Na osnovu člana 15. Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje ("Službeni glasnik BiH", broj 89/05) i člana 61. stav 2. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02), direktor Uprave za indirektno oporezivanje donosi

UPUTSTVO

O CARINSKOM POSTUPKU UNUTRAŠNjE OBRADE

(Objavljeno u "Sl. glasnik BiH", br. 90 od 13 novembra 2006)

GLAVA I. OPĆE ODREDBE

(Predmet)

Član 1.

Ovim Uputstvom bliže se propisuje način provedbe carinskog postupka unutrašnje obrade (u daljnjem tekstu: unutrašnja obrada), kao postupka s ekonomskim učinkom, kojim se robi koja se uvozi u carinsko područje Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) daju povlastice u vidu obustave plaćanja ili povrata uvoznih dažbina radi obrade i ponovnog izvoza ili izvoza iz carinskog područja BiH u obliku kompenzirajućih proizvoda, a da ta obrada ne šteti osnovnim interesima proizvođača u BiH.

(Pravni osnov)

Član 2.

Postupak unutrašnje obrade reguliran je:
a) odredbama člana 111. - 125. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 57/0 i 51/06), (u daljnjem tekstu: Zakon),
b) odredbama člana 299. - 320. i 332. - 347. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 63a/04), (u daljnjem tekstu: Odluka), uključujući i Prilog 43, 45, 46, i 47 Odluke.

(Definicije)

Član 3.

U smislu ovog Uputstva, a u skladu sa članom 299. Odluke, sljedeći pojmovi imaju značenje:
a) "odobrenje" znači odobrenje carinskih organa za korištenje unutrašnje obrade,
b) "imalac odobrenja" je lice kojem je izdato odobrenje za unutrašnju obradu,
c) "nadzorni carinski ured" znači carinski ured naveden u odobrenju kao ovlašteni ured za nadzor unutrašnje obrade,
d) "prijavni carinski ured" znači carinski ured/uredi navedeni u odobrenju kao ovlašteni za prihvatanje carinskih prijava kojima se roba prijavljuje za unutrašnju obradu,
e) "otpusni carinski ured" znači carinski ured/uredi navedeni u odobrenju kao ovlašteni za prihvatanje carinskih prijava kojima se robi, nakon prijavljivanja za unutrašnju obradu, određuje novo carinski odobreno postupanje ili upotreba,
f) "glavni kompenzirajući proizvodi" znači kompenzirajući proizvodi za čiju je proizvodnju odobrena unutrašnja obrada,
g) "sekundarni kompenzirajući proizvodi" znači kompenzirajući proizvodi koji se razlikuju od glavnih kompenzirajućih proizvoda, a koji predstavljaju neophodni nus proizvod obrade,
h) "rok za razduživanje unutrašnje obrade" znači rok do kojeg se robi ili kompenzirajućim proizvodima mora odrediti novo carinski odobreno postupanje ili upotreba uključujući, već prema slučaju, i vrijeme za traženje povrata uvoznih dažbina nakon unutrašnje obrade (sistem povrata dažbina, npr.),
i) "lohn poslovi" znači svaka obrada uvozne robe koja je direktno ili indirektno stavljena na raspolaganje imaocu odobrenja i koja se vrši prema specifikacijama i u ime korisnika (nalogodavca) ustanovljenog izvan carinskog područja BiH, uz plaćanje samo troškova obrade,
j) "prethodni izvoz" podrazumijeva sistem koji omogućava da se kompenzirajući proizvodi dobiveni iz ekvivalentne robe izvezu prije prijavljivanja uvozne robe za unutrašnju obradu po sistemu obustave plaćanja.

(Sistemi unutrašnje obrade)

Član 4.

(1) Unutrašnja obrada može se odobriti:
a) po sistemu obustave plaćanja: koji podrazumijeva da se na stranu robu namijenjenu ponovnom izvozu u obliku kompenzirajućih proizvoda ne plaćaju uvozne dažbine, a niti takva roba podliježe primjeni mjera trgovinske politike, izuzev u slučaju kada takve mjere zabranjuju ili ograničavaju ulazak robe u carinsko područje BiH, ili
b) po sistemu povrata dažbina: koji podrazumijeva da se strana roba pušta u slobodan promet uz plaćanje uvoznih dažbina, a imalac odobrenja po ovom sistemu ostvaruje pravo na povrat plaćenih uvoznih dažbina kada uvezenu robu izveze iz carinskog područja BiH u obliku kompenzirajućih proizvoda ili u nepromijenjenom stanju.
(2) Podnosilac zahtjeva za korištenje unutrašnje obrade može zahtijevati unutrašnju obradu po sistemu obustave plaćanja ili po sistemu povrata dažbina. Ako su ispunjeni uvjeti za oba sistema podnosilac zahtjeva može izabrati za njega povoljniji sistem.

(Postupci obrade)

Član 5.

(1) U unutrašnjoj obradi mogu se obavljati sljedeće proizvodne radnje:
a) prerada robe, uključujući njeno podizanje, sklapanje ili montiranje na drugu robu,
b) obrada robe,
c) popravak robe, uključujući i njeno obnavljanje i osposobljavanje.
(2) U okviru unutrašnje obrade može se uvoziti:
a) roba koja se upotrebljava u proizvodnji i postaje u potpunosti ili djelimično sastavni dio kompenzirajućeg proizvoda,
b) određena roba koja je potrebna da bi omogućila ili olakšala proizvodnju iako ne postaje sastavni dio kompenziraj ućeg proizvoda, s izuzetkom:
1) goriva i drugih izvora energije, osim onih koji su potrebni za testiranje kompenzirajućih proizvoda ili za otkrivanje nedostataka kod uvozne robe kojoj je potreban popravak,
2) sredstava za podmazivanje, osim onih koja su potrebna za testiranje, podešavanje ili povlačenje kompenzirajućih proizvoda,
3) opreme i alata.
(3) Opremom i alatom iz stava (2) tačke b) treća alineja ovog člana smatraju se oprema i alati, te njihovi rezervni dijelovi koji su kao takvi definirani Zakonom o carinskoj tarifi Bosne i Hercegovine, neovisno da li su namijenjeni za jednokratnu ili višekratnu upotrebu.

GLAVA II. ZAHTJEV I ODOBRENjE

(Podnošenje zahtjeva u pisanom obliku)

Član 6.

(1) Ako se obrada vrši u jednom mjestu zahtjev za izdavanje odobrenja za unutrašnju obradu podnosi se regionalnom centru nadležnom prema mjestu sjedišta podnosioca zahtjeva, na obrascu propisanom u Prilogu 43 Odluke, u svemu popunjenog u skladu sa objašnjenjem datim u tom Prilogu.
(2) Ako se obrada obavlja u više mjesta sa područja različitih regionalnih centara, zahtjev se podnosi regionalnom centru mjesno nadležnom prema mjestu gdje se obavlja pretežni dio obrade, što treba navesti u zahtjevu.
(3) Zahtjev iz stava (1) ovog člana, taksiran propisanom administrativnom taksom, i dokumenta čije je podnošenje potrebno za donošenje odobrenja (izvod iz sudskog registra ili rješenje o registraciji djelatnosti, ugovor kod lonh poslova, normativ proizvodnje i drugi dokumenti o podacima koji su navedeni u zahtjevu) podnose se u dva primjerka, od kojih jedan primjerak ostaje u spisu kod izdavaoca odobrenja, a drugi primjerak se dostavlja nadzornom carinskom uredu sa odobrenjem.
(4) Zahtjev treba podnijeti najmanje 30 dana prije planiranog uvoza robe, jer se roba za postupak unutrašnje obrade ne može uvesti prije izdavanja odobrenja.

(Carinska prijava kao zahtjev)

Član 7.

(1) Zahtjev za unutrašnju obradu za robu nekomercijalnog karaktera, za uobičajene oblike rukovanja iz člana 327. Odluke nad robom koja nije smještena u slobodnu zonu, niti je u postupku carinskog skladištenja ili privremenog smještaja, te za popravku, uključujući remont i podešavanje (situacije pod 1., 3 i 4. šifre 30 ekonomskih uvjeta iz dodatka Priloga 43 Odluke) podnosi se pomoću carinske prijave, u kom slučaju se podnošenje carinske prijave smatra podnošenjem zahtjeva, a prihvatanje prijave od carinskog ureda odobrenjem. Carinska prijava se podnosi carinskom uredu nadležnom prema mjestu gdje se treba obaviti unutrašnja obrada.
(2) Uz carinsku prijavu iz stava (1) ovog člana deklarant je dužan priložiti i dokument sa podacima iz člana 302. stav 2. Odluke, osim ako se takvi podaci za postupak smatraju nepotrebnim ili se mogu unijeti u carinsku prijavu.
(3) U slučajevima iz stava (1) ovog člana administrativna taksa se plaća samo za carinsku prijavu kojom se roba stavlja u i razdužuje unutrašnja obrada, a ne plaća se na dokument iz stava (2) ovog člana.

(Uvjeti za odobravanje unutrašnje obrade)

Član 8.

(1) Unutrašnja obrada može se odobriti licu koje organizira izvođenje postupka obrade (organizira nabavku robe, proizvodnju i prodaju dobivenih proizvoda i ne učestvuje u proizvodnim postupcima) ili licu koje djelimično ili u cijelosti obavlja postupke obrade.
(2) Odobrenje za unutrašnju obradu može se izdati:
a) licima koja su registrirana u BiH i kod Uprave za indirektno oporezivanje, kao i licima koja su registrirana izvan BiH samo u pogledu uvoza robe nekomercijalnog karaktera (povremeni uvoz robe, a vrsta i količina upućuju na to da je roba namijenjena za pojedinačnu ličnu upotrebu, za potrebe domaćinstva primaoca ili lica koje je unosi),
b) da se uvozna roba može identifikovati u kompenzirajućim proizvodima (metod identifikacije), osim robe iz člana 5.