Na osnovu člana 24. tačka 4. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalne uprave civilne zaštite, donosi

UREDBU

O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA PROCJENU ŠTETA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 75 od 27 decembra 2004, 38/06, 52/09, 56/09)

I- OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovom uredbom utvrđuje se metodologija o metodama i načinu procjenjivanja šteta koje nastanu na materijalnim i drugim dobrima izazvanim djelovanjem prirodnih i drugih nesreća predviđenih Zakonom o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (u daljem tekstu: Zakon), određuju se organi koji vrše procjenu nastalih šteta i propisuje način njihovog rada, kao i druga pitanja od značaja za organizovanje i vršenje procjene šteta na području Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Član 2.

Po odredbama ove uredbe procjenjuju se štete koje nastanu djelovanjem prirodnih i drugih nesreća koje su utvrđene u članu 3. Zakona, a za koje se daju sljedeće definicije ili opisi:
1) Zemljotres je prirodna pojava koja nastaje naglim, iznenadnim i kratkotrajnim pokretima slojeva zemljine kore, u obliku udara, talasa i podrhtanja koji izazivaju manje ili veće pomicanje tla, uslijed čega dolazi do rušenja i oštećenja objekata, uređaja i drugih dobara, a često uzrokuju povrede i smrt ljudi, kao i ranjavanje i uginuće životinja.
2) Poplava označava privremenu pokrivenost zemljišta vodom koje obično nije pokriveno vodom, koji uzrokuju izlijevanje vode iz vodotoka.
3) Poplavom od djelovanja podzemnih voda, smatra se plavljenje terena (nizinska područja) usljed nepovoljne hidrološke situacije, kao i zbog sporog odvođenja tih voda (neizgrađenost i nedovoljan kapacitet odvodne mreže).
4) Sušom se smatra duže razdoblje bez dovoljnih količina padavina za normalan razvoj i sazrijevanje poljoprivrednih kultura, čija posljedica negativno utiče na visinu prinosa i kvalitet proizvoda s bitnim odstupanjem od trogodišnjeg prosjeka koje iznosi najmanje 30%;
5) Olujom se smatra vjetar brzine 17,2 m/sec odnosno 82 km na sat (jačine 8 stepeni po Boforovoj skali) ili više, koji lomi grane i stabla, valja i lomi usjeve, otresa plodove voća i nanosi štetu dobro održavanim građevinskim objektima;
6) Grad predstavlja atmosfersku padavinu u čvrstom stanju (led) promjera 5 mm ili više koji svojim udarom izaziva velika oštećenja ili uništenja poljoprivrednih i šumskih kultura, a može prouzročiti štete i na drugim objektima (građevinskim i sl.);
7) Mraz, slana i inje nastaju pri temperaturi vazduha nižoj od nula stepeni C. Tada se formiraju ledeni kristali koji se u različitim vidovima hvataju i slažu na vodoravnim i uspravnim površinama. Na stranama okrenutim sjeveru led može formirati vrlo debele naslage. Mraz, slana i inje mogu prouzrokovati znatne štete na poljoprivrednim kulturama i građevinskim objektima;
8) Klizanje zemljišta je padinski gravitacioni proces, sa jasnim manifestacijama lomova na površini zemlje i klizanja koja, s pojavom jakih deformacija i širokim pukotinama na građevinskim objektima, nastaju u kratkom vremenskom intervalu. Može prouzrokovati zatrpavanje i potpuno uništavanje građevine sa svim materijalnim dobrima i izazvati ljudske žrtve i velike materijalne štete;
9) U ostale prirodne nesreće koje se javljaju češće spadaju snježni nanosi, lavine - snježne i kamene, erozije zemljišta i slične pojave koje nisu obuhvaćene odredbama ovog člana, a koje mogu nanijeti materijalnu štetu;
10) Epidemija predstavlja naglu pojavu više slučajeva nekog zaraznog oboljenja ljudi u određenom vremenskom intervalu na nekom području;
11) Epizootijom se smatra pojava oboljenja ili uginuća većeg broja životinja od nekog zaraznog oboljenja, koje je neuobičajeno po broju slučajeva, vremenu i mjestu pojavljivanja ili zahvaćenoj vrsti životinja, kao i povećana učestalost oboljenja ili uginuća čiji uzročnik je privremeno neutvrđen;
12) Biljne štetočine i bolesti, izazivaju štete koje se javljaju kao posljedica pojave najezde dudovca, gubara, skakavaca i sl., kao i štete od biljnih bolesti koje nanose štetni insekti, grinje, stonoge, puževi, sisari i ptice;
13) Požar je nekontrolisano, samoodrživo sagorijevanje koje se nekontrolisano širi u prostoru i vremenu;
14) U skladu sa Zakonom o zaštiti zraka ("Službene novine Federacij BiH", broj 33/03), zagađivanje zraka je direktno ili indirektno unošenje supstanci u zrak od strane čovjeka što rezultira takvim štetnim uticajima koji ugrožavaju ljudsko zdravlje, nanose štetu životnim resursima i ekosistemima, materijalnim dobrima.
U skladu sa Zakonom o vodama ("Službene novine Federacije BiH", broj 70/06), zagađivanje je direktno ili indirektno uvođenje supstanci ili toplote u vazduh, vodu ili zemljište, koje je rezultat ljudskih aktivnosti i koje može biti štetno po ljudsko zdravlje ili kvalitet akvatičnih ekosistema ili zemnih ekosistema koji direktno zavise od akvatičnih ekosistema što rezultira oštećenjima materijalne svojine ili koje narušava ili utiče na uživanje ili druge vrste zakonske upotrebe životne sredine.
U skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša ("Službene novine Federacije BiH", broj 33/03), zagađenost podrazumijeva direktno ili indirektno uvođenje, kao rezultat ljudske aktivnosti, supstanci, vibracija, toplote, mirisa, ili buke u zrak, vodu ili tlo, koje mogu biti štetne po zdravlje čovjeka ili imovinu, ili kvalitet života u okolišu.
15) Tehnički nedostaci, zastarjela tehnologija, nedovoljne mjere zaštite i pogrešna primjena materijala javljaju se u raznim vidovima havarija (kvarova) postrojenja zbog čega dolazi do eksplozija, požara, prskanja rezervoara i izlijevanja njihovog sadržaja i rušenja koji mogu izazvati znatne materijalne štete u rudnicima, privrednim postrojenjima i drugim privrednim i javnim objektima;
16) Prilikom procjenjivanja šteta u obzir se uzimaju i drugi uzroci šteta koji nisu navedeni u odredbama ovoga člana, a mogu izazvati znatne materijalne štete;
Ukoliko dva uzroka proizlaze jedan iz drugoga, jedan se javlja kao primarni, a drugi kao sekundarni, kao što je slučaj kada uslijed udara groma nastane šumski požar, ili rušenje brane uzrokuje poplavu i slično. U ovim slučajevima, kao uzrok štete uzima se onaj uzrok koji je izazvao štetu koja se procjenjuje, a to je požar, odnosno poplava.

Član 3.

Procjena šteta vrši se radi utvrđivanja vrste i veličine štete na materijalnim dobrima, a izražava se u novčanoj vrijednosti koja je potrebna da se oštećena ili uništena materijalna dobra dovedu u stanje prije nastanka prirodne ili druge nesreće, odnosno u vrijednosti koja je potrebna da se ta materijalna dobra nabave ili saniraju.
Procjena štete se vrši u svim slučajevima u kojima šteta nastaje od prirodnih i drugih nesreća iz člana 2. ove uredbe, neovisno od toga da li je nadležni organ proglasio stanje prirodne ili druge nesreće.
Rezultati procjene štete koriste se za utvrđivanje konkretnih mjera koje treba preduzimati radi otklanjanja nastalih šteta, kao i