Na osnovu člana 61. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i člana 8. stav 4. Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/02),Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalne uprave civilne zaštite i Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša, donosi

UREDBU

O MJERILIMA, KRITERIJIMA I NAČINU IZGRADNjE SKLONIŠTA I TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA KONTROLU ISPRAVNOSTI SKLONIŠTA

(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 21 od 04 aprila 2005, 59/07)

I- OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovom uredbom, u skladu sa zakonom, utvrđuju se mjerila i kriteriji o načinu izgradnje skloništa i zaklona i tehnički normativi za kontrolu ispravnosti skloništa, područja gdje se trebaju graditi skloništa, kao i uslovi za izgradnju i održavanje skloništa na području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).
Pri planiranju, projektovanju i izgradnji skloništa i zaklona primjenjivat će se odredbe Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/06 - u daljnjem tekstu: Zakon o prostornom planiranju), Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja ("Službene novine Federacije BiH", broj 63/04) i kantonalni propisi u prostornom planiranju i građenju.

Član 2.

Skloništem, u smislu ove uredbe, podrazumjeva se dvonamjenski objekat ili poseban objekat koji se koristi za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od vazdušnih, raketnih, topovskih, minobacačkih i drugih napada, upotrebe radioaktivnih, hemijskih i bioloških sredstava, odnosno nastanka opasnosti od tih sredstava usljed tehničko - tehnoloških nesreća, kao i za smještaj evakuisanih građana u slučaju prirodne i druge nesreće.
Skloništa iz stava 1. ovog člana grade se kao skloništa osnovne zaštite i kao skloništa dopunske zaštite.

Član 3.

Skloništa se, u pravilu, grade u sklopu objekata ili kao posebni objekti.
Kao dvonamjenski objekat, odnosno dvonamjenska prostorija, u smislu ove uredbe, smatra se građevinski objekat, odnosno dio građevinskog objekta koji se u miru može koristiti za određene privredne ili druge namjene, a u ratu za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara.
Organizovanje prostora i opreme skloništa za mirnodopske namjene moraju biti prilagođene brzom uklanjanju (montažno - demontažni elemenanti prilagođeni jednostavnoj manipulaciji), tako da se u slučaju opasnosti sklonište može odmah prilagoditi uslovima korištenja za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara.

II- PLANIRANjE I IZGRADNjU SKLONIŠTA

Član 4.

Potrebe za izgradnju skloništa i zaklona utvrđuju se na osnovu procjene ugroženosti područja kantona, odnosno područja općine od ratnih dejstava ili određenih prirodnih i drugih nesreća i potrebe za sklanjanjem ljudi i materijalnih dobara koja mogu biti u ratu ugrožena ratnim dejstvima, a u miru određenim prirodnim i drugim nesrećama.
Na osnovu procjene iz stava 1. ovog člana, dokument koji se odnosi na prostorno uređenje obavezno sadrži i prilog o skloništima i zaklonima koji obuhvata detaljne urbanističko-tehničke uvjete izgradnje skloništa i zaklona usklađene sa nivoom dokumenta prostornog uređenja.
Prostorni plan kantona definiše razmještaj skloništa i zaklona na području kantona sa makrolokacijom, vrstom i orjentacionim kapacitetom.
Prostorni plan općine, odnosno grada i prostorni plan područja posebnih obilježja (ukoliko je definisana gradnja ovog objekta u dokumentu koji razrađuje šire područje) definiše lokaciju, vrstu i kapacitet ovih objekata, u pokazateljima koji su u skladu sa nivoom prostornog plana.
Urbanistički plan na osnovu preuzetih podataka iz dokumanata prostornog uređenja šireg područja detaljnije razrađuje, pored navedenih podataka i zone gravitacije, otpornost i td.
Regulacioni plan, ukoliko obuhvata lokalitete sa objektima u kojima se treba da grade skloništa i zakloni detaljno razrađuje podatke iz stava 2. ovog člana, a naročito: lokaciju sa pripadajućom parcelom, gabarite objekta sa građevinskim i regulacionim linijama, jasno naznačene prilaze, infrastrukturnu povezanost i druge temeljne podatke o objektu.
Urbanistički projekat u okviru idejnih rješenja svih objekata razrađuje i idejno rješenje skloništa i zaklona (ukoliko je projektom obuhvaćeno), a u skladu sa uslovima prezentiranim iz plana šireg područja.
Saglasnost na planove iz odredaba ovoga člana koji se odnose na skloništa i zaklone daje kantonalna uprava civilne zaštite u saradnji s kantonalnim organom uprave koji je nadležan za poslove prostornog uređenja kantona odnosno općinska služba civilne zaštite u suradnji sa općinskom službom za upravu koja je nadležna za poslove prostornog uređenja
Zavisno od razine donošenja planskih dokumenata prostornog uređenja iz odredbi ovoga člana, suglasnosti iz člana 4. stav 8. ove Uredbe daju tijela uprave nadležna za poslove prostornog uređenja na čijem se nivou donose ti dokumenti.

Član 5.

Za javna skloništa mogu se koristiti pogodni podzemni javni i komunalni objekti koji su prilagođeni za tu namjenu.
Podzemnim komunalnim objektima, u smislu ove uredbe, smatraju se: podzemni prolazi, javni podzemni parking prostori i garaže, tuneli, podzemni dijelovi željezničkih stanica i stanica javnog gradskog saobraćaja i drugi pogodni komunalni objekti.

Član 6.

Investitor prilikom izgradnje objekata iz člana 5. ove uredbe, obavezan je te objekte prilagoditi i za potrebe sklanjanja ljudi i materijalnih dobara.
Za objekte iz člana 5. ove uredbe, urbanističko-tehničke uslove u izvedbenom planu utvrđuje kantonalni organ uprave nadležan za prostorno uređenje, odnosno općinsko tijelo uprave nadležno za poslove prostornog uređenja uz prethodno pribavljeno mišljenje kantonalne uprave civilne zaštite, odnosno općinske službe civilne zaštite.

Član 7.

Skloništa i zakloni se grade na osnovu izvedbene projektne dokumentacije.
Projektna dokumentacija mora biti urađena na način definisan odredbama čl. 24. do 28. Zakona o prostornom planiranju.
Suglasnost na projektnu dokumentaciju iz stava 1. ovoga člana daje služba civilne zaštite općine.
Za objekte iz stava 1. ovoga člana koji su od značaja za kanton - suglasnost iz stava 3. ovoga člana daje kantonalna uprava civilne zaštite, a za objekte iz člana 40. Zakona o prostornom planiranju, suglasnost iz stava 3. ovoga člana daje Federalna uprava civilne zaštite.

Član 8.

Kanton, odnosno općina može povjeriti vođenje stručnih poslova vezanih za reviziju i ovjeru projekata skloništa i zaklona odgovarajućem stručnom organu ukoliko nema stručni organ koji može kvalifikovano da obavlja ove poslove.
Troškove pregleda projektno - tehničke dokumentacije snosi investitor.

Član 9.

Na izgrađenom dijelu užeg urbanog područja općine može se vršiti prilagođavanje pogodnih prostorija za sklonište dopunske zaštite.
Odluku o prilagođavanju pogodnih prostorija iz stava 1. ovog člana za sklanjanje, na prijedlog općinske službe civilne zaštite i općinske službe za prostorno i urbanističko planiranje, donosi općinsko vijeće.

Član 10.

Skloništa osnovne zaštite grade se kao samostalni objekti ili kao dijelovi građevinskog objekta.
Stepen zaštite skloništa osigurava se poštivanjem sljedećih parametara, i to:
1) zaštitna osobina;
2) veličina (kapacitet - broj lica koji boravi u skloništu);
3) vrijeme mogućeg neprekidnog boravka.

Član 11.

Zaštitne osobine skloništa određuju se otpornošću na dejstva koje skloništa izdrže, a da ne bi bila oštećena njihova funkcija, i to:
1) mehaničko dejstvo - veličina nadpritiska zračnog udarnog vala eksplozije (u daljnjem tekstu: nadpritisak) i težina urušenog materijala;
2) radioaktivnom dejstvu - s jačinom i intenzitetom radioaktivnog zračenja;
3) toplotno dejstvo - s intenzitetom i količinom toplote;
4) hemijsko i biološko dejstvo - s koncentracijom otrovnih materija u vanjskom okruženju.
Zaštitne osobine skloništa izražavaju se veličinom nadpritiska pri čemu se u obzir uzimaju i zaštitne osobine u pogledu dejstava iz stava 1. ovog člana (u daljem tekstu: obim zaštite).

Član 12.

Skloništa se razlikuju po obimu zaštite, koji određuju njihove zaštitne osobine, i to:
1) sklonište dopunske zaštite mora imati:
- obim zaštite do 50 kPa nadpritiska;
- funkcionalno uređene prostorije u skladu sa ovom uredbom opremljene za 24 satni neprekidni boravak do 50 ljudi.
2) sklonište osnovne zaštite mora imati:
- obim zaštite od 50 do 100 kPa nadpritiska;
- funkcionalno izgrađene prostorije u skladu sa ovom uredbom opremljene za sedmodnevni neprekidni boravak do 300 ljudi i više.

Član 13.

Skloništa osnovne zaštite izgrađuju se u objektima koji su namjenjeni za sljedeće potrebe:
1) zdravstvene ustanove s više od 50 ležaja;
2) vaspitno - obrazovne ustanove za više od 50 djece;
3) redovno obrazovanje za više od 100 učenika obrazovnog