aaa bbb


Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


------------------------
NAPOMENA:
Odlukom Ustavnog suda broj U-43/11 ("Sl. glasnik RS", br. 117 od 18. decembra 2012), utvrđuje se da član 11. stav 4. Uredbe o pedagoškim standardima za srednje obrazovanje ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 5/10) nije u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 74/08, 106/09 i 104/11).
------------------------
Na osnovu člana 14. stav 3. Zakona o srednjem obrazovanju i vaspitanju ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 74/08 i 106/09) i člana 43. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 118/08), Vlada Republike Srpske, na sjednici od 30. decembra 2009. godine, donijela je

UREDBU

O PEDAGOŠKIM STANDARDIMA ZA SREDNjE OBRAZOVANjE

(Objavljena u "Sl. glasniku RS", br. 5 od 28. januara 2010, 76/11, 117/12, 6/13, 70/13)

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

(1) Ovom uredbom utvrđuju se jedinstveni pedagoški standardi za kvalitetan obrazovno-vaspitni rad i uspješno ostvarivanje ciljeva i zadataka u srednjim školama (u daljem tekstu: škola) u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Republika).
(2) Jedinstveni pedagoški standardi se utvrđuju na osnovu materijalnih, kadrovskih, prostornih i finasijskih kriterijuma i uslova, koji moraju biti ispunjeni za ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada u srednjem obrazovanju i ravnomjeran razvoj na čitavom području Republike.

Član 2.

(1) Kriterijumi za veličinu škole utvrđuju se s obzirom na:
a) broj odjeljenja i učenika u školi,
b) broj učenika u odjeljenju i obrazovnoj grupi i
v) broj nastavnika, stručnih saradnika i ostalih radnika u školi.
(2) Kriterijumi za organizovanje obrazovno-vaspitnog procesa utvrđuju se s obzirom na:
a) opterećenost učenika u nastavi,
b) zdravstvenu zaštitu učenika,
v) upotrebu udžbenika,
g) naučna i druga istraživanja u školi,
d) prostorno-tehničke uslove u školi,
đ) opremu u školi,
e) stručno usavršavanje i napredovanje radnika i
ž) uspostavljanje i razvoj sistema kvaliteta.
(3) Kriterijumi za ostvarivanje uslova rada za obrazovanje učenika sa posebnim obrazovnim potrebama utvrđuju se s obzirom na:
a) nacionalne manjine,
b) školovanje djece stranih državljana,
v) školovanje učenika u brdsko-planinskim područjima,
g) školovanje nadarenih i talentovanih učenika,
d) školovanje učenika s teškoćama u razvoju,
đ) školovanje djece u zdravstvenoj ustanovi i
e) nastavu u kući.
II- KRITERIJUMI ZA VELIČINU ŠKOLE

Član 3.

(1) Škola optimalne veličine ima 16 do 24 odjeljenja, odnosno 300 do 600 učenika.
(2) Minimalan broj odjeljenja u srednjoj školi je 16, odnosno 300 učenika.
(3) Maksimalan broj odjeljenja u srednjoj školi je 32, odnosno 800 učenika.
(4) Ako je škola organizovana kao centar srednjih škola u čijem se sastavu nalazi više škola, minimalan, optimalan i maksimalan broj odjeljenja se utvrđuje kao aritmetička sredina odgovarajućih kategorija iz tabele koja se nalazi u Prilogu broj 1., koji čini sastavni dio ove uredbe.
(5) Uz saglasnost ministra prosvjete i kulture (u daljem tekstu: ministar) škole u nedovoljno razvijenim jedinicama lokalne samouprave, brdsko-planinskim i pograničnim područjima, škole sa nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te privatne škole mogu se organizovati i s manjim brojem odjeljenja od minimalnog broja, iz tabele koja se nalazi u Prilogu broj 1.

Član 4.

(1) Optimalan broj učenika u odjeljenju je 24 učenika.
(2) Odjeljenje u školi može imati minimalno 16 učenika.
(3) Odjeljenje u školi može imati maksimalno 32 učenika.
(4) Ministar može, u izuzetnim okolnostima, dati saglasnost za formiranje odjeljenja sa manjim brojem učenika od propisanog u stavu 2. ovog člana.
(5) U jednom odjeljenju mogu se obrazovati učenici za najviše dva srodna zanimanja, s tim da je u odjeljenju najmanje 12 učenika istog zanimanja.
(6) U odjeljenje mogu biti uključena najviše tri učenika s posebnim obrazovnim potrebama.
(7) Ako je u odjeljenje redovne nastave uključen jedan učenik s posebnim obrazovnim potrebama, odjeljenje ne može brojati više od 29 učenika, sa dva uključena učenika s posebnim potrebama, odjeljenje ne može brojati više od 26 učenika, a sa tri uključena učenika s posebnim potrebama, odjeljenje ne može brojati više od 23 učenika.

Član 5.

(1) Obrazovno-vaspitne grupe formiraju se radi kvalitetne realizacije nastavnog plana i programa, u skladu sa zakonom.
(2) Broj učenika u odjeljenju u gimnaziji, tehničkoj i stručnoj školi, školi za učenike sa posebnim potrebama, srednjoj muzičkoj školi i srednjoj likovnoj školi utvrđen je u tabelama koje se nalaze u prilozima br. 1, 2, 3, 4. i 5. i koje čine sastavni dio ove uredbe.
Član 6.
Za izvođenje nastave i obavljanje drugih poslova škola mora imati potreban broj radnika koji ispunjavaju uslove utvrđene zakonom i pravilnikom kojim se reguliše vrsta stručne spreme nastavnika i stručnih saradnika.

Član 7.

(1) Broj nastavnika u školi utvrđuje se na osnovu broja časova neposrednog obrazovno-vaspitnog rada, propisanih nastavnim planom i programom, a u skladu sa zakonom i pravilnikom koji uređuje finansiranje srednjih škola.
(2) Neposredni obrazovno-vaspitni rad obuhvata:
a) zajednički dio programa,
b) izborni dio programa,
v) program dodatne, dopunske, pripremne i fakultativne nastave,
g) rad s odjeljenjskom zajednicom i
d) vannastavne aktivnosti.
(3) Zajednički dio programa obuhvata:
a) opšteobrazovnu nastavu,
b) stručno-teorijsku nastavu,
v) vježbe u kabinetima i laboratorijama i
g) praktičnu nastavu.

Član 8.

(1) Stručni saradnici u školi su:
a) pedagog,
b) psiholog,
v) bibliotekar,
g) socijalni radnik i
d) specifični profili stručnjaka defektologa.
(2) Škola obavezno ima pedagoga, psihologa i bibliotekara.
(3) Škola koja ima od 25 do 32 odjeljenja ima četiri stručna saradnika različitih profila u skladu s vrstama i obimom programa koje izvodi.
(4) Ako je u rad škole uključeno više od deset učenika s teškoćama u razvoju koji se školuju po posebnim programima, kao i učenika s poremećajima u ponašanju, škola treba imati i stručne saradnike specifičnog profila koji su neophodni za izvođenje obrazovno-vaspitnog procesa za te učenike.
(5) Ako su u rad škole uključena djeca sa posebnim obrazovnim potrebama, podršku školi u ostvarivanju obrazovno-vaspitnog rada pružaju mobilni timovi defektologa.
(6) Škola prema potrebi može zaposliti i druge profile stručnih saradnika ili veći broj navedenih stručnih saradnika, ako finansiranje tog rada preuzima jedinica lokalne samouprave ili škola iz vlastitih sredstava.

Član 9.

(1) Za obavljanje administrativno-finansijskih poslova škola obavezno ima sekretara škole i računovođu.
(2) Škola ima radnika koji održava računare i ostalu informatičku opremu, softvere, unosi službene podatke, ažurira internetske stranice, održava računarsku mrežu u školi i povezuje školske računarske mreže u sve potrebne edukativne mreže.

Član 10.

Broj radnika na pomoćno-tehničkim poslovima utvrđuje se prema veličini i načinu upotrebe školskog prostora, s tim da svaka škola ima:
a) jednog radnika na poslovima čišćenja na svakih 500 m2 zatvorenog školskog prostora, koji se dnevno koristi za vaspitno-obrazovni rad, s centralnim grijanjem, ili na 400 m2 učioničkog prostora koji se dnevno koristi za vaspitno-obrazovni rad ili drugog zatvorenog prostora u kojem se održava nastava, a koji se grije na drva ili lož-ulje, u svakoj prostoriji,
b) pravo na jednog radnika na poslovima čišćenja na