obrađivanje, čuvanje i davanje na korišćenje bibliotečke građe, kao i prikupljanje informacija o toj građi.
Član 3.
Bibliotečka građa obuhvata; knjige, brošure, časopise, novine, separate, magistarske radove, doktorske disertacije, rukopise, kataloge, prospekte, plakate, štampane letke, kartografske publikacije, standarde, patente, muzička dela, reprodukcije likovnih dela, razglednice, kalendare, fotografije, mikrofolmove, dijamikrokartice, gramofonske ploče, tonske kasete, video-kasete, magnetofonske i magnetne trake, elektronske publikacije i drugu građu namenjenu bibliotečkoj delatnosti.
Član 4.
Bibliotečku delatnost obavlja biblioteka kao samostalna ustanova i biblioteka u sastavu preduzeća, obrzovne, naučne, kulturne i druge ustanove, državnog organa, verske zajednice i drugog pravnog lica (u daljem tekstu: biblioteka).
Član 5.
Biblioteke se povezuju u jedinstveni bibliotečko-informacioni sistem, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Član 6.
Radi ostvarivanja jedinstvenog i stručnog obavljanja bibliotečke delatnosti i njenog unapređivanja utvrđuju se matični poslovi u bibliotečkoj delatnosti.
Matične poslove obavlja matična biblioteka, u skladu sa odredbama ovog zakona.
Član 7.
Stara i retka knjiga kao kulturno dobro zaštićena je i koristi se u skladu sa propisom o zaštiti kulturnih dobara.
Staru i retku knjigu sačinjavaju: rukopisi, rukopisne i štampane knjige, periodika i druga bibliotečka građa nastala do kraja 19. veka, retke knjige, određeni primerci periodičnih izdanja i druge retke bibliotečke građe nastale u 20. veku, kao i posebne bibliotečke celine koje su zbog svog sadržaja, umetničke, kulturne i istorijske vrednosti značajne za nauku i kulturu.
Član 8.
Bibliotečka građa koja ima svojstvo arhivske građe, sređuje se i čuva po propisima o arhivskoj građi.
Član 9.
Nadzor nad sprovođenjem odredaba ovog zakona vrši Ministarstvo prosvjete i kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo).
II- OPŠTI INTERES U BIBLIOTEČKOJ DELATNOSTI
Član 10.
Bibliotečka delatnost je delatnost od opšteg interesa za Republiku Srpsku (u daljem tekstu: Republika).
Biblioteke se osnivaju radi obezbjeđivanja uslova za ostvarivanje osnovnog ljudskog prava na slobodu izražavanja potrebe za znanjem i slobodu pristupa informacijama, znanjima i idejama sadržanim u publikacijama.
Član 11.
Opšti interes u oblasti bibliotečke delatnosti u smislu ovog zakona jeste:
1. Prikupljanje, obrada, čuvanje i davanje na korišćenje knjiga i druge bibliotečke građe.
2. Izrada nacionalne tekuće i retrospektivne bibliografije, kao i drugih bibliografija konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i etničkih grupa koje žive u Republici.
3. Prijem i čuvanje obaveznog primjerka štampane i na drugi način umnožene bibliotečke građe, upotpunjavanje nacionalnog fonda bibliotečke građe, organizovanje centralizovane katalogizacije i vođenje centralnog kataloga bibliotečke građe.
4. Staranje o širenju, popularisanju i zaštiti srpske knjige u inostranstvu.
5. Objedinjavanje i koordiniranje referalnih poslova i rada na bibliografijama.
6. Objavljivanje bibliotečke građe, bibliotekarske literature kao i rezultata vlastitog stručnog i naučnoistraživačkog rada i drugih publikacija.
7. Koordiniranje izgradnje i razvoja jedinstvenog bibliotečko-informacionog sistema na jedinstvenoj informatičkoj tehnologiji u Republici.
8. Opis južnoslovenskih ćirilskih i ostalih značajnih rukopisa.
9. Zaštita bibliotečke građe i održavanje i zaštita specijalnih zbirki, biblioteka - legata i spomen - biblioteka.
10. Obavljanje matičnih poslova.
11. Razvoj i unapređivanje bibliotečke djelatnosti za lica sa posebnim potrebama.
12. Razvijanje interesa za čitanje, informisanje i bibliotečku djelatnost.
13. Očuvanje i zaštita jezika i pisama konstitutivnih naroda, nacionalnih manjina i etničkih grupa koje žive u Republici.
14. Organizovanje kulturnih manifestacija i drugih oblika razvijanja interesa za bibliotečku građu i bibliotečku djelatnost, samostalno i u saradnji sa bibliotekama, kulturnim i obrazovnim ustanovama.
Član 12.
Opšti interes u oblasti bibliotečke djelatnosti ostvaruju Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske i Specijalna biblioteka za slijepa i slabovida lica Republike Srpske.
U ostvarivanju opšteg interesa Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske sarađuje sa matičnim bibliotekama.
III- USLOVI I NAČIN OBAVLjANjA BIBLIOTEČKE DELATNOSTI
Član 13.
Uslovi za osnivanje biblioteke su:
1. obezbeđen odgovarajući fond stručno obrađene bibliotečke građe,
2. obezbeđene prostorije i oprema za smeštaj, čuvanje, obradu i korišćenje bibliotečke građe,
3. obezbeđen potreban broj stručnih bibliotečkih radnika.
Bliže uslove iz stava 1. ovog člana propisuje ministar prosvjete i kulture (u daljem tekstu: ministar).
Član 14.
Biblioteka, prema nameni, može biti:
- narodna,
- narodna i univerzitetska,
- školska,
- visokoškolska,
- univerzitetska i
- specijalna.
Narodna i narodna i univerzitetska biblioteka, bibliotečku delatnost obavljaju kao samostalne ustanove.
Član 15.
Narodna biblioteka namenjena je opštem obrazovanju, informisanju i zadovoljavanju kulturnih potreba stanovništva.
Školska biblioteka namenjena je izvođenju i unapređivanju obrazovno-vaspitnog rada u osnovnoj i srednjoj školi.
Visokoškolska i univerzitetska biblioteka namenjene su izvođenju i unapređivanju obrazovno-naučnog, odnosno obrazovno-umetničkog rada kao i naučno-istraživačkom radu u visokoškolskoj ustanovi i na univerzitetu.
Narodna i univerzitetska biblioteka ima istu namenu kao i biblioteka iz st. 1. i 3. ovog člana.
Specijalna biblioteka namenjena je naučnom i stručnom radu u naučnoj ustanovi, preduzeću, državnom organu, verskoj zajednici i drugom pravnom licu.
Specijalnom bibliotekom smatra se i biblioteka namenjena opštem obrazovanju, informisanju i zadovoljavanju kulturnih potreba lica sa posebnim potrebama: slepih i slabovidih.
Član 16.
Narodna i narodna i univerzitetska biblioteka čiji je osnivač opština, odnosno grad ili fizičko lice, može početi sa radom, kada oštinski organ uprave nadležan za poslove kulture utvrdi da su ispunjeni uslovi iz člana 13. ovog zakona, a uz saglasnost Ministarstva.
Član 17.
Biblioteka se, bez obzira na oblik organizovanja, upisuje u registar biblioteka koji vodi matična biblioteka za područje za koje je nadležna.
Centralni registar biblioteka vodi Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske.
Bliže uslove o sadržaju i načinu vođenja registra biblioteka, propisuje ministar.
Član 18.
Bibliotečka građa prikuplja se obaveznim primerkom štampane i na drugi način umnožene građe, kupovinom, razmenom, poklonom i zaveštavanjem.
Član 19.
Obrada bibliotečke građe vrši se na jedinstven način u skladu sa odredbama ovog zakona.
Način jedinstvene obrade bibliotečke građe zasniva se na primeni jedinstvenog sistema klasifikovanja i indeksiranja te jedinstvene kataloško-bibliografske obrade podataka prema međunarodnim standardima.
Bliže uslove za jedinstvenu obradu bibliotečke građe propisuje ministar.
Član 20.
Bibliotečka građa čuva se u prostorijama u kojima je na odgovarajući način zaštićena od požara, vlage, fizičkih, bioloških, hemijskih i drugih uzročnika koji bi mogli dovesti do njenog oštećenja ili uništenja.
Bliže uslove zaštite iz prethodnog stava propisuje ministar.
Član 21.
Bibliotečka građa dostupna je svim korisnicima.
Davanje na korišćenje bibliotečke građe može se ograničiti u skladu sa ovim zakonom.
Član 22.
Uslovi i način korišćenja bibliotečke građe, kao i vršenja posebnih usluga (davanje informacija i podataka, kopiranje tekstova i sl.) i naknade u slučaju oštećenja, uništavanja ili neblagovremenog vraćanja bibliotečke građe utvrđuje se opštim