Na osnovu člana 16. i 61. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02), a u skladu s članom 6. stav (1) i članom 10. stav (10) Zakona o zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 2/04), generalni direktor Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine donosi
UPUTSTVO
ZA OSMATRANjE I IZVJEŠTAVANjE OBLAČNOSTI
(Objavljeno u "Sl. glasnik bih", br. 47 od 10 juna 2008)
DIO PRVI - UVODNE ODREDBE
(Predmet i referentni dokumenti)
Član 1.
(1) Ovim Uputstvom utvrđuju se pravila koja su od značaja za osmatranje i izvještavanje oblačnosti kao i pozicije, lokacije i referentni nivoi sa kojih se oblačnost osmatra za potrebe civilnog zrakoplovstva.
(2) Oblaci koji su od operativnog značaja za potrebe civilnog zrakoplovstva su oblaci/oblačni sistemi čija je visina donje baze/osnove ispod 1500 m (5000 ft) ili ispod najviše minimalne sektorske visine, u zavisnosti od toga koja je viša, kao i značajni konvektivni oblaci.
(3) Uputstvo za osmatranje i izvještavanje oblačnosti zasniva se na važećim dokumentima Svjetske meteorološke organizacije (u daljnjem tekstu:WMO) koji se odnose na osmatranja za potrebe zrakoplovnih operacija:
a)WMO No 305. - International Cloud Atlas;
b)WMO No 8. - Guide to Meteorological Instruments and Methods of Observation;
c)WMO No 306. - Manual on codes;
d)ICAO Annex 3- Međunarodna konvencija o civilnom zrakoplovstvu.
(Primjenjivost)
Član 2.
Odredbe ovog Uputstva obavezujuće su za osmatrače aerodromskih meteoroloških stanica.
DIO DRUGI - OSMATRANjE OBLAČNOSTI
(Osmatranje i registrovanje oblačnosti)
Član 3.
(1) Osmatranje oblačnosti na aerodromskim meteorološkim stanicama podrazumijeva procjenu količine i visine donje osnove svih prisutnih oblaka/oblačnih slojeva, određivanje tipova oblaka/oblačnih slojeva, kao i procjenu pozicije i pravca kretanja razvijenih konvektivnih oblaka:Congestus-aiCumulonimbus-a.
(2) Osmatranje oblačnosti na aerodromima obavlja se vizuelno, vizuelno-instrumentalno ili instrumentalno.
(3) Pouzdano osmatranje oblačnosti podrazumijeva neprekidno osmatranje neba i praćenje razvoja oblačnosti.
(4) Osmotrena oblačnost se bilježi u Dnevnik osmatranja a instrumentalno osmotreni podaci se samo registruju na pogodne medije.
(Reprezentativnost izvještaja)
Član 4.
(1) Osmatranja oblačnosti za lokalne redovne i specijalne izvještaje treba da budu reprezentativna/dostupna za oblast prilaženja.
(2) Osmatranja oblačnosti za izvještaje tipa METAR i SPECI treba da budu reprezentativna/dostupna za aerodrom i njegovu okolinu.
(Referentni nivo)
Član 5.
(1) Visina baze oblaka izvještava se u odnosu na nadmorsku visinu aerodroma.
(2) Kada je u upotrebi PSS za precizno prilaženje, čiji je prag 15 m (50 ft) ili više ispod nadmorske visine aerodroma interno se može dogovoriti da se visina baze oblaka koja se dostavlja zrakoplovima koji dolaze na slijetanje odnosi na nadmorsku visinu praga.
(Elementi oblačnosti)
Član 6.
(1) U cilju opisivanja raspodjele oblačnosti za potrebe zrakoplovnih operacija osmatraju se sljedeći elementi oblačnosti:
a) Količina oblaka/oblačnih slojeva;
b) Tip oblaka koji se smatra opasnim za zrakoplovne operacije;
c) Visina baze oblaka/oblačnih sistema
(2) Za potrebe klimatskih osmatranja procjenjuje se i tip svakog oblačnog sloja, a pri upisu podataka o osmotrenoj oblačnosti u Dnevnik osmatranja uključuje se i vrsta ili podvrsta oblaka/oblačnog sloja.
(Količina oblačnosti)
Član 7.
(1) Vizuelna procjena količine oblačnosti podrazumijeva procjenu količine oblačnosti svakog pojedinog oblaka/oblačnog sloja na istim ili različitim nivoima, uz neprekidno praćenje razvoja oblaka/oblačnih sistema.
(2) U slučaju magle koja potpuno zaklanja nebo tako da se ne može utvrditi da li ima oblaka iznad ili ne, stanje oblaka se označava na sljedeći način: "nebo nevidljivo".
(3) Ako se oblaci mogu vidjeti kroz maglu, količina oblačnosti se procjenjuje na način kako je moguće u datim okolnostima.
(4) Ako se kroz maglu vide Sunce, Mjesec ili zvijezde pri čemu se ne može utvrditi postojanje oblaka iznad magle, stanje oblaka se označava na sljedeći način: "Vedro".
(5) U slučaju automatskog osmatračkog sistema osmatrač odlučuje da li se vizuelno osmatranje podudara sa prikazom na monitorima radne stanice, te da li će potvrditi podatke dobijene automatskim osmatračkim sistemom ili će ih dopuniti i izmijeniti.
(6) Količina oblačnosti iznad jedne ili više tačaka može se dobiti dovođenjem podataka koje mjere uređaji za određivanje visine baze oblaka, a koji su u sklopu automatskog osmatračkog sistema, u centralni kompjuter sa softverom koji uključuje i odgovarajuće algoritme za proračun količine pojedinih oblačnih slojeva.
(Tip oblaka)
Član 8.
(1) Tip, vrste i podvrste oblaka osmatrač određuje subjektivno, a u skladu sa propisanim definicijama, specifikacijama i opisima.
(2) Kad god okolnosti dopuštaju, osmatrač će odrediti ili procijeniti položaj i pravac kretanja oblaka koji su tipa od operativnog značaja.
(3) Za identifikaciju tipa konvektivnih oblaka (TCU i CB), kao i za njihov položaj i pravac kretanja, treba koristiti i radarske ilighteningsisteme, kad god su na raspolaganju.
(4) Ukoliko se raspolaže programom za čitanje temperatura vrhova oblaka/oblačnih sistema, neprocesirane satelitske snimke treba koristiti za procjenu tipa oblaka/oblačnih slojeva u pojedinačnim slučajevima.
(Visina baze oblaka)
Član 9.
(1) Visine donje osnove (baze) oblaka/oblačnih slojeva osmatrač procjenjuje vizuelno uz upotrebu skice repernih visina postojećih okolnih uzvišenja.
(2) U slučaju niske slojaste oblačnosti visine donje osnove (baze) oblaka/oblačnih slojeva iznad aerodroma i njegove okoline mogu se određivati i na osnovu podataka (ukoliko su dostupni) o procjeni visine baze oblaka dobijenih od posada aviona u fazi