Na osnovu člana 59. stav 2. Zakona o budžetima - proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 20/98), ministar finansija Kantona, donosi

UPUTSTVO

O IZVRŠAVANjU BUDžETA SA JEDINSTVENOG RAČUNA TREZORA

(Objavljeno u "Sl. novinama Kantona Sarajevo", br. 020 od 11 septembra 2003)

I- OSNOVNE ODEDBE

Ovim uputstvom propisuju se procedure i postupci za: vođenje sistema Glavne knjige Trezora, kontrolu i upravljanje javnim rashodima i prihodima, funkcionisanje jedinstvenog računa Trezora, te prateća dokumentacija. Odredbe ovog uputstva odnose se na Budžet Sarajevskog kantona (u daljem tekstu: Kanton) i korisnike kantonalnog budžeta koji primjenjuju i koriste jedinstveni informacioni sistem za procesiranje transakcija javnih prihoda.
U smislu ovog uputstva osnovni izrazi koji se koriste imaju slijedeće značenje:
1. Sistem Glavne knjige
Glavna knjiga je sistematična evidencija transakcija poslovnih događaja na nivou budžetskih klasifikacija organizacijske, ekonomske, funkcionalne i projektne.
2. Pomoćne knjige
Pomoćne knjige služe za unos svih potrebnih detalja transakcijama evidentiranim vrijednosno u Glavnoj knjizi i dijeli se na:
- Pomoćne knjige za informacijski sistem Trezora i
- Ostale pomoćne knjige, koje vode korisnici budžeta - proračuna za svoje potrebe, a u skladu sa Pravilnikom o knjigovodstvu budžeta - proračuna Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", br. 6/99 i 6/02), (u daljem tekstu: Pravilnik o knjigovodstvu).
Pomoćne knjige za informacioni sistem Trezora su:
a) Pomoćna knjiga nabavki,
b) Pomoćna knjiga obaveza prema dobavljačima,
c) Knjiga obračuna plaća,
d) Knjiga upravljanja novcem,
e) Knjiga potraživanja.
3. Računovodstveno polje
Računovodstveno polje je skup podataka o tome na kojoj lokaciji se evidentira transakcija, na kojem kontu, te o kojoj se aktivnosti Vlade Kantona radi.
4. Odgovornost za stvaranje obaveza i unos podataka o transakcijama
Odgovornost za stvaranje obaveza ostaje na rukovodioci budžetskog korisnika (ili licu koje on pismenim rješenjem ovlasti za te poslove), tj. isti je neovisan u tom dijelu, odnosno ograničen je samo visinom iznosa planiranog u godišnjem i operativnim budžetima.
Lice koje dobije ovlaštenje za rad u određenom modulu odgovorno je za tačnost svih unesenih podataka. To lice može vršiti unos podataka samo na osnovu pismenog dokumenta (narudžbenica, faktura, nalog za knjiženje u Glavnoj knjizi) na kojem mora biti potpis ovlaštenog lica, kao saglasnost. Pod odgovornošću, u dijelu poslova unosa podataka, podrazumijeva se i ovlaštenje (lozinka), koje rukovodilac daje pojedinom radniku da može vršiti određene operacije u nekom modulu.
5. Rezervacija sredstava
Rezervacija sredstava vrši se unosom podataka o budućoj (narudžbenica) i stvarnoj obavezi (faktura) i to tako što računar, na osnovu instaliranog programa, smanjuje iznos raspoloživih sredstava u budžetu i taj iznos automatski sam evidentira na određenom računu kao rezervaciju.

II- BUDžET KAO PLAN PRIHODA I RASHODA

U pogledu izrade prijedloga i donošenja budžeta za jednu fiskalnu godinu, procedure su ostale iste kao i prije uvođenja trezorskog načina procesiranja javnih prihoda.
Sektor za budžet je obavezan da usvojeni budžet, kao prvi obradivač, unese u sistem Trezora kako bi mogao vršiti kontrolu, praćenje izvršenja budžeta i izrađivati potrebne izvještaje.
Prilikom planiranja budžeta za određenu fiskalnu godinu, svaki korisnik budžeta obavezan je izraditi operativni budžet po mjesecima, u kojem će se rashodi planirani za određenu fiskalnu godinu podijeliti po mjesecima prema dinamici i visini koju odredi sam korisnik budžeta vodeći računa o tome u kojem mjesecu su određeni rashodi viši ili niži (npr. ako registracija službenog automobila nekog korisnika ističe u mjesecu septembru, normalno je da se na troškovnom kontu za ove namjene, u operativnom budžetu, planira trošak baš u tom mjesecu).
Operativne planove u sistem Trezora (također za svaki mjesec i za svakog korisnika) unosi Sektor za budžet.
Sektor za trezor će procesirati transakcije budžetskih korisnika i to do visine raspoloživih sredstava u operativnom - mjesečnom budžetu, pošto je ovaj sektor zadužen za operacionalizaciju usvojenog i unesenog budžeta u sistem.
Stoga je i softverski riješeno da se dozvoljava trošenje sredstava do visine planirane i unesene za određeni mjesec, s tim, da ako iz prethodnog mjeseca preostane raspoloživih sredstava, ona se prenose u naredni operativni mjesec.
Operativno planiranje je pravo i obaveza svakog budžetskog korisnika i obzirom na ranije rečeno, svaki korisnik dužan je da što preciznije planira mjesečne rashode, jer od toga zavisi i blagovremenost i kontinuiranost u izvršavanju njegovih obaveza prema dobavljačima i redovnost u isplati mjesečnih plaća.
Isto tako korisnici budžeta dužni su da za planirane "vlastite prihode", planiraju i rashode, bez obzira da li se radi o prihodima ostvarenim prodajom robe i usluga trećim licima ili kantonalnim budžetskim korisnicima, pošto svaki "vlastiti prihod" prethodno iziskuje određena ulaganja (u plaće, naknade, poreze, kancelarijski materijal i druge izdatke, odnosno troškove). Kao osnov za planiranje ovih rashoda, prije svega, može poslužiti evidencija o vlastitim prihodima koju vodi Trezor u nadležnom ministarstvu finansija, a o čemu izvještava svakog budžetskog korisnika.
Uslov za pravilno i tačno vođenje ove evidencije je da korisnik budžeta koji ima vlastite prihode obezbijedi da njegov kupac pri plaćanju na nalogu za plaćanje obavezno u dijelu "Samo za uplate javnih prihoda" upiše njegov organizacioni kod (u polju "Budžetska organizaci)a"), kao i ekonomski kod (Pravilnik o načinu uplate javnih prihoda Budžeta i van budžetskih fondova) u polju "Vrsta prihoda".
Bitno je napomenuti da je u nalogu za plaćanje u polju, "Budžetska organizacija" predviđeno unošenje podataka sa sedam znamenki, mada je propisano da organizacioni kod mora imati osam znamenki, što u ovom slučaju znači da korisnik treba upozoriti svog kupca da u polju "Budžetska organizacija" treba upisati kod bez pete znamenke. Softver je tako koncipiran da prepoznaje o kojem se budžetskom korisniku radi i taj sedmocifreni kod automatski prebacuje na odgovarajući osmocifreni kod.

III- NEPOSREDNI UNOS PODATAKA PUTEM RADNIH STANICA I UNOS PODATAKA PUTEM TREZORA

1.
Operativna jedinica u informacijskom sistemu
Operativna jedinica u informacijskom sistemu predstavlja cjelinu u okviru Trezora koja putem instalisanih radnih stanica na različitim lokacijama on line vezom samostalno vrši unos podataka o stvorenim obavezama i ispostavlja Trezoru zahtjeve za plaćanje. U okviru kantonalnog Trezora uspostavljene su četiri operativne jedinice kao zasebne logičke cjeline i to:
a) Operativna jedinica Ministarstva obrazovanja i Ministarstva kulture i sporta,
b) Operativna jedinica Ministarstva pravde - pravosuđa - i MUP,
: