aaa bbb


Za pristup kompletnom i ažurnom tekstu ovog dokumeta, molimo vas:


Na osnovu člana 78. Zakona o kantonalnoj upravi ("Službene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona", broj: 1/99.), Vlada Tuzlanskog kantona, na prijedlog ministra pravde, na sjednici od 20. 5. 1999. godine, donosi

UREDBU

O OPĆIM NAČELIMA ZA UNUTRAŠNjU ORGANIZACIJU ORGANA UPRAVE

(Objavljeno u "Sl. novinama Tuzlanskog Kantona", br. 7 od 15 juna 1999, 16/02, 9/04)

I. OPĆE ODREDBE

Ovom Uredbom utvrđuju se opća načela za unutrašnju organizaciju organa uprave i upravnih ustanova Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: organi uprave), u pogledu naziva unutrašnjih organizacionih jedinica i njihovog djelokruga, načina rukovođenja, okvirnog broja potrebnih službenika i namještenika za obavljanje poslova iz djelokruga organizacionih jedinica, načina planiranja poslova, kao i druga pitanja od posebnog značaja za rad organa uprave, izuzev Ministarstva unutrašnjih poslova

Član 1.

Član 2.

Unutrašnja organizacija organa uprave utvrđuje se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa uprave, u skladu sa Zakonom o kantonalnoj upravi i ovom Uredbom.

II. SADRŽAJ PRAVILNIKA O UNUTRAŠNjOJ ORGANIZACIJI ORGANA UPRAVE

Član 3.

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa uprave uređuju se, naročito, slijedeća pitanja:
- vrste organizacionih jedinica i njihov djelokrug,
- sistematizacija radnih mjesta,
- rukovođenje organom uprave i organizacionom jedinicom, ovlaštenja u rukovođenju i odgovornost za obavljanje poslova,
- stručni kolegij,
- saradnja u izvršavanju poslova iz nadležnosti organa uprave,
- programiranje i planiranje rada,
- radni odnosi i disciplinska odgovornost,
- poslovi koje obavljaju službenici sa posebnim ovlašćenjima,
- javnost rada organa uprave i
- unutrašnja organizacija uprave i upravne ustanove u sastavu ministarstva.

Član 4.

Unutrašnja organizacija organa uprave utvrđuje se tako da se osigura naročito:
- efikasno obavljanje poslova, racionalna organizacija rada i uspješno rukovođenje organom,
- ostvarivanje pune saradnje organa uprave sa drugim organima,
- grupisanje poslova prema njihovoj međusobnoj povezanosti i srodnosti, vrsti, obimu, stepenu složenosti, odgovornosti i drugim uslovima za njihovo vršenje,
- potpunije objedinjavanje zajedničkih i općih poslova radi njihovog racionalnog obavljanja i korišćenja usluga zaje-dničkih službi.

III. VRSTE I OSNOVE ZA UTVRĐIVANjE ORGANIZACIONIH JEDINICA

Član 5.

Poslovi i zadaci iz nadležnosti organa uprave vrše se u okviru organizacionih jedinica ili bez organizacionih jedinica, ako nema potrebe za obrazovanjem tih jedinica.

Član 6.

Vrsta i broj organizacionih jedinica utvrđuje se prema vrsti, srodnosti, obimu i stepenu složenosti, međusobnoj povezanosti tih poslova i zadataka i efikasnom izvršavanju poslova iz nadležnosti organa uprave.

Član 7.

Organizacione jedinice mogu se utvrditi kao osnovne organizacione jedinice i kao unutrašnje organizacione jedinice u okviru osnovne organizacione jedinice.
Unutrašnja organizaciona jedinica ne može, po pravilu, u svom sastavu imati organizacione jedinice.
Osnovne organizacione jedinice mogu biti bez unutrašnjih organizacionih jedinica, ako to priroda poslova i druge potrebe zahtijevaju.

Član 8.

Osnovne organizacione jedinice mogu biti: sektor, odjeljenje i inspektorat.
Unutrašnje organizacione jedinice u sastavu osnovne organizacione jedinice mogu biti: odsjek, služba i inspektorat.
U pojedinim organima uprave mogu se, samo izuzetno, ako je to neophodno i adekvatnije odgovara prirodi poslova, za obavljanje određenih poslova, pored organizacionih jedinica iz
stava 1. i 2. ovog člana, utvrditi i organizacione jedinice pod drugim nazivima (kabinet, centar, ured, servis, pisarnica, prijemna kancelarija, stanica, računovodstvo i dr.), s tim što se u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji mora odrediti s kojom se organizacionom jedinicom iz stava 1. i 2. ovog člana izjednačava ta organizaciona jedinica.

Član 9.

Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa uprave utvrđuju se one organizacione jedinice iz člana 8. ove Uredbe, koje najadekvatnije i najefikasnije osiguravaju vršenje svih poslova iz nadležnosti tog organa uprave.

Član 10.

Sektor se obrazuje za vršenje poslova iz jedne ili više oblasti iz djelokruga organa uprave, kada je potrebno osigurati neposrednu saradnju i objediniti rad dvije ili više unutrašnjih organizacionih jedinica.

Član 11.

Odjeljenje se obrazuje za vršenje istovrsnih, srodnih i međusobno povezanih upravnih i drugih stručnih poslova iz djelokruga organa uprave, za koje je potreban određen stepen samostalnosti u rukovođenju, a obim poslova zahtijeva najmanje 5 izvršioca.
Izuzetno, odjeljenje se može obrazovati s manjim brojem izvršioca radi vršenja svih poslova iz jedne ili više oblasti iz djelokruga organa uprave, ali ne manje od 3 izvršioca.

Član 12.

Inspektorat se obrazuje za vršenje poslova inspekcijskog nadzora iz nadležnosti organa uprave.
U inspektoratu kao osnovnoj organizacionoj jedinici, koja se obrazuje za vršenje inspekcijskog nadzora u više oblasti, mogu se obrazovati odsjeci, kao unutrašnje organizacione jedinice po određenim oblastima inspekcijskog nadzora.
Inspektorat se može obrazovati i kao unutrašnja organizaciona jedinica u okviru sektora.

Član 13.

Unutrašnje organizacione jedinice iz stava 2. člana 8. ove Uredbe mogu se obrazovati u okviru one osnovne organizacione jedinice u kojima je zbog obima, vrste i složenosti poslova nužno određene poslove obavljati u okviru unutrašnje organizacione jedinice, pri čemu se mora voditi računa da se naziv i broj unutrašnjih organizacionih jedinica odredi prema vrsti i obimu poslova koji će se obavljati u toj jedinici.
Unutrašnja organizaciona jedinica može se obrazovati kada obim poslova zahtijeva najmanje tri izvršioca.

Član 14.

U broj izvršilaca koji je utvrđen kao uslov za obrazovanje osnovnih i unutrašnjih organizacionih jedinica, uračunava se i službenik koji rukovodi tom organizacionom jedinicom.

Član 15.

Izuzetno u organima uprave, koji imaju više od 100 službenika i namještenika i organima uprave, koji imaju veći broj organizacionih jedinica izvan svog sjedišta, odjeljenje se može obrazovati kao unutrašnja organizaciona jedinica u okviru sektora, a u okviru odjeljenja mogu se obrazovati odsjeci i službe, ako to priroda posla, specifične potrebe i drugi uslovi zahtijevaju.

IV. ORGANIZACIONE JEDINICE IZVAN SJEDIŠTA

ORGANA UPRAVE

Član 16.

Ako je kantonalnim zakonom predviđeno, ili ako to zahtijeva poseban karakter pojedinih poslova, organizacione jedinice organa uprave mogu se obrazovati i izvan sjedišta tog organa.
Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa uprave utvrđuju se poslovi i zadaci i sjedište organizacione jedinice iz stava 1. ovog člana, kao i područje za koje se takva organizaciona jedinica obrazuje.
Poslove iz stava 1. ovog člana mogu obavljati i samostalni izvršioci izvan sjedišta organa uprave, ako zbog malog obima poslova nema potrebe da se obrazuje organizaciona jedinica.

Član 17.

Ako dva ili više organa uprave obrazuju organizacione jedinice ili imaju samostalne izvršioce u istom mjestu izvan sjedišta, radi koordinacije rada ovih organizacionih jedinica, odnosno samostalnih izvršioca, kao i osiguranja uslova za njihov rad i racionalnije obavljanje određenih općih, tehničkih i drugih zajedničkih poslova za potrebe tih organizacionih jedinica ili izvršioca, Vlada Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada) može obrazovati centar kantonalne uprave (u daljem tekstu: centar).
U okviru centra može se organizovati vršenje općih, tehničkih i pomoćnih poslova i za potrebe drugih organa i tijela u istom sjedištu, za koje se sredstva za rad osiguravaju u budžetu