Na osnovu člana 86. stav 2., a u vezi sa članom 77. stav 1. tač. 9 i 10, članom 60. stav 3. i članom 63. Zakona o zaštiti zdravlja bilja ("Službeni glasnik BiH", broj 23/03), čl. 29b. i 29c. Zakona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalne uprave ("Službene novine Federacije BiH", broj 58/02, 19/03, 38/05, 2/06, 8/06, 61/06 i 52/09) i čl. 12., 13. i 68. stav 2. Zakona o organizaciji organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

UPUTSTVO

O VRŠENjU IZVJEŠTAJNIH I PROGNOZNIH POSLOVA U ZAŠTITI ZDRAVLjA BILjA

(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 78 od 29 novembra 2010)

Član 1.

Ovim Uputstvom propisuje se jedinstveni način vršenja poslova i aktivnosti javne službe za pružanje usluga u oblasti zaštite zdravlja bilja koje se odnose na osmatranje, prognoziranje, signaliziranje i izvještavanje o prisustvu i/ili pojavi organizama štetnih za zdravlje bilja (u daljnjem tekstu: izvještajno-prognozni poslovi); određuju izvršioci, metode i način prikupljanja podataka o vrsti, prisustvu, rasprostranjenosti, brojnosti regulisanih štetnih organizama; sadržaj i način dostavljanja izvještaja sa podacima, mjerama preduzetim na sprečavanju širenja i mjerama kontrole; rokovi i obrazac za dostavljanje izvještaja.

Član 2.

(1) Svrha izvještajno-prognoznih poslova (IPP) je stalno nadziranje, pregledavanje i promatranje bilja kako bi se uočile pojave i kretanje štetnih organizama, evidentirali, čuvali, ažurirali i koristili prikupljeni podaci, učinkovito i rentabilno provodile mjere zaštite i sprečavanja širenja organizama i zaštitilo zdravlje bilja.
(2) Cilj provođenja izvještajno-prognoznih poslova je blagovremeno prognozirati i signalizirati postojanje uslova za pojavu štetnih organizama, te izradom odgovarajućih preporuka i izvršenjem mjera suzbijati i sprečavati širenje štetnih organizama i umanjiti ekonomske gubitke uslijed njihovog prisustva i djelovanja.

Član 3.

Izrazi upotrijebljeni u Zakonu o zaštiti zdravlja bilja ("Službeni glasnik BiH", broj 23/03) koriste se i u ovom Uputstvu, a izrazi upotrijebljeni u ovom Uputstvu imaju slijedeće značenje:
1. Štetni organizmi su bilo koja vrsta, sorta ili biotip biljke, životinje ili patogenog uzročnika štetnog za bilje ili biljne proizvode.
2. Regulisani štetni organizmi su nadzirani karantinski i nekarantinski (ekonomski) štetni organizmi.
3. Regulisani (nadzirani) objekti su svako bilje, biljni proizvodi, tlo, polja, skladišta, pakirnice, kontejneri, ambalaža, mehanizacija, transportna sredstva, odnosno svaki drugi organizam, predmet ili materijal koji može sadržavati ili omogućiti širenje štetnog organizma i koji zahtijeva primjenu fitosanitarnih mjera.
4. Pregledavanje (ispitivanje) je službena procedura koja se provodi kroz određeni vremenski period potreban za utvrđivanje karakteristika populacije određenih štetnih organizama i njihove distribucije ili za utvrđivanje vrsta štetnih organizama koje se pojavljuju u tom području.
5. Promatranje je službeni postupak prikupljanja, bilježenja i vođenja evidencija sa podacima o prisustvu štetnih organizama, dinamici, intenzitetu, rasprostranjenosti, brojnosti i uslovima pojave, pričinjenim štetama i o preduzetim mjerama suzbijanja.
6. Prognoziranje je službeni postupak preduzimanja onih radnji i aktivnosti koje korištenjem opreme i znanja omogućavaju prognoziranje pojavljivanja štetnih organizama na određenom području, jačine pojave, povećanja brojnosti prisutnih štetnih organizama i procjene mogućih šteta.
7. Signaliziranje je službeni postupak blagovremenog upozoravanja i saopštavanja putem sredstava javnog informisanja i na drugi pogodan i prihvatljiv način o nastanku povoljnih uslova za pojavljivanje štetnih organizama, izdavanje pisanih preporuka o načinima i optimalnim rokovima za provođenje mjera suzbijanja i kontrole štetnih organizama.
8. Izvještavanje podrazumijeva izradu, čuvanje i dostavljanje godišnjeg, povremenog i redovnih izvještaja koji se izrađuju opisno i sadrže priloge, a dostavljaju u printanoj i elektronskoj formi nadležnom organu. Centralne izvještajno-prognozne službe (IPS) godišnji i povremene izvještaje dostavljaju Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).
8.1. Redovni izvještaj je izvještaj sa podacima o prisutnim štetnim organizmima na/u bilju, biljnim proizvodima i regulisanim objektima i preduzetim mjerama za sprečavanje njihovog širenja i suzbijanja koji se dostavlja redovno, a najmanje jednom mjesečno i najkasnije 25. dana u mjesecu za tekući mjesec.
8.2. Povremeni izvještaj je izvještaj koji se dostavlja povremeno, u toku godine, kada se iznenadno ili masovno pojave štetni organizmi.
8.3. Godišnji izvještaj je izvještaj koji izrađuju i donose centralne IPS iz člana 5. st. 2. i 3. ovog Uputstva, svake godine najkasnije do 25. decembra za tekuću godinu. U posebnom dijelu godišnjeg izvještaja opisno se navode podaci za svaki kanton posebno i za zbirni pregled za Federaciju BiH.
9. Godišnji program izvještajno-prognoznih poslova i aktivnosti IPS je usaglašeni program kojeg utvrđuju i donose centralne IPS iz člana 5. st. 2. i 3. ovog Uputstva na osnovu vlastitih aktivnosti i prijedloga kantonalnih IPS. Njime se utvrđuju pojedinačni poslovi i zadaci svih nadležnih organa i organizacija Izvještajno-prognozna služba Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: IPS FBiH), određuju vlasnici, vrste bilja, površine i štetni organizmi, opisuju postupci i procedure pregledavanja, promatranja, prognoziranja i signaliziranja, određuju učesnici u pojedinim poslovima i lica odgovorna za vršenje tih poslova, utvrđuje plan opremanja i nabavke sredstava za rad (oprema, alati, zamke, klopke i sl., štampanje službenih materijala - plakata, obavještenja, lifleta i sl.) i potrebna finansijska sredstva. Godišnji program poslova i aktivnosti u cijelosti mora biti usaglašen sa kantonalnim IPS, a izrađuje se polovinom tekuće godine, a najkasnije do 30. juna za narednu godinu sa ciljem osiguranja neophodnih budžetskih sredstava i dostavlja se Federalnom ministarstvu.

Član 4.

Poslovi posmatranja, prikupljanja i evidentiranja podataka o uslovima vanjske sredine te o prisustvu, pojavi, stanju, kretanju, rasprostranjenosti i brojnosti štetnih organizama vrši se redovnim pregledima i uz primjenu slijedećih metoda:
a. metode pregleda zemljišta (jednostavni pregledi tla, ukopavanje zrnastih mamaca pod foliju, ručno kopanje jama, ručno mrvljenje grudvi zemlje, korištenje sita ili ispiranje vodom, korištenje sondi ili bušilica). Vrijeme uzimanja uzoraka zemljišta za utvrđivanje prisustva i brojnosti određenih štetočina: krajem ljeta ili početkom jeseni, odnosno krajem jeseni i početkom proljeća, ali obavezno prije sjetve ili presađivanja, odnosno zasnivanja voćnjaka. Dubina kopanja: plitka, najčešće na dubini do 10 cm, obična do dubine od 45 cm i duboka kopanja do 60 cm, u zavisnosti od očekivanog prisustva određene vrste štetnih organizama. Veličina je najčešće 25dž25 cm ili 50dž50 cm. Broj i raspored zemljišnih uzoraka zavisi od veličine polja, vrste, gustine i rasprostranjenosti štetnih organizama, metode kopanja i sl. Preporučuje se uzeti veći broj zemljišnih uzoraka. Prije početka uzimanja uzoraka za svaku parcelu se izrađuje plan iskopavanja i skica polja (parcele).
b. metode pregleda površine zemljišta i biljnih ostataka (tokom vegetacije ili tokom jeseni i zime). Ramom za ocrtavanje mjesta probe i posmatranjem/pregledavanjem označene površine bilježe se prisutni štetni organizmi na površini zemljišta i u biljnim ostacima. Veličina probe je najčešće 25dž25 cm, 50dž50 cm ili 100dž100 cm. Raspored proba po parceli mora biti ravnomjeran, a broj zavisi od veličine polja, pokretljivosti vrsta određenih štetnih organizama i sl.
c. metode sakupljanja štetnih organizama raznim načinima lovljenja i/ili privlačenja: biljnim mamcima za privlačenje štetnih organizama (na zemljištu na kojem nema ili je slabo pokriveno biljem) koji se stavljaju u iskopane jame dimenzija 20dž20 cm i 5-10 cm dubine; prekrivanjem zemljišta (1m2) crnim plastičnim folijama dimenzija 1dž1 m krajem zime ili rano u proljeće (za utvrđivanje broja/m2 nekih vrsta prezimljujućih tvrdokrilaca i njihovo rano pojavljivanje u proljeće-kratkoročna prognoza) na nekoliko mjesta na parceli; krčenjem tla; postavljanjem lovnih posuda (npr. staklene čaše od 0,2 lit promjera 7-10 cm) ukopanih u zemlju do dvije trećine napunjenih vodom i dodatkom 4% formalina i malo deterdženta i prekrivenih plastičnom pločom odignutom 3-4 cm iznad otvora posude; kopanjem lovnih kanala dužine 30-50 m, širine do 25 cm i dubine 30 cm (na svakih 10 metara u kanalu se iskopaju jamice u kojima se skupljaju insekti upali u kanal); postavljanjem vizuelnih mamaka i obojenih vodenih posuda (žute, crvene, plave boje i napunjene vodom ili limena korita iznutra obojena bijelom masnom bojom); postavljanjem lovnih ljepljivih ploča i traka; postavljanjem ferotrapova; hranidbenim atraktantima; postavljanjem lovnih pojaseva i lovnih zamki; postavljanjem svjetlosnih lovnih mamaca-lovnih lampi i sl.; hvatačima spora; čupanjem, košenjem ili iskopavanjem i presovanjem korova i drugim raspoloživim metodama.
d. metode sakupljanja štetnih organizama pregledom biljaka: upotrebom kečera; metodom otresanja; metodom platnenog lijevka; pregledom nadzemnih i/ili podzemnih dijelova biljaka (u toku vegetacije ili zimskim pregledom); vizuelnom metodom (pregled najmanje 100 organa jedne biljne vrste) i sl.
e. metode registrovanja vrijednosti činilaca vanjske sredine, metode obilježavanja (označavanja)