Na osnovu člana 5. i člana 29. stav 1. Zakona o Vladi Tuzlanskog kantona ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj: 17/2000.), te člana 6. Zakona o otpadu ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj: 17/2000.), na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okolice, Vlada Tuzlanskog kantona na sjednici održanoj 7. 4. 2001. godine, donosi

UREDBU

O VRSTAMA OTPADA

(Objavljeno u "Sl. novinama Tuzlanskog Kantona", br. 5 od 24 aprila 2001)

I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovom Uredbom se propisuju vrste otpada, zavisno o svojstvima i mjestu nastanka, način postupanja s pojedinim vrstama otpada, način dostave podataka o postupanju s otpadom, ispitivanje hemijsko-fizikalnih svojstava opasnog otpada, uzorkovanje otpada, sadržaj i izgled obrazaca pratećih i prijavnih listova, sadržaj i izgled obrazaca izvještaja o ispitivanju hemijsko-fizikalnih svojstava otpada.

II. KATALOG OTPADA

Član 2.

(1) Otpad se razvrstava zavisno o svojstvima i mjestu nastanka u dvadeset grupa.
(2) Grupe otpada i pojedinačni naziv otpada označeni su šestocifrenim ključnim brojevima.
(3) Prva dva broja označavaju djelatnost iz koje otpad potiče, treći i četvrti broj označavaju proces u kojem je otpad nastao, a peti i šesti broj označavaju dio procesa iz kojeg otpad potiče.

Član 3.

(1) Katalog otpada sadrži popis otpada prema svojstvima i mjestu nastanka.
(2) Opasni otpad u Katalogu otpada, u pravilu, ima oznaku zvjezdice (*).
(3) Ali opasni otpad je i svaki otpad koji ima jedno ili više slijedećih svojstava:
- plamišteL55^oC,
^{- sadrži jednu ili više materije izI. grupe otrova u ukupnoj koncentraciji veća od 0,1%,}
^{- sadrži jednu ili više materije izII. grupe otrova u ukupnoj koncentraciji veća od 3%,}
^{- sadrži jednu ili više materije izIII. grupe otrova u ukupnoj koncentraciji veća od 25%,}
^{- sadrži jednu ili više korozivnih materija u ukupnoj koncentraciji veća od 1%,}
^{- sadrži jednu ili više nadražujućih materija u ukupnoj koncentraciji veća od 10%,}
^{- sadrži jednu ili više materija poznatih kao kancerogene, kategorija 1. ili 2. u ukupnoj koncentraciji veća od 0,1%.}

^{III. NAČIN POSTUPANjA S POJEDINIM VRSTAMA OTPADA}

^{Član 4.}

^{(1) Proizvođač otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti dužan je otpad razvrstati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i osigurati uslove skladištenja za očuvanje kvaliteta u svrhu ponovne obrade.}
^{(2) Sakupljači su dužni označiti rezervoare i posude u kojima se opasni otpad skladišti i prijevozi do mjesta obrađivanja ili odlaganja. Oznake se odnose na vrstu otpada i vrstu opasnosti.}

^{Član 5.}

^{Posude za skladištenje opasnog otpada moraju biti izvedene tako da spriječe isticanje ili isparavanje otpada tokom skladištenja, a način zatvaranja, brtvljenja, odzračavanja i sl. mora biti jasno označen.}

^{Član 6.}

^{Oznake u Katalogu, uz odgovarajuću vrstu otpada, imaju slijedeće značenje:}
^{(+) - obrada se preporučuje,}
^{(-) - obrada se ne preporučuje,}
^{K/F- hemijsko-fizikalna obrada,}
^{B - biološka obrada,}
^{T - termička obrada,}
^{O - odlaganje otpada,}
^{K - kondicioniranje potrebno.}

^{Član 7.}

^{(1) Hemijsko-fizikalna obrada otpada je obrada hemijsko-fizikalnim metodama s ciljem mijenjanja njegovih hemijsko-fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a može biti: neutralizacija, taloženje, ekstrakcija, redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje, filtracija, sedimentacija, reverzna osmoza.}
^{(2) Otpadna tvar koja ostane nakon ove obrade ima drugačiji hemijski sastav i dobija drugi ključni broj iz Kataloga.}

^{Član 8.}

^{(1) Biološka obrada je obrada biološkim metodama s ciljem mijenjanja hemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a može biti aerobna i anaerobna razgradnja.}
^{(2) Otpadna tvar koja ostane nakon biološke obrade dobija drugi ključni broj iz Kataloga.}

^{Član 9.}

^{(1) Termička obrada je obrada termičkim postupkom. Provodi se s ciljem mijenjanja hemijskih, fizikalnih odnosno bioloških svojstava, a može biti: spaljivanje, piroliza, isparavanje, destilacija, sinteriranje, žarenje, taljenje i zataljivanje u staklo.}
^{(2) Otpadna tvar koja ostane nakon termičke obrade dobija drugi ključni broj iz Kataloga.}

^{Član 10.}

^{(1) Kondicioniranje otpada je priprema za određeni način obrade ili odlaganja, a može biti: usitnjavanje, ovlaživanje, pakiranje, odvodnjavanje, otprašivanje, očvršćivanje te postupci kojima se smanjuje uticaj štetnih tvari koje sadrži otpad.}
^{(2) Nakon kondicioniranja otpad zadržava isti ključni broj iz Kataloga.}

^{1. Postupanje s posebnim otpadom}

^{Član 11.}

^{Medicinsko-zdravstvene institucije otpadne materije koje nastaju bavljenjem djelatnosti ovih institucija, otpad iz naučnoistraživačkih i razvojnih institucija, laboratorija i otpad nastao u toku liječenja, njege i dijagnosticiranja u zdravstvu obavezne su podvrći inertizaciji i osloboditi od patoloških uzročnika prije odlaganja.}

^{Član 12.}

^{Inertizacija otpada podrazumijeva fizikalno-hemijsku i termičku obradu uz kondicioniranje.}

^{Član 13.}

^{Otpad iz javnih privatnih zdravstvenih ustanova i privatne prakse, a koji je produkt upotrebe sredstava i materijala za liječenje, njegu, dijagnostiku potrebno je čuvati do odlaganja u posebnim rezervoarima.}
^{Rezervoari za odlaganje koji služe i za inertizaciju i osloba-đanje od patoloških uzročnika, moraju biti tehnički izrađeni u skladu sa stručnim i naučnim principima čuvanja i tretiranja posebnog otpada.}
^{- Na rezervoarima je obavezna oznaka medicinski otpad.}

^{Član 14.}

^{Evidenciju o vrsti i metodi inertizacije i oslobađanja od patoloških uzročnika voditi na posebnom obrascu.}

^{2. Postupanje s otpadnim uljima}

^{Član 15.}

^{Otpadna su ulja tekući ili polutekući proizvodi koji potiču iz različitih primjena, a koji su tokom korištenja, skladištenja ili prijevoza postali neprikladni za upotrebu prema prvobitnoj namjeni.}

^{Član 16.}

^{Prema stepenu onečišćenja, otpadna se ulja razvrstavaju u četiri kategorije:}
^{I. kategorija - otpadna ulja mineralnog porijekla sa sadržajem halogena ispod 0,2% i ukupnim polikloriranim bi- i terfenilima ispod 20 mg/kg. Ova se ulja mogu obraditi i ponovo koristiti za proizvodnju svježih ulja.}
^{II. kategorija - otpadna ulja mineralnog, sintetičkog i biljnog porijekla sa sadržajem halogena ispod 0,5% i ukupnim polikloriranim bi- i terfenilima ispod 30 mg/kg. Ova se ulja mogu koristiti kao gorivo u energetskim objektima instalirane snage veće od 3 MNj ili u pećima za proizvodnju klinkera u tvornicama cementa.}
^{III. kategorija - otpadna ulja nepoznatog porijekla i sva druga otpadna ulja sa sadržajem halogena iznad 0,5%, ukupnim polikloriranim bi- i terfenilima iznad 30 mg/kg i plamištem ispod 55oC moraju se spaljivati u pećima za spaljivanje opasnog otpada minimalne djelotvornosti 99,99%.}
^{IV. kategorija - poliglikoli, otpadna ulja na bazi poliglikola koja se radi nemiješanja s ostalim uljimaI. iII. kategorije i posebnih zahtjeva u postupku odstranjivanja moraju sakupljati i obrađivati odvojeno.}

^{Član 17.}

^{(1) Proizvođači otpadnih ulja su dužni, zavisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio otpadnih ulja.}
^{(2) Količina otpadnih ulja, koju su dužni sakupiti proizvođači otpadnih ulja, umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i obaveznog faktora sakupljanja za određeno područje primjene.}
^{(3) Područja primjene svježih ulja i obavezni faktori skupljanja određeni su u tabeli:}
^{^{ISO OZNAKA PODRUČJE PRIMJENE OBAVEZNI FAKTOR}

^{(ISO norma SAKUPLjANjA}

^6743/0)

^{1. A Pretočno podmazivanje do 0,2}

^{2. B Premazivanje-odvajanje kalupa -}

^{3. C Zupčasti prijenosnici 0,75}

:}