UPUTSTVO

O OCJENjIVANjU ZAPOSLENIKA ODJELjENjA ZA ZDRAVSTVO I OSTALE USLUGE

(Objavljeno u "Sl. glasniku Brčko Distrikta", br. 51 od 24 decembra 2008)

(Predmet)

Član 1.

Ovim uputstvom utvrđuje se postupak i procedura ocjenjivanja rada i probnog rada službenika i namještenika (zaposlenika u Odjeljenju za zdravstvo i ostale usluge), preporuke ocjenjivačima i službenicima, odnosno namještenicima za postupanje prilikom ocjenjivanja, utvrđuju se aspekti u postupku ocjenjivanja rada i probnog rada i sadržaj ocjena po pojedinim aspektima.

(Ocjenjivanje)

Član 2.

(1) Ciklus ocjenjivanja se završava ocjenjivanjem službenika ili namještenika od strane ocjenjivača, tako da se organizuje sastanak ocjenjivača sa zaposlenim, čije se performanse ocjenjuju i to na način da u obrazac za ocjenu ocjenjivani službenik ili namještenik daje svoje komentare po određenim elementima, a zatim ocjenjivač nakon iznesenih komentara ocjenjivanog daje svoju ocjenu po elementima, području rada i predlaže ciljeve i sadržaj profesionalnog razvoja kao i opću ocjenu uspješnosti.
(2) Cilj sastanka jeste da zaposleni dobije povratnu informaciju o svom radu u periodu trajanja ciklusa ocjenjivanja i preporuke kako da poboljša svoje performanse u narednom ciklusu ocjenjivanja.

(Praktične preporuke za vođenje sastanka)

Član 3.

Praktične preporuke ocjenjivaču za vođenje sastanka su: da prilikom ocjenjivanja kritikuje rezultat, a ne ličnost ocjenjivanog, prvo iznosi pozitivne ocjene radi uvjerenja ocjenjivanog u dobronamjernost ocjenjivača, a zatim negativne ocjene koje bi ocjenjivani trebao prihvatiti sa većim povjerenjem, treba umjeti slušati zaposlenog i ne smije ga prekidati, potrebno je bilježiti reakcije zaposlenog na ocjene.

(Kritikovati rezultat, a ne ličnost)

Član 4.

(1) Kada se iznose kritike na rad zaposlenog, to treba činiti tako da se ne povrijedi njegova ličnost.
(2) Kritikuju se rezultati ili ponašanje, a ne osobine ličnosti ili sam zaposleni.

(Preporuka vođenja mjesečne evidencije)

Član 5.

Preporučuje se pretpostavljenim da mjesečno vode evidenciju ocjenjivanja zaposlenika po istim kategorijama ili izvršenim radnim zadacima, da bi sebi olakšali da na kvalitetan način formiraju ocjenu rada zaposlenika za prethodnu godinu.

(Preporuke službenicima, odnosno namještenicima)

Član 6.

(1) Službenicima, odnosno namještenicima - zaposlenicima se preporučuje da vode mjesečne izvještaje o svojim radnim aktivnostima.
(2) Mjesečne izvještaje službenici, odnosno namještenici bi trebali dostavljati na uvid svojim pretpostavljenima koji im svojim potpisom na izvještaju mogu potvrditi da su u toku prethodnog mjeseca obavili aktivnosti navedene u podnesenom izvještaju.
(3) Mjesečni izvještaji mogu koristiti službenicima da u slučaju osporavanja konačne ocjene rukovodioca organa ocjenjivača, istu prikažu kao dokaz Apelacionoj komisiji o svom radu.
(4) Sadržaj mjesečnih izvještaja treba da bude formulisan na taj način da se što lakše mogu utvrditi elementi izvršenja ključnih zadataka predviđeni obrascem za ocjenjivanje zaposlenika.

(Metodi i instrumenti ocjenjivanja)

Član 7.

Način na osnovu kojeg ocjenjivač može ocjenjivati performanse zaposlenih može biti:
a) poređenje performansi svih zaposlenih koje ocjenjuje radi njihovog rangiranja;
b) da uporedi performanse zaposlenog sa definisanim standardom performansi i da izabere jedan koji u najvećoj mjeri odgovara performansama radnika kojeg ocjenjuje;
c) da uporedi rezultate koje je jedan zaposleni ostvario prema unaprijed postavljenim, specifično mjerljivim ciljevima.

(Direktno rangiranje)

Član 8.

Direktno rangiranje podrazumijeva da ocjenjivač rangira zaposlene čije performanse ocjenjuje, počevši od najboljeg sve dok ne identifikuje zaposlenog sa najlošijim performansama.

(Upravljanje ciljevima)

Član 9.

Ovaj instrument podrazumijeva da ocjenjivač identifikuje ključne ciljeve i zadatke na početku perioda ocjenjivanja zajedno sa ocjenjivanim. Ciljevi su specifični i detaljni za svakog zaposlenika pojedinačno, kao i za organizacionu jedinicu.

(Aspekti ocjenjivanja)

Član 10.

Ocjenjivanje obuhvata ocjenjivanje slijedećih
aspekata:
a) kvalitet rada;
b) efikasnost u radu;
c) nezavisnost u radu;
d) odnos prema poslu;
e) inicijativa;
f) vještina komuniciranja;
g) poznavanje posla;
h) spremnost prilagođavanja promjenama.

(Kvalitet rada)

Član 11.

(1) Kvalitet rada predstavlja stepen u kojem se proces ili rezultat određene aktivnosti približava perfekciji, odnosno idealnom načinu obavljanja određenih aktivnosti. Kvalitet rada obuhvata: tačnost, temeljitost i organizovanost u radu.
(2) Tačnost u radu se definiše kao sposobnost zaposlenika da svoj posao obavlja blagovremeno i na vrijeme uz minimalne, neznatne greške u radu koje ne utiču na kvalitet i ishod izvršenja aktivnosti - posla.
(3) Temeljitost u radu se definiše kao sposobnost zaposlenika da svoj posao obavlja kontinuirano po tačno utvrđenim postupcima bez potrebe za naknadnim intervencijama ili dopunjavanjem.
(4) Organizovanost u radu predstavlja sposobnost ocjenjivanog da organizuje radno vrijeme - vrijeme izvršenja zadatka, odnosno da pravilno, ekonomično i kvalitetno upravlja radnim vremenom s ciljem bržeg i kvalitetnijeg izvršavanja posla, te uskladi radne aktivnosti i zadatke sa prioritetima i ispravnom procjenom hitnosti.
(5) Osnovni elementi za mjerenje - procjenu kvaliteta su:
- donošenje odluka zasnovanih na činjenicama i dokazima;
- insistiranje na rezultatima i poboljšanjima;
- strasno posvećivanje vrijednostima i misiji organizacije -radne jedinice;
- demonstriranje uspješnosti u upravljačkim vještinama;
- evaluacija kvaliteta i praćenje ishoda uz provjeru efikasnosti onoga što je učinjeno;
- sve treba biti u službi pacijenta - korisnika usluga;
- pacijent - korisnik je uvijek na prvom mjestu i ne postoji "NE" za pacijenta - korisnika;
- klinička opravdanost određenih zahtjeva i procedura;
- primjena kliničkih vodiča - protokola, usvojenih kliničkih puteva i procedura;
- objedinjeni podaci o pacijentu - korisniku;
- izrada i primjena izrađenog plana njege;
- multidisciplinarni timovi - rad u timovima i korištenje usluga timova;
- angažovanje da pacijenti - korisnici imaju najbolji mogući tretman;
- pružanje usluga na zadovoljavajući način prevashodno pacijenata - korisnika, ali i ostalih saradnika u postupku izvršavanja radnih aktivnosti;
- kontinuirano savjetovanje i informisanje pacijenata -korisnika;
- ljubazno, prijateljsko i uslužno ophođenje prema pacijentima - korisnicima, ali i ostalim saradnicima;
- definisanje kvaliteta u kontekstu stvarnih potreba korisnika;
- uključivanje kompletnog osoblja u poboljšanje kvaliteta;
- razumijevanje i shvatanje da je poboljšanje kvaliteta kontinuiran proces;
- kvalitativna pokrivenost: lična sposobnost i korištenje nivoa zdravstvenih tehnologija u stepenu u kojem pružene usluge odgovaraju potencijalnim potrebama (npr. broj pruženih usluga/broju slučajeva kojima treba pružiti uslugu ili broj zahtijevanih dijagnostičkih pretraga po određenim dijagnozama/propisani broj pretraga shodno utvrđenim vodičima - procedurama i dr.).
(6) Ocjenom 10 ocjenjuje se službenik ili namještenik (zaposlenik u Odjeljenju za zdravstvo i ostale usluge) koji posao - identifikovane ključne zadatke po