Na osnovu člana 80. Zakona o državnim službenicima ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 118/08) i člana 43. stav 2. Zakona o Vladi Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 118/08), Vlada Republike Srpske, na sjednici od 5., 6. i 9. novembra 2009. godine, donijela je

UREDBU

O DISCIPLINSKOJ I MATERIJALNOJ ODGOVORNOSTI U REPUBLIČKIM ORGANIMA UPRAVE REPUBLIKE SRPSKE

(Objavljena u "Sl. glasniku RS", br. 104 od 25. novembra 2009, 77/12)

I- OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovom uredbom uređuju se pokretanje, vođenje, zastarjelost postupka za utvrđivanje disciplinske odgovornosti zbog povreda radne dužnosti državnog službenika i namještenika (u daljem tekstu: zaposleni) i druga pitanja od značaja za ostvarivanje radne discipline, kao i pitanje materijalne odgovornosti.

Član 2.

Povrede radnih dužnosti mogu biti teže i lakše.

Član 3.

Teže povrede radnih dužnosti su:
a) neizvršavanje, nesavjesno, odnosno neblagovremeno izvršavanje radnih dužnosti ili naloga neposrednog rukovodioca,
b) ponašanje koje šteti ugledu službe,
v) nedostojno, uvredljivo ili na drugi način neprimjereno ponašanje prema pretpostavljenom, drugim zaposlenim, građanima, pravnim i fizičkim licima i drugim strankama u postupku pred republičkim organom uprave,
g) odbijanje davanja podataka ili davanje netačnih podataka republičkim organima uprave, pravnim i fizičkim licima, ako je davanje podataka propisano zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona,
d) zloupotreba službenog položaja ili prekoračenje ovlašćenja,
đ) nezakonito raspolaganje materijalnim sredstvima,
e) radnje koje ometaju građane, pravna lica i druge stranke u ostvarivanju njihovih prava i interesa u postupku kod republičkih organa uprave,
ž) odbijanje izvršavanja poslova radnog mjesta na koje je zaposleni raspoređen ili odbijanje naloga rukovodioca,
z) neopravdano izostajanje sa posla pet radnih dana u toku šest mjeseci ili neopravdano izostajanje sa posla tri radna dana uzastopno,
i) dolazak na rad u pijanom stanju ili pod uticajem opojnih droga ili uživanje alkohola ili drugih opojnih sredstava koja smanjuju radnu sposobnost u toku radnog vremena,
j) nasilje po osnovu bilo kojeg vida diskriminacije (rasa, pol, jezik, nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo),
k) ako iz neopravdanih razloga ne pribavi stav rukovodioca organa za učešće u radu i komunikaciji sa organima i institucijama izvan republičkih organa uprave Republike Srpske ili o tome ne dostavi pisani izvještaj ili postupi suprotno stavu rukovodioca organa,
l) upotreba lažne isprave radi ostvarivanja prava u službi,
lj) povreda kodeksa ponašanja državnih službenika i
m) neprijavljivanje razloga koji su doveli do sukoba interesa ili njihovo neotklanjanje u propisanom roku.

Član 4.

Lakše povrede radnih dužnosti su:
a) učestalo kašnjenje, neopravdano odsustvovanje u toku radnog vremena ili raniji odlazak sa radnog mjesta,
b) nesavjesno čuvanje službenih spisa, stvari ili podataka i
v) neopravdan izostanak s posla jedan dan.

Član 5.

(1) Za povrede radnih dužnosti iz člana 3. ove uredbe zaposlenom se može izreći disciplinska mjera:
a) novčana kazna od 20% do 30% plate za puno radno vrijeme, isplaćene za mjesec u kome je novčana kazna izrečena, a u trajanju do šest mjeseci,
b) raspored na radno mjesto niže kategorije ili zvanja, u okviru iste stručne spreme, u trajanju do godinu dana ili
v) prestanak radnog odnosa.
(2) (Brisan)
(3) Novčana kazna iz stava 1. tačka a) ovog člana izvršava se administrativnim putem.

Član 6.

(1) Za povrede radnih dužnosti iz člana 4. zaposlenom se može izreći pismena opomena ili novčana kazna do 20% plate za puno radno vrijeme koja je isplaćena za mjesec u kome je novčana kazna izrečena, a u trajanju do šest mjeseci.
(2) Novčana kazna iz stava 1. ovog člana izvršava se administrativnim putem.

II- POKRETANjE DISCIPLINSKOG POSTUPKA

Član 7.

(1) Inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka može dati svako lice koje ima saznanja o učinjenoj povredi radne dužnosti.
(2) Inicijativa za pokretanje disciplinskog postupka podnosi se u pisanoj formi i ista mora biti obrazložena.

Član 8.

Rukovodilac organa, odnosno Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) za zaposlene koje postavlja Vlada zaključkom odbacuje inicijativu u sljedećim slučajevima:
a) ako radnja opisana u inicijativi nije propisana kao povreda radne dužnosti,
b) ako je nastupila zastarjelost za pokretanje disciplinskog postupka i
v) ako je zaposlenom prestao radni odnos.

Član 9.

(1) U slučaju težih povreda radne dužnosti prethodni postupak se obavezno sprovodi, a u ostalim slučajevima prethodni postupak sprovodi se kada je to neophodno ili kada je inicijativa nepotpuna, odnosno kada ne sadrži sve podatke od značaja za utvrđivanje povrede radne dužnosti i učinioca.
(2) Rukovodilac organa, odnosno Vlada za zaposlene koje postavlja Vlada može odrediti državnog službenika koji sprovodi prethodni postupak. Ako je to određeno posebnim propisom, rukovodilac organa može odrediti i drugog zaposlenog koji sprovodi prethodni postupak.
(3) U prethodnom postupku uzima se izjava zaposlenog i prikupljaju drugi dokazi za utvrđivanje činjenica u vezi sa povredom radne dužnosti.
(4) Prethodni postupak mora se okončati u roku od 15 dana od dana pokretanja istog.

Član 10.

(1) Disciplinski postupak pokreće rukovodilac organa ili lice koje on ovlasti, odnosno Vlada za zaposlene koje postavlja Vlada ili lice koje ona ovlasti za to.
(2) Disciplinski postupak pokreće se pisanim zahtjevom koji se dostavlja zaposlenom, Disciplinskoj komisiji (u daljem tekstu: Komisija) i Sindikatu, a protiv istog nije dopuštena posebna žalba.
(3) Zahtjev sadrži: ime i prezime zaposlenog, odnosno lica koje je učinilo povredu radne dužnosti, radno mjesto, zanimanje, tačnu adresu stanovanja i druge potrebne lične podatke, činjenični opis povrede radne dužnosti, vrijeme, mjesto i način izvršenja, vrstu i pravnu kvalifikaciju povrede radne dužnosti, posljedice učinjene povrede, podatke o pričinjenoj šteti, okolnosti pod kojima je povreda učinjena, dokaze za navode iz zahtjeva i druge podatke neophodne za vođenje disciplinskog postupka i odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti.

Član 11.

Zahtjev iz člana 10. stav 3. podnosi se odmah po neposrednom saznanju ili po prijemu inicijative ukoliko nije neophodno sprovesti prethodni postupak, odnosno po sprovedenom prethodnom postupku ukoliko postoji osnovana sumnja da je zaposleni učinio povredu radne dužnosti.

III- VOĐENjE DISCIPLINSKOG POSTUPKA

Član 12.

(1) Disciplinski postupak vodi komisija.
(2) Predsjednika, članove komisije, kao i njihove zamjenike imenuje rukovodilac organa, odnosno Vlada za zaposlene koje postavlja Vlada na period od četiri godine.
(3) Komisija ima od tri do pet članova i isto toliko zamjenika. Članovi komisije imenuju se iz reda zaposlenih, a rukovodilac organa ne može biti član komisije.
(4) Najmanje jedan član od ukupnog broja članova komisije mora biti diplomirani pravnik.

Član 13.

(1) Komisija radi u punom sastavu, a odluke donosi većinom glasova.
(2) Predsjednik komisije saziva i rukovodi raspravom i preduzima druge potrebne radnje za pravilno vođenje i okončanje disciplinskog postupka.

Član 14.

(1) Ako predsjednik komisije primi zahtjev koji je nerazumljiv i nepotpun, odnosno koji ne sadrži sve podatke propisane članom 10. stav 3. ovog zakona, čini sve što treba da se nedostaci otklone i pismenim putem poziva podnosioca zahtjeva da otkloni nedostatke u roku od tri dana. Ako podnosilac zahtjeva otkloni nedostatke u određenom roku, smatra se da je zahtjev od početka bio uredan.
(2) Ako podnosilac zahtjeva ne otkloni nedostatke u određenom roku, pa se usljed toga ne može po zahtjevu postupati, predsjednik Komisije zaključkom odbacuje zahtjev kao neuredan, o čemu se podnosilac zahtjeva upozorava u pozivu za ispravku zahtjeva. Protiv zaključka dozvoljena je posebna žalba.

Član 15.

(1) Po prijemu zahtjeva predsjednik komisije je