Na osnovu člana 15. Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje ("Službeni glasnik BiH", broj 89/05) i člana 61. stav 2. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02), direktor Uprave za indirektno oporezivanje donosi

UPUTSTVO

O ODOBRAVANjU DRŽANjA CARINSKOG SKLADIŠTA I POSTUPKU CARINSKOG SKLADIŠTENjA

(Objavljeno u "Sl. glasnik BiH", br. 25 od 25 marta 2008, 76/08, 12/09, 43/10, 13/12)

GLAVAI. OSNOVNE ODREDBE

(Predmet)

Član 1.

Ovim Uputstvom bliže se propisuje postupak odobravanja držanja carinskog skladišta, prijavljivanje robe za postupak carinskog skladištenja, mjere carinskog nadzora nad robom, vođenje evidencije o robi, uobičajeni oblici rukovanja robom u postupku carinskog skladištenja, razduženje i druga pitanja u vezi s držanjem carinskog skladišta i postupkom carinskog skladištenja.

(Pravni osnov)

Član 2.

Postupak carinskog skladištenja, kao jedan od carinskih postupaka s ekonomskim učinkom, reguliran je:
a) odredbama člana 81.-87. i 95.-110. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 57/04 i 51/06), (u daljnjem tekstu: Zakon) i
b) odredbama člana 299.-314. i 318.-331. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 63a/04 i 60/06), (u daljnjem tekstu: Odluka), što uključuje i Prilog 43, 46, 47 i 48 Odluke.

(Prostor carinskog skladišta)

Član 3.

(1) Carinsko skladište je prostor kojeg je nadležni carinski organ odobrio i koji je pod carinskim nadzorom. Carinsko skladište može biti cijela zgrada, jedna ili više prostorija unutar zgrade funkcionalno odvojenih od drugih prostorija, ograđeni otvoreni prostor, silos, bazen ili drugi slični nepokretni spremnici i drugo.
(2) Na jednom skladišnom prostoru ne može se odobriti istovremeno držanje više carinskih skladišta, ali se u istoj zgradi može odobriti držanje više carinskih skladišta, s tim da su prostori tih carinskih skladišta jasno odvojeni jedni od drugih kako ne bi dolazilo do miješanja robe.
(3) Prostorije i prostori odobreni kao carinsko skladište moraju biti vidno obilježeni kao carinsko skladište, s naznakom držaoca i tipa carinskog skladišta.

(Roba koja se smješta u carinsko skladište)

Član 4.

(1) U carinsko skladište može se, prema postupku carinskog skladištenja, smjestiti:
a) roba koja nije bh. roba (u daljnjem tekstu: strana roba), koja dok je u tom postupku ne podliježe uvoznim dažbinama ili mjerama trgovinske politike, osim u slučajevima iz člana 32. tačka a) ovog Uputstva,
b) bh. roba namijenjena izvozu, koja smještajem u carinsko skladište povlači primjenu mjera koje se, shodno posebnim propisima Bosne i Hercegovine, uobičajeno primjenjuju na izvoz takvih roba.
(2) Prostor carinskog skladišta može se, uz odobrenje organa iz člana 12. stav (1) ovog Uputstva, koristiti i za privremeni smještaj strane robe koja je unijeta u carinsko područje Bosne i Hercegovine, dok joj se ne odredi carinski odobreno postupanje ili upotreba.
(3) Kada postoji ekonomska potreba i ako se ne dovodi u pitanje carinski nadzor, može se dozvoliti da se u carinskom skladištu:
a) smješta bh. roba koja nije obuhvaćena stavom (1) tačka b) ovog člana, uz primjenu člana 330. Odluke i člana 25. ovog Uputstva,
b) obavlja obrada strane robe, prema postupku unutrašnje obrade,
c) obavlja obrada strane robe, prema postupku obrade pod carinskom kontrolom.
(4) Roba iz stava (3) ovog člana nije u postupku carinskog skladištenja.

GLAVAII. VRSTE I TIPOVI CARINSKIH SKLADIŠTA

(Vrste carinskog skladišta)

Član 5.

Carinsko skladište može biti:
a) "javno carinsko skladište" - skladište u kojem robu može skladištiti bilo koja osoba (deponent-ostavilac robe) koju prihvati držalac carinskog skladišta, koje prihvatanje deponent mora dokazati kod smještaja robe u carinsko skladište,
b) "vlastito carinsko skladište" - skladište u kojem robu može skladištiti samo držalac skladišta, tj. držalac carinskog skladišta i deponent su ista osoba, ali nije nužno da je i vlasnik robe koja se smješta u carinsko skladište. Osnov za smještaj robe u vlastito carinsko skladište može biti kupovina robe u inostranstvu ili prodaja robe u ime i za račun stranog lica po osnovu ugovora o zastupanju.

(Tip carinskog skladišta i obaveze držaoca carinskog skladišta i deponenta)

Član 6.

(1) Javno carinsko skladište može biti:
a) "tipa A" - za koje je odgovoran držalac carinskog skladišta koji mora obezbijediti da se roba ne izuzima ispod carinskog nadzora dok se nalazi u postupku carinskog skladištenja i ispuniti sve obaveze koje proizilaze iz skladištenja robe i odobrenja za držanje carinskog skladišta,
b) "tipa B" - kod kojeg je svaki pojedini korisnik (deponent) odgovoran da se roba ne izuzima ispod carinskog nadzora dok se nalazi u postupku carinskog skladištenja. Za sve obaveze koje proizilaze iz tog postupka i odobrenja odgovoran je deponent,
c) "tipa F" - kojim upravljaju carinski organi. Kod ovog tipa carinskog skladišta za sve obaveze odgovoran je deponent, a carinski organi su jedino odgovorni za oštećenje ili gubitak robe nastalog usljed nemara.
(2) Vlastito carinsko skladište može biti:
a) "tipa D" - carinsko skladište definirano članom 321. stav 2. tačka a) Odluke,
b) "tipa C" - kada se ne primjenjuje situacija iz tačke a) ovog stava.
(3) Držalac carinskog skladišta je osoba kojoj je odobreno da vodi carinsko skladište i odgovoran je:
a) da se roba dok se nalazi u postupku carinskog skladištenja ne izuzima ispod carinskog nadzora,
b) za ispunjavanje obaveza koje proizilaze iz skladištenja robe obuhvaćene postupkom carinskog skladištenja,
c) za ispunjavanje posebnih uvjeta određenih u odobrenju za držanje carinskog skladišta.
(4) Kada se odobrenje odnosi na javna carinska skladišta, u skladu s članom 99. Zakona, obaveze iz stava (3) tačka a) i/ili b) ovog člana mogu se prenijeti na deponenta.
(5) Deponent je osoba koja stavlja robu u postupak carinskog skladištenja, tj. osoba koja je obavezana carinskom prijavom za stavljanje robe u postupak carinskog skladištenja (deponent u javnom carinskom skladištu i držalac carinskog skladišta u vlastitom carinskom skladištu) ili na koju su prenijeta prava i obaveze takve osobe. Deponent mora obezbijediti da:
a) se roba direktno uputi u carinsko skladište naznačeno u prihvaćenoj carinskoj prijavi za postupak carinskog skladištenja,
b) postupak carinskog skladištenja razduži carinskom prijavom kojom se roba stavlja u drugo carinski odobreno postupanje ili upotrebu.
(6) Deponent koji smješta robu u javno carinsko skladište obavezan je da držaocu tog skladišta, radi vođenja evidencije o zalihama uskladištene robe, dostavi kopiju carinske prijave po kojoj je odnosna roba stavljena u postupak carinskog skladištenja i o razduženju tog postupka.

GLAVAIII. UVJETI I POSTUPAK ODOBRAVANjA DRŽANjA CARINSKOG SKLADIŠTA I UKIDANjA ODOBRENjA

(Uvjeti za držanje carinskog skladišta)

Član 7.

Za držanje carinskog skladišta uzet će se u obzir sljedeći uvjeti:
a) da je podnosilac zahtjeva za držanje carinskog skladišta upisan u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza kod Uprave za indirektno oporezivanje (u daljnjem tekstu: UIO) za vanjskotrgovinski promet, a za javna carinska skladišta, pored toga i da je kod nadležnog suda registriran i za obavljanje usluga skladištenja,
b) da postoji ekonomska opravdanost za držanje carinskog skladišta,
c) da je carinsko skladište namijenjeno prvenstveno za skladištenje robe,
d) da prostorije carinskog skladišta imaju pogodne uvjete za smještanje robe koja pri ulasku u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili prilikom puštanja u slobodan promet podliježe odgovarajućoj inspekcijskoj kontroli (veterinarska, fitopatološka, sanitarna, kontrola kvaliteta, zdravstvena kontrola nadležne agencije za lijekove ili ministarstva zdravlja, kontrola opasnih roba ili eventualno drugoj odgovarajućoj kontroli),
e) da je podnosilac zahtjeva u stanju da ispuni i posebne