Na osnovu člana 7. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 4/98, 9/00 i 18/02) i na prijedlog Prosvjetno - pedagoškog zavoda, ministar obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, donosi

PEDAGOŠKE STANDARDE

ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANjE I NORMATIVE PROSTORA, OPREME I DIDAKTIČKIH SREDSTAVA PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANjA

(Objavljeno u "Sl. novinama Kantona Sarajevo", br. 011 od 15 maja 2003)

I- OSNOVNE ODREDBE

Pedagoškim standardima za predškolski odgoj i obrazovanje i normativima prostora, opreme i didaktičkih sredstava predškolskog odgoja i obrazovanja (u daljem tekstu: Pedagoški standardi) utvrđuju se potrebni osnovni uslovi za rad predškolskih ustanova i drugih ustanova koje se bave predškolskim odgojem i obrazovanjem u skladu sa zakonom.
1.1. Značaj predškolskog odgoja i obrazovanja
Predškolski odgoj i obrazovanje je dio cjelovitog sistema odgoja i obrazovanja u BiH i predstavlja djelatnost od posebnog društvenog interesa, te obuhvaća programe njege, odgoja i obrazovanja, koji se ostvaruju u predškolskim ustanovama.
Predškolski odgoj i obrazovanje u BiH ima svoju tradiciju i zaslužuje posebno mjesto u sistemu odgoja i obrazovanja.
Predškolska ustanova je mjesto gdje djeca treba da doživljavaju i ostvaruju cjelinu življenja u osjetljivom periodu svog razvoja i na taj način se pripremaju za budući život i rad.
Predškolski odgoj i obrazovanje djece ima posebnu ulogu u dijelu koji se odnosi na početnu socijalizaciju djece, a isto tako daje dragocjen doprinos socijalnoj sigurnosti roditelja, te pomaže da ostvaruju svoju funkciju na društvenom planu, kao i veću produktivnost rada.
1.2. Uloga Pedagoških standarda
Pedagoški standardi za predškolski odgoj i obrazovanje doprinose:
- sistemskom uređenju predškolskog odgoja i obrazovanja;
- stvaranju približno jednakih uvjeta i mogućnosti za svu djecu kako bi se što uspješnije uključila u proces osnovnog obrazovanja i odgoja;
- unapređivanje pedagoškog rada u skladu sa razvojnim promjenama djece, promjenama u nauci, tehnologiji, industriji i td.;
- stvaranju inovacija i istraživačkih projekata;
- stvaranju odgojne sredine koja unapređuje demokratske principe i praksu.
Pedagoški standardi kao mjerilo za ujednačavanje i unapređivanje uvjeta rada utemeljeni na stručno-naučnim spoznajama, mogućnostima i potrebama društva, mogu ostvariti svoje ciljeve samo ako ostanu otvoreni za promjene u skladu sa inovacijama i efikasnijim rješenjima.

II- OPĆA POLAZIŠTA PEDAGOŠKIH STANDARDA

2.1. Definisanje pojmova predškolskog odgoja i obrazovanja
U svojim polazištima pedagoški standardi se oslanjaju na elemente naučnih spoznaja i društvenih opredjeljenja po kojima je:
1. Predškolski odgoj i obrazovanje integralni dio jedinstvenog sistema odgoja i obrazovanja. Njegove specifičnosti proizlaze iz osobenosti uzrasta i psihofizičkog razvitka djece.
2. Rad u predškolskim organizacijama i oblicima okupljanja djece predškolskog uzrasta temelji se na dostognućima nauke, bitnim za čuvanje i unapređivanje zdravlja djece, njihov optimalan fizički i psihički razvitak i razvoj odgojno-obrazovnih navika najmlađih. U tom smislu, svaki organizovani društveni rad s djecom ovog uzrasta sadrži u sebi sve komponente brige za unapređivanje zdravog rasta i razvoja kao i odgojno-obrazovne ciljeve i zadatke. Jedinstvo ovih komponenata su osnovni ciljevi i zadaci predškolskog odgoja i obrazovanja.
3. Uzrast djece je presudan za utvrđivanje omjera komponenata stručnog rada u predškolskim ustanovama. To znači da rad s djecom u drugoj i trećoj godini života s naglašenom njegovateljsko-zdravstvenom komponentom mora imati u sebi i dobro stručno vođene elemente odgojno-obrazovnog rada. Isto tako, rad s djecom od 3 godine do polaska u školu, pored odgojno-obrazovnih zadataka, ostvaruje širok krug zadataka unapređivanja zdravog rasta i razvoja djece.
2.2. Oblici odgojno-obrazovnog rada
Dostignuti nivo i oblici organizovanja rada sa djecom predškolskog uzrasta utvrđuju se kao:
- institucionalni oblici rada u sastavu predškolskih ustanova,
- kraći programi koji mogu biti organizovani kao vaninstitucionalni oblici rada pri predškolskim ustanovama ili drugim institucijama društvene brige o djeci,
- drugi oblici organizovanog društvenog rada sa djecom.
- 2.3. Klasifikacija predškolskih ustanova
Prema uzrastu djece koju obuhvataju, predškolske ustanove se formiraju:
1. za djecu uzrasta od 1 do 3 godine,
2. za djecu uzrasta od 3 godine do polaska u školu,
3. kao kombinovane, za djecu predškolskog uzrasta (od 1 godine do polaska u školu),
4. kao organizacija internatskog tipa.
Prema vremenu rada predškolske ustanove se organiziraju za:
- poludnevni boravak,
- cjelodnevni boravak,
- kombinovani boravak.
- 2.4. Programska orijentacija
- a. Primarni program
Pod primarnim programom smatraju se programi koji obuhvataju njegu, odgoj i zaštitu djece od navršene prve godine života do polaska u školu.
Ovi programi se realizuju u predškolskoj ustanovi i usklađeni su sa radnim vremenom roditelja i potrebama socijalne sigurnosti djece i to:
- primarni 10 - satni program,
- primarni 3-4-5-satni podnevni program,
- primarni 2-3 ili više puta sedmično, a broj sati se planira prema potrebi i mogućnostima.
- b. Pripremne grupe
Organiziraju se kao poseban vid primarnog programa u trajanju od pola godine ili cijelu školsku godinu.
Pripremne grupe čine djeca predškolskog uzrasta u godini pred polazak u školu.
c. Ostali oblici rada
Kraći programi i ostali oblici organizovanog rada s djecom predškolskog uzrasta mogu biti organizovani u sklopu programske orijentacije predškolske ustanove ili kao van institucionalni oblici rada u kojima, pored stručnih kadrova predškolskih ustanova, može raditi veoma širok krug stručnih saradnika (umjetnici i dr.).
2.5. Elementi pedagoške klime u predškolskoj ustanovi, zavodima i domovima za djecu
U procesu ostvarivanja ciljeva i zadataka predškolskog odgoja i obrazovanja sudjeluju porodica, odgajatelj i medicinska sestra u predškolskoj ustanovi. Posebnosti pedagoške klime čine sljedeći elementi:
1. Atmosfera unutar odgojne grupe koju čine odnosi između odgajatelja i djece, odgajatelja i drugog odgajatelja, odnosi odgajatelja i roditelja, kao i relacije među djecom u odgojnoj grupi.
2. Realizacija odgojnih sadržaja koji se provode primjerenim metodama i oblicima rada, uz planirana sredstva i koji protiče u opuštenoj atmosferi, igri, međusobnom poštovanju i uvažavanju, toleranciji, ravnopravnosti, partnerstvu, povjerenju, demokratskim odnosima - dakle u atmosferi stvaralaštva i životne radosti.
3. Odgajatelj kao osnovni činilac i kreator unutar odgojne grupe, uzor i model u