Na osnovu člana 103. stav 3. Zakona o državnoj upravi ("Službeni list RBiH", broj 26/93- Novi prečišćeni tekst), člana 6. tačka a) i člana 26. stav 1. Zakona o Vladi Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo",broj 7/96), Vlada Kantona Sarajevo na petoj sjednici od 14. decembra 1996.godine, donijela je
UREDBU
O NAČELIMA ZA UTVRĐIVANjE UNUTRAŠNjE ORGANIZACIJE ORGANA KANTONA SARAJEVO
(Objavljeno u "Sl. novinama Kantona Sarajevo", br. 10 od 31 decembra 1996, 2/97)
I- OSNOVNE ODREDBE
1.
Ovom uredbom, u skladu sa zakonom utvrđuju se načela unutrašnje organizacije, vrste organizacionih jedinica, uslovi za njihovo organizovanje, kao i rukovođenje organizacionim jedinicama u ministarstvima, stručnim službama i upravnim organizacijama Kantona Sarajevo (u daljem tekstu: kantonalni organi) i raspoređivanje poslova i zadataka.
2.
Unutrašnja organizacija kantonalnih organa utvrđuje se tako da se u skladu sa njihovim položajem, funkcijama i zadacima, obezbjedi naročito:
- zakonito, stručno, efikasno i racionalno vršenje poslova i zadataka,
- puna zaposlenost i odgovornost svih službenika i namještenika i organizacionih jedinica u izvršavanju poslova i zadataka,
- stalno korištenje i izgrađivanje metode timskog rada i drugih oblika radnog povezivanja i saradnje u izvršavanju poslova i zadataka iz djelokruga rada kantonalnog organa, u skladu sa prirodom tih poslova,
- blagovremeno ostvarivanje prava i pravnih interesa i izvršavanje obaveza radnih ljudi i građana, preduzeća, ustanova i drugih organizacija i zajednica,
- ustanovljavanje jedinstvene i elastične organizacije rada, sa što manje organizacionih jedinica i nivoa na liniji rukovođenja,
- objedinjavanje, u okviru organizacionih jedinica, samo onih poslova koji predstavljaju posebnu cjelinu u okviru djelokruga kantonalnog organa i čije izvršavanje, zbog većeg obima poslova, zahtijeva posebno rukovođenje, koordinaciju i kontrolu u svakodnevnom radu, odnosno organizovanje svih ostalih poslova iz djelokruga kantonalnog organa van organizacionih jedinica.
3.
Kantonalni organi obezbjeđuju uslove za odgovorno i svestrano učešće svih službenika i namještenika u izvršavanju poslova i zadataka radi ostvarivanja neposredne odgovornosti za rad organa i pojedinačnog doprinosa svakog službenika i namještenika u radu organa.
4.
Pri utvrđivanju unutrašnje organizacije kantonalnih organa, polazi se od grupisanja poslova i zadataka prema njihovoj medjusobnoj povezanosti i srodnosti, vrsti, obimu, stepenu složenosti, odgovornosti i drugim uslovima za njihovo vršenje.
5.
Kantonalni organi dužni su da, u okviru svog djelokruga, redovno evidentiraju nadležnosti utvrđene zakonima, drugim propisima i opštim aktima, kao i javna ovlaštenja čije je vršenje tim zakonima, drugim propisima i opštim aktima povjereno preduzećima i ustanovama ili drugim organizacijama i zajednicama.
Kantonalni organi dužni su da redovno prate ostvarivanje nadležnosti i javnih ovlaštenja koja evidentiraju i da, polazeći od toga, vrše odgovarajuće usklađivanje u svojim pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji.
6.
Ako su za obradu pojedinih pitanja potrebna posebna proučavanja, koja se ne mogu obezbijediti u okviru unutrašnje organizacije kantonalnog organa uprave ili stručnom saradnjom ili pomoću drugih kantonalnih organa, takvo proučavanje kantonalni organ može, uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona, povjeriti odgovarajućim naučnim i stručnim organizacijama.
II- VRSTE ORGANIZACIONIH JEDINICA
7.
Poslovi i zadaci iz djelokruga kantonalnih organa vrše se, po pravilu, u okviru organizacionih jedinica.
8.
Organizacione jedinice mogu se ustanovljavati kao osnovne organizacione jedinice i kao unutrašnje organizacione jedinice u okviru osnovnih organizacionih jedinica.
Izuzetno od odredaba prethodnog stava, kad to proizilazi iz prirode poslova i zadataka i drugih uslova rada, ili ako za vršenje pojedinih poslova i zadataka ne postoje uslovi da se obrazuju organizacione jedinice, obavljanje određenih poslova može se povjeriti samostalnim izvršiocima izvan organizacione jedinice koji su neposredno organizaciono vezani za funkcionera koji rukovodi kantonalnim organom.
9.
Osnovna organizaciona jedinica u ministarstvu i upravnoj organizaciji je sektor.
Sektor se obrazuje za vršenje poslova i zadataka iz jedne ili više oblasti iz djelokruga kantonalnog organa, kada je potrebno obezbijediti neposrednu saradnju i objediniti rad dvije ili više unutrašnjih organizacionih jedinica.
Izuzetno, za obavljanje poslova iz prethodnog stava, sektor se može obrazovati i bez unutrašnjih organizacionih jedinica, ako se na taj način obezbjeđuje racionalnije obavljanje poslova i ako postoje posebni razlozi i potrebe da se obezbijedi viši stepen samostalnosti u rukovođenju određenim poslovima.
10.
Unutrašnje organizacione jedinice u okviru osnovnih organizacionih jedinica u ministarstvu mogu biti odjeljenja, a u upravnoj organizaciji službe.
Odjeljenje ili služba se obrazuju za vršenje istovrsnih srodnih i međusobno povezanih upravnih i drugih stučnih poslova iz djelokruga sektora, za koje je potreban određeni stepen samostalnosti u rukovođenju.
10a.
Izuzetno od odredaba tač. 8, 9. i 10. ove uredbe u Ministarstvu unutrašnjih poslova osnovna organizaciona jedinica je uprava.
Unutrašnja organizaciona jedinica u okviru uprave je sektor. Sektor može imati odjeljenja, kao unutrašnje organizacione jedinice.
Ministar unutrašnjih poslova, Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji utvrđuje poslove i zadatke koji će se obavljati unutar organizacionih jedinica.
11.
Osnovna organizaciona jedinica u upravi i upravnoj organizaciji u sastavu ministarstva je odjeljenje.
Uprava i upravna organizacija u sastavu ministarstva ne mogu imati unutrašnje organizacione jedinice.
Odjeljenje kao osnovna organizaciona jedinica, obrazuje se za vršenje istovrsnih, srodnih i međusobno povezanih upravnih i drugih stručnih poslova iz djelokruga uprave ili upravne organizacije u sastavu ministarstva, za koje je potreban viši stepen samostalnosti u rukovođenju.
12.
Osnovne organizacione jedinice u stručnim službama mogu biti: odjeljenje, odsjek i služba.
Stručne službe ne mogu imati unutrašnje organizacione jedinice.
Kabinet i odjeljenje se obrazuju radi objedinjavanja stručnih i tehničkih poslova u stručnim službama koje obavljaju poslove za potrebe Skupštine i Vlade Kantona.
Odsjek i služba mogu se obrazovati za vršenje istovrstnih, srodnih i međusobno povezanih upravnih i drugih stručnih poslova osnovnih djelatnosti i opštih, tehničkih i pomoćnih poslova.
12a.
U kabinetu predsjednika Kantona i premijera Vlade Kantona ne obrazuju se organizacione jedinice.
III- RUKOVOĐENjE ORGANIZACIONIM JEDINICAMA
13.
Sektorom rukovodi rukovodeći radnik - pomoćnik ministra, odnosno pomoćnik direktora upravne organizacije.
Pomoćnik ministra, odnosno pomoćnik direktora upravne organizacije neposredno rukovodi sektorom i s tim u vezi organizuje, objedinjava i usmjerava rad sektora odnosno unutrašnjih organizacionih jedinica u sektoru,