Na osnovu člana 57. stav 5. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/09), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi

UPUTSTVO

O OBAVEZNOJ JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA IZRADU PROJEKATA REKULTIVACIJE

(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 73 od 23 novembra 2009)

I. OPĆE ODREDBE

Predmet

Član 1.

Ovim Uputstvom se uređuju ciljevi, način vršenja rekultivacije površinskih kopova, jalovišta, deponija pepela, rudišta, kamenoloma, smetljišta, industrijskih odlagališta, divljih deponija, prirodnih oštećenja zemljišta (klizišta, erozije, bujice i sl.), flotacionih materijala, mjere i vrste rekultivacije, projekat rekultivacije, faze rekultivacije i rokovi, odnosno postavlja metodologija za izradu projekata rekultivacije poljoprivrednog zemljišta koje je korišteno za eksploataciju mineralnih materija i drugih materija, a koja nema trajni karakter.

Ciljevi

Član 2.

Osnovni cilj rekultivacije fizički, hemijski i bioloških oštećenih zemljišta je uspostavljanje funkcije upravljanja zemljišnim prostorom, kao resursom.
Cilj rekultivacije je da se kroz niz aktivnosti koje su predviđene projektom rekultivacije, u nekom obliku "vrati" ono što je prethodno eksploatacijom pozajmljeno od prirode.
Prioritetni ciljevi rekultivacije jalovinskih materijala, pepelišta i flotacionih materijala su privođenje određenim biljnim kulturama kao i uspostavljanje određene ekološke ravnoteže.
Kod rekultivacije pepelišta cilj je uspostavljanje operativnih ciljeva biološke stabilizacije površina radi sprječavanja eolske erozije.
Rekultivacija deponija komunalnog otpada je prije svega u ekološkoj zaštiti okoline, a potom ima za cilj i uklapanje površine u okolni ambijent.

Definicija pojmova

Član 3.

1. Rekultivacija tla podrazumijeva sistem tehničkih, agrotehničkih i bioloških mjera i postupaka kojima se narušeno zemljište vraća u prvobitnu namjenu;
2. Plodni i potencijalno plodni sloj tla obuhvaća oranični i podoranični sloj tla koji se karakterizira kvalitetnim fizičko-hemijskim svojstvima, odnosno plodnošću;
3. Privremena promjena namjene poljoprivrednog zemljišta podrazumijeva promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta za određeno razdoblje, poslije kojega se poljoprivredno zemljište može ponovo koristiti za poljoprivrednu proizvodnju;
4. Uređenje zemljišta podrazumijeva skup tehničkih, hidrotehničkih, agrotehničkih i bioloških mjera, kojima se poboljšavaju uslovi poljoprivredne proizvodnje, te povećava plodnost i proizvodni potencijal zemljišta;
5. Autorekultivacija je vid samoobnavljanja biljnih vrsta bez čovjekove intervencije na površinama degradiranim rudarskim ili drugim ljudskim aktivnostima;
6. Polurekultivacija se odnosi na obnavljanje degradiranih prostora uz učestvovanje čovjeka u fazi biološke rekultivacije;
7. Rekultivacija je proces koji se sastoji od dvije faze i podrazumijeva provođenje:
- tehničke i
- biološke rekultivacije.
8. Tehnička rekultivacija je sljedeći korak značajan za revitalizaciju i obuhvata zasijecanje terasa na spoljašnjoj kosini, npr. brane, i planiranje količine tla na završnim ravnima odlagališta;
9. Terasiranje ima za cilj stvaranje uslova za realizaciju biološke rekultivacije, a terasiranje se ne radi tamo gde su nagibi terena manji od 8 % i preko 70%;
10. Hidrociklonirani pijesak ima nepovoljne pedološke osobine jer nedostaju glinene čestice i organske materije, koje bi aktivirale rad zemljišne mikroflore i pokrenula pedološke procese. Iz tih razloga je neophodno navoženje tla po površini u sloju od najmanje 10 cm;
11. Flotacijsko jalovište je vještačka tvorevina sa veoma lošim osobinama za rast i razvoj biljaka tako da je izbor vrsta za njegovu popravku jako ograničen.
Ukoliko je tehnička rekultivacija adekvatno obavljena, površinski kopovi mogu se pretvoriti u šume, livade, pašnjake, voćnjake, povrtnjake, deponije otpada za period od 10 godina uz mogućnost rekultivacije i formiranja novih zelenih površina, rasadnike, nova groblja, vodene akumulacije.

Rekultivacija poljoprivrednog zemljišta

Član 4.

Poljoprivredno zemljište koje je korišteno za druge namjene, a koje nema trajni karakter, vraća se u prvobitnu ili drugu namjenu, odnosno osposobljava se za poljoprivrednu proizvodnju shodno projektu o rekultivaciji.
Saglasnost na projekat o rekultivaciji izdaje kantonalno ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo) uz pribavljeno stručno mišljenje institucija ovlaštenih i osposobljenih za izradu projekata rekultivacije.

II. NAČIN VRŠENjA REKULTIVACIJE

Pripremne radnje

Član 5.

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za gradnju za privremeno korištenje poljoprivrednog zemljišta za druge namjene, kao i za privremenu gradnju prilikom koje dolazi do oštećenja okolnog poljoprivrednog zemljišta, korisnik je dužan dostaviti projekat o rekultivaciji koji se radi u skladu sa tehničkom dokumentacijom za izgradnju, odnosno izvođenjem radova.

Akontacija

Član 6.

Privremeni korisnik ili investitor poljoprivrednog zemljišta dužan je, za osiguranje rekultivacije zemljišta, unaprijed uplatiti iznos od najmanje 30% od sredstava potrebnih za rekultivaciju na žiro račun kojeg određuje kantonalno ministarstvo.
Sredstva iz stava 1. ovog člana mogu se koristiti samo za namjene rekultivacije. Nakon rekultivacije sredstva se vraćaju korisniku.

Plaćanje naknade

Član 7.

Općinski nadležni organ, odnosno drugi nadležni organ za izdavanje dozvole za izgradnju objekta ili izvođenje radova, odnosno za izdavanje dozvole za eksploataciju industrijskih i mineralnih materija na površinskim i podzemnim kopovima, za deponiju otpada, pepela, drvenih otpadaka i slično, može izdati dozvolu ukoliko investitor ili korisnik, osim druge potrebne dokumentacije, podnese dokaz o plaćenoj naknadi za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta sukladno rješenju o davanju saglasnosti za privremenu promjenu namjene i visini naknade za privremenu promjenu namjene zemljišta koju izdaje kantonalno ministarstvo.

Način rekultivacije

Član 8.

Rekultivacija poljoprivrednog zemljišta koje je korišteno za eksploataciju mineralnih materija i drugih materija, a koja nema trajni karakter, privodi se odgovarajućoj namjeni (pošumljavanjem, ozelenjivanjem, stvaranjem terasastih površina i sl.), odnosno osposobljava se za poljoprivrednu proizvodnju po projektu rekultivacije poljoprivrednog zemljišta, koji izrađuju registrirane naučne i stručne institucije.

III. MJERE I VRSTE REKULTIVACIJE

Mjere pri rekultivaciji zemljišta

Član 9.

U okviru rekultivacije degradiranih površina potrebno je primijeniti tehničke, bio-tehničke i biološke mjere.
Tehničke mjere doprinose poboljšanju otpornih i deformabiliranih karakteristika odlagališta, koje izravno utiču na povećanje erozione stabilnosti nagiba.
Bio-tehničke mjere, zajedno sa