Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 30/03 i 42/03) i člana 53. Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 49/04) Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, na 72. sjednici, održanoj 16. decembra 2004.godine, donijelo je

UPUTSTVO

O PRIMJENI ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA BOSNE I HERCEGOVINE

(Objavljeno u "Sl. glasnik BiH", br. 3 od 24 januara 2005, 24/09)

ODJELjAK I

Primjena uputstva

Član 1.

Ovo uputstvo detaljnije razrađuje primjenu Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" broj 49/04), u daljnjem tekstu: Zakon, kako je navedeno u članu 53. ovog zakona.

Osnovni elementi javne nabavke

Član 2.

Ugovorni su organi dužni, svojim internim aktima o unutarnjoj organizaciji, osigurati da se poslovi dodjele ugovora o javnim nabavkama vrše na način da se osigura efikasnost, transparentnost, nepristrasnost, jednak odnos prema svim stranama, te konkurencija u skladu sa Zakonom i ovim uputstvom.

Razmjena informacija

Član 3.

(1) Prilikom provođenja postupka za javnu nabavku razmjena informacija između ugovornog organa i ponuđača obavlja se u pismenoj formi, u skladu s članom 2. stav (20) Zakona.
(2) Ugovorni organ ima pravo izabrati sredstvo razmjene informacija, vodeći računa o tome da izabrano sredstvo mora biti dostupno svim zainteresiranim za postupak nabavke i da se ne ograničava pristup ponuđača svim fazama postupka nabavke.
(3) Razmjena informacija između ugovornog organa i ponuđača treba osigurati:
a) zaštićenost integriteta i sveobuhvatnosti podataka,
b) da informacija koju je ponuđač izričito naznačio kao povjerljivu ili kao profesionalnu tajnu, a sadržana je u ponudi ili zahtjevu za učešćem u postupku nabavke, ne smije biti ustupljena licu koje nije učestvovalo u postupku nabavke,
c) da ugovorni organi razmotre sadržaj ponude tek nakon isteka roka određenog za dostavljanje ponuda.
(4) U slučaju da su kao sredstvo razmjene informacija odabrana elektronska sredstva, primjenjuju se sljedeća pravila:
a) informacije koje se razmjenjuju na ovaj način, uključujući i mjere zaštite sadržaja od neovlaštenog pristupa, moraju biti dostupne zainteresiranim, pod uslovom da je povjerljivost osigurana,
b) tehničke karakteristike sredstava koja se koriste u elektronskoj razmjeni informacija moraju biti kompatibilne sa proizvodima komunikacione tehnologije u širokoj upotrebi - da bi se izbjegla mogućnost ograničavanja učešća ponuđača u postupku nabavke.
(5) Ukoliko se ugovorni organ opredijeli za sredstvo razmjene informacija iz stava (4) ovog člana, to ne isključuje njegovu obavezu da sve ponude, kao i zahtjeve za učešćem u postupku nabavke, mora dostaviti i u pismenoj formi, u skladu s članom 21. stav (10) Zakona. Ugovorni organ može dozvoliti da se zahtjevi za učešćem u postupku nabavke dostave putem faksa ili elektronskom poštom, a takvi zahtjevi naknadno moraju biti potvrđeni i u pismenoj formi a prije isteka utvrđenog roka.
(6) Sve detalje i uslove u vezi s izborom sredstva za razmjenu informacija ugovorni organ mora naznačiti u obavještenju o javnoj nabavci uključujući i rok dostave ponuda.
(7) Zahtjevi za dostavu tenderske dokumentacije mogu biti upućeni u pismenoj formi, putem faksa ili elektronske pošte, ili putem telefona, uz obavezu ponuđača da u što kraćem roku dostavi zahtjev u pismenoj formi, a najkasnije do roka utvrđenog u obavještenju o javnoj nabavci. Ukoliko ponuđač ne dostavi zahtjev u pismenoj formi do utvrđenog roka, smatra se da je odustao od učešća u javnoj nabavci, uz obavezu da ugovornom organu nadoknadi troškove tenderske dokumentacije i dostavljanja na adresu ponuđača.

Ugovorni organi

Član 4.

Ugovorni organ, direktno ili indirektno, vrši "dominantan utjecaj" na javno preduzeće, u skladu s članom 3. stav (1) tačka c) Zakona, u slučaju da ugovorni organ u odnosu na preduzeće:
a) posjeduje većinu upisanog kapitala preduzeća, ili
b) posjeduje kontrolu nad većinom glasova zasnovanih na emitiranim dionicama preduzeća, ili
c) može imenovati više od polovine članova upravljačkog, administrativnog ili nadzornog organa preduzeća.

Uspostava Komisije za javne nabavke

Član 5.

(1) Ugovorni je organ dužan utvrditi poslove koje Komisija za javne nabavke (u daljnjem tekstu: Komisija) treba izvršiti, te joj u svrhu ispunjavanja utvrđenih poslova dodjeljuje potrebna ovlaštenja, u skladu sa Zakonom.
(2) Komisija odgovara ugovornom organu za izvršenje poslova i izvršava samo one poslove i zadatke koje ugovorni organ dostavi u pismenoj formi.
(3) Prilikom formiranja Komisije moraju biti ispunjeni sljedeći uslovi:
a) Komisiju, koja se sastoji od najmanje 3 (tri) člana, formira ugovorni organ. U slučaju ugovora čija procijenjena vrijednost prelazi međunarodne vrijednosne razrede iz člana 6. stav (3) Zakona, Komisija se sastoji od 5 (pet) članova. Broj članova sa pravom glasa uvijek je neparan. Kada se neki od članova Komisije angažiraju izvan ugovornog organa, oni ne mogu predstavljati većinu u Komisiji.
b) Ugovorni organ je dužan, između članova Komisije, imenovati predsjedavajućeg Komisije, koji usmjerava rad Komisije i na taj način osigurava poštivanje odredaba Zakona i ovog uputstva;
c) Ugovorni organ također imenuje i sekretara Komisije, bez prava glasa, koji vrši administrativne poslove za Komisiju, priprema zapisnik sa sastanaka Komisije i izvještaje o radu Komisije, vodi dokumentaciju i vrši druge poslove koje zahtijeva predsjedavajući Komisije.
d) Prilikom imenovanja članova Komisije, ugovorni organ mora voditi računa da izabrani članovi Komisije poznaju propise o javnim nabavkama i da najmanje 1 (jedan) član Komisije posjeduje posebnu stručnost u oblasti predmeta javne nabavke.
(4) Ugovorni organ za člana Komisije ne može imenovati lice za koje je utvrđeno da je u posljednjih 5 (pet) godina:
a) nadležni sud donio presudu kojom je utvrđeno da je to lice počinilo krivično djelo koje sadrži elemente korupcije, krivično djelo pranja novca ili krivično djelo primanja ili davanja mita, uključujući djela vezana za finansijski interes Bosne i Hercegovine ili neke druge države;
b) nadležni sud donio presudu kojom je utvrđeno da je lice izvršilo ili na bilo koji drugi način učestvovalo u izvršenju krivičnog djela falsificiranja;
c) nadležni sud ili drugi upravni ili administrativni organ utvrdio da je lice odgovorno za zloupotrebu položaja i ovlaštenja, čime je prekršilo standarde profesionalnog ponašanja u vršenju dodijeljenih poslova i radnih zadataka;
d) Ured za razmatranje žalbi, na osnovu utvrđenih činjenica, ustanovio da je zloupotrijebilo službeni položaj ili pogrešno interpretiralo informacije o dostavljenim dokumentima u vezi s postupkom javne nabavke ili u vezi s aktivnostima utvrđenim zakonima u Bosni i Hercegovini.
(5)