Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:

ZAKON

O ADVOKATURI REPUBLIKE SRPSKE

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 30 od 20. aprila 2007, 59/08)

I- OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom se uređuju organizacija i položaj advokata koji pružaju stručnu pravnu pomoć fizičkim i pravnim licima u zaštiti njihovih prava, obaveza i pravnih interesa.

Član 2.

Advokatura je samostalna i nezavisna profesionalna djelatnost koja se organizuje i funkcioniše u skladu sa ovim zakonom i propisima usvojenim na osnovu ovog zakona.
Samostalnost advokature ostvaruje se posebno:
1) nezavisnim izvršavanjem poslova pravne pomoći;
2) pravom stranke na slobodan izbor advokata;
3) organizovanjem advokata u Advokatsku komoru Republike Srpske kao nezavisnu i samoupravnu organizaciju sa obaveznim članstvom:
4) donošenjem statuta kojim se reguliše rad Advokatske komore Republike Srpske i njenih organa;
5) donošenjem kodeksa etike advokata Advokatske komore Republike Srpske;
6) odlučivanjem o pravu na obavljanje advokatske djelatnosti, privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje advokatske djelatnosti;
7) odlučivanjem o obliku saradnje sa Advokatskom komorom Federacije Bosne i Hercegovine, advokatskim komorama stranih država, međudržavnim i međunarodnim udruženjima advokata,
8) odlučivanjem o saradnji sa međudržavnim i međunarodnim institucijama, organizacijama i asocijacijama.

Član 3.

Advokati pružaju pravnu pomoć u zaštiti ljudskih prava i sloboda građana garantovanih Ustavom Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, kao i zakonima i drugim propisima definisanih prava i interesa fizičkih i pravnih lica.
Advokati su dužni da pružaju pravnu pomoć savjesno i stručno, u skladu sa Ustavom, zakonom i drugim propisom kao i sa Statutom i drugim propisima i pravilima Advokatske komore Republike Srpske.
Djelatnost advokata pored ostalog je:
1) davanje pravnih savjeta,
2) sastavljanje podnesaka (tužbi, žalbi, predstavki, molbi i dr.),
3) sastavljanje isprava (ugovora, testamenta i dr.),
4) zastupanje stranaka u svim građanskim, upravnim i drugim postupcima i poslovima pred svim redovnim i drugim sudovima, drugim državnim organima, arbitražom te drugim pravnim licima,
5) odbrana i zastupanje u krivičnim, prekršajnim i drugim postupcima u kojima se odlučuje o odgovornosti fizičkih i pravnih lica,
6) pružanje i svih drugih pravnih oblika pravne pomoći fizičkim i pravnim licima radi zaštite njihovih prava i interesa.
Advokatsku djelatnost, kao profesionalnu djelatnost, vrše advokati kao pojedinci. Advokati u svrhu zajedničkog vršenja profesije mogu osnovati zajedničku advokatsku kancelariju ili advokatsko društvo.

Član 4.

Advokat ne smije obavljati djelatnosti koje' su nespojive s ugledom i nezavisnošću advokatske profesije.

Advokat je nezavisan u svom radu.

Član 5.

Advokat ima pravo i dužnost da, u skladu sa pozitivnim propisima i u okviru ovlašćenja dobijenih od stranke, preduzima sve radnje u svim pravnim poslovima koje su, po njegovoj ocjeni, u interesu stranke kojoj pruža pravnu pomoć.

Član 6.

Svaka stranka ima pravo slobodnog izbora advokata koji je, na osnovu ovog zakona, ovlašćen da izvršava djelatnost advokata u Republici Srpskoj.

II- ORGANIZOVANjE ADVOKATA U ADVOKATSKU KOMORU

Član 7.

Advokatska komora Republike Srpske (u daljem tekstu: Advokatska komora) je nezavisna, samoupravna organizacija advokata sa obaveznim članstvom za advokate čija se kancelarija ili advokatsko društvo nalaze u Republici Srpskoj.
Sjedište Advokatske komore je u Banjoj Luci.

Advokatska komora je pravno lice.

Član 8.

Advokatsku komoru predstavlja i zastupa predsjednik Advokatske komore.

Član 9.

Advokatska komora predstavlja advokate i advokatske pripravnike i izvršava sljedeće poslove:
1) razvija i unapređuje advokatsku djelatnost;
2) obezbjeđuje profesionalnu samostalnost advokata,
3) donosi odluke u vezi sa sticanjem prava na bavljenje advokatskom djelatnošću i djelatnošću advokatskog pripravnika;
4) pokreće disciplinski postupak i utvrđuje disciplinsku odgovornost za povrede pravila profesionalnog ponašanja;
5) štiti prava i interese advokata, zajedničkih advokatskih kancelarijskih društava i advokatskih pripravnika;
6) organizuje i obezbjeđuje stručno usavršavanje advokata i nadgleda obuku advokatskih pripravnika;
7) sarađuje sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u cijeloj Bosni i Hercegovini;
8) posreduje (medijacija) između advokata i njihovih stranaka;
9) sarađuje sa državnim i međunarodnim organizacijama, institucijama i udruženjima, i
10) sarađuje sa Advokatskom komorom Federacije Bosne i Hercegovine, advokatskim komorama stranih država, regionalnim i međunarodnim advokatskim udruženjima.

Član 10.

Izvorni prihodi Advokatske komore su od upisa, članstva, pretplate na publikacije, takse, novčane kazne i donacije.
Za finansiranje Advokatske komore ne može se koristiti donacija ukoliko bi se time narušavala nezavisnost i samostalnost advokature.

Član 11.

Poslove finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore izvršava Sekretarijat Advokatske komore.

Član 12.

Advokatska komora može dogovoriti uslove osiguranja svojih članova od odgovornosti za štetu koja može nastati pri obavljanju profesionalne djelatnosti.

A) Organi Advokatske komore

Organi Advokatske komore su:

Član 13.

1) Skupština Advokatske komore,
2) Predsjednik Advokatske komore,
3) Izvršni odbor Advokatske komore,
4) Zbor advokata,
5) Disciplinski sudija Advokatske komore,
6) Disciplinski tužilac Advokatske komore,
7) Komisija za kontrolu finansijskog i materijalnog poslovanja Advokatske komore,
8) sva druga tijela predviđena Statutom Advokatske komore.
Osim u slučaju Zbora advokata, mandat predsjednika Advokatske komore i svih drugih organa Advokatske komore traje četiri godine, s tim da isto lice može biti birano ponovo.

Skupština Advokatske komore

Član 14.

Skupština Advokatske komore je delegatska.
Delegate za Skupštinu Advokatske komore biraju zborovi advokata Advokatske komore, tako da se na svakih deset advokata zbora bira jedan delegat. Pored toga, Organizacija stručnih saradnika za pravne poslove i advokatskih pripravnika bira po jednog svog delegata u Skupštinu Advokatske komore.

Član 15.

Skupština Advokatske komore:
1) usvaja opšte akte Advokatske komore i poslovnik o radu Skupštine Advokatske komore,
2) bira i razrješava druge organe Advokatske komore, osim zborova advokata i njihovih organa, ako ovim zakonom nije drugačije određeno,
3) usvaja finansijski plan i izvještaj o realizaciji finansijskog plana Advokatske komore,
4) usvaja izvještaj predsjednika Advokatske komore i izvještaj Izvršnog odbora Advokatske komore,
5) predlaže advokatsku tarifu,
6) odlučuje o oblicima saradnje Advokatske komore sa drugim advokatskim komorama i sličnim asocijacijama,
7) odlučuje o svim drugim pitanjima koja su u njenoj nadležnosti po zakonu i opštim aktima Advokatske komore.

Član 16.

Skupština Advokatske komore može punovažno odlučivati ako zasjedanju prisustvuju dvije trećine delegata.
Zasjedanje Skupštine Advokatske komore priprema Izvršni odbor Advokatske komore.
Poslovnikom o radu Skupštine Advokatske komore uređuju se rad u zasjedanju, izbor i rad radnih tijela i druga pitanja od značaja za izvršavanje funkcije Skupštine Advokatske komore.

Predsjednik Advokatske komore

Član 17.

Predsjednik Advokatske komore:
1) predstavlja i zastupa Advokatsku komoru,
2) preduzima radnje da osigura zaštitu ustavnosti i zakonitosti u radu Advokatske komore,
3) uspostavlja i koordinira saradnju Advokatske komore sa zakonodavnom, sudskom i izvršnom vlašću u cijeloj Bosni i Hercegovini,
4) uspostavlja i koordinira saradnju Advokatske komore sa Advokatskom komorom Federacije Bosne i Hercegovine, asocijacijama advokata stranih država, regionalnim i međunarodnim advokatskim udruženjima,
5) uspostavlja i koordinira saradnju Advokatske komore sa državnim ili


Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas: