Na osnovu člana 33. Zakona o održavanju premera i katastra zemljišta ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 19/96), direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove donosi
PRAVILNIK
ZA ODRŽAVANjE KATASTRA ZEMLjIŠTA
(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 36 od 25. oktobra 2000; 54/01)
I- UVODNE ODREDBE
Član 1.
Ovim pravilnikom propisuje se način i postupak održavanja premera i katastra zemljišta.
Održavanje premera i katastra zemljišta obuhvata utvrđivanje promena na zemljištu i objektima na zemljištu u pogledu njihovog položaja, oblika, površine, načina korišćenja, klase, katastarskog prihoda i podataka o korisniku zemljišta, kao i provođenje ili evidentiranje utvrđenih promena na radnom originalu plana i provođenje promena u katastarskom operatu.
Član 2.
Pod promenama u smislu ovog pravilnika, smatraju se promene u podacima upisanim u katastru zemljišta, kao i upis novih podataka koji predstavljaju sadržaj katastra zemljišta.
Član 3.
Poslove održavanja premera i katastra zemljišta obavlja organizaciona jedinica Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove - Područna jedinica (u daljem tekstu: Područna jedinica).
Član 4.
Originalni podaci premera, izvršenog u cilju izrade katastra zemljišta, ne mogu se menjati, brisati i dopunjavati u postupku održavanja premera katastra zemljišta.
II- PRIJAVLjIVANjE PROMENA I POSTUPAK PO PRIJAVAMA
Član 5.
Postupak utvrđivanja i provođenja promena može se voditi po prijavi stranke ili po službenoj dužnosti. Prijava istovremeno predstavlja i zahtev za upis promene u katastru zemljišta.
Stranka je dužna da uz prijavu dostavi svu raspoloživu dokumentaciju koja se odnosi na prijavljenu promenu.
Prijava mora da sadrži naziv katastarske opštine, broj katastarske parcele, vrstu promene i vreme nastanka promene.
Postupak po službenoj dužnosti vodi se za promene za koje je Područna jedinica saznala na drugi način.
Član 6.
Prenošenje na teren podataka iz urbanističkih i drugih planova i projekata koji utiču na promenu obeležja katastarske parcele, vrši se u postupku pred organom, odnosno organizacijom ovlašćenom za provođenje tog plana.
Zahtev za provođenje promene iz stava 1. ovog člana podnosi organ, odnosno organizacija ovlašćena za provođenje tog plana.
Član 7.
Po prijavi o promenama na zemljištu i objektima u pogledu promene položaja, oblika, površine, načina korišćenja, lice koje vodi upravni postupak vrši ocenu osnovanosti zahteva, proverava da li je uplaćena naknada za usluge iz oblasti premera i katastra nekretnina, i zakazuje uviđaj na licu mesta.
1. Uviđaj na licu mesta
Član 8.
Pod uviđajem na licu mesta, u smislu ovog pravilnika, podrazumeva se prikupljanje opisnih i mernih podataka u cilju utvrđivanja nastalih promena na zemljištu.
Merni podaci prikupljaju se istom tačnošću i metodom koje su korišćene u postupku premera zemljišta.
Lice koje vrši uviđaj sastavlja zapisnik o uviđaju koji sadrži sve podatke propisane Zakonom o opštem upravnom postupku.
Lice koje prikuplja merne podatke u postupku realizacije urbanističkih i drugih planova i projekata koji vodi organ, odnosno organizacija iz člana 6. ovog pravilnika ne sastavlja poseban zapisnik.
Član 9.
Prikupljanje mernih podataka vrši se ispitanim i rektifikovanim instrumentima i priborom koji zadovoljavaju traženu tačnost za izradu planova određene razmere.
Instrumenti i pribor moraju da ispunjavaju uslove za merenje horizontalnih i vertikalnih uglova, za merenje dužina i visinskih razlika. Prizme i ortogonalno snimanje moraju ispunjavati uslove upravnosti.
Instrumenti i pribor ispituju se pre merenja, a rezultati ispitivanja unose se u zapisnik za snimanje detalja.
Član 10.
Elektronski teodoliti, elektromagnetni daljinomeri i totalne stanice, ispituju se najmanje jedanput u dve godine, prema uputstvu proizvođača na osnovici koja je određena za te namene ili u ovlašćenoj metrološkoj laboratoriji.
Dokaz o ispravnosti instrumenata iz stava 1. ovog člana je zapisnik sa rezultatima obrade merenja na osnovici ili certifikat koji izdaje ovlašćena metrološka laboratorija.
Član 11.
Kada preduzeće, druga organizacija ili pojedinac prikuplja merne podatke koji utiču na podatke sadržane na radnom originalu plana i u katastarskom operatu, dužni su da vrše ispitivanje instrumenata i pribora iz čl. 9. i 10. ovog pravilnika.
Subjekti iz stava 1. ovog člana dužni su na zahtev Područne jedinice uz prijavu za izvođenje radova da dostave dokaz o ispravnosti instrumenata i pribora.
1.1. Postupak snimanja promena
Član 12.
Promene na zemljištu i objektima snimaju se na postojeće geodetske osnove za snimanje detalja ili sa postojeće geodetske osnove i mreže novopostavljenih geodetskih tačaka.
Pojedinačne promene i promene granica parcela nastale promenom kulture na zemljištu, mogu se snimati sa fiksnih graničnih tačaka u slučaju:
1) kad je premer izvršen grafičkom metodom;
2) kad je premer izvršen aerofotogrametrijskom metodom u razmeri 1 : 5.000, a nije razvijena poligonska mreža;
3) kad je premer izvršen aerofotogrametrijskom metodom u razmeri 1 : 2.500 za razred zemljišta G, a nije razvijena poligonska mreža.
Pod pojedinačnim promenama u smislu stava 2. ovog člana, smatraju se promene na zemljištu na jednom mestu premera koje se mogu snimati sa jedne geodetske tačke (u daljem tekstu: stanice).
Fiksnim graničnim tačkama smatraju se tromeđe i četvoromeđe obeležene trajnim belezima, ako su prilikom premera fotosignalisane i na fotoskicama jasno vidljive, odnosno tačke na granicama parcela obeležene trajnim belezima i snimljene prilikom izrade ili održavanja premera sa trigonometrijskih, ili poligonskih tačaka ortogonalnom ili polarnom metodom snimanja.
Izuzetno od stava 1. ovog člana dvorišne zgrade mogu se snimati ortogonalno sa linije razvijene između dve snimljene detaljne tačke ili umeranjem od snimljenih detaljnih tačaka (lučni presek).
Član 13.
U postupku održavanja premera i katastra zemljišta snimaju se nove granične linije katastarskih parcela, granice načina korišćenja zemljišta i granice novih objekata.
Kada se vrši snimanje granica novih parcela, tada se u cilju kontrole izvršenog snimanja, snima neophodan broj prelomnih tačaka koje predstavljaju granične linije parcele sa susednim parcelama.
Član 14.
Kod snimanja granice parcele polarnom metodom sa fiksnih graničnih tačaka, orijentacija se mora uzimati na najmanje dve geodetske, odnosno tri fiksne granične tačke.
Kod uzimanja orijentacije samo na fiksne granične tačke, meri se i rastojanje između stanice i fiksnih tačaka, pri čemu treba nastojati da ove tačke budu pravilno raspoređene po horizontu i na većoj udaljenosti od tačaka detalja koje se snimaju.
Član 15.
Promene iz člana 12. stav 2. ovog pravilnika, mogu se snimiti i ortogonalnom metodom sa linije za snimanje detalja, čije su krajnje tačke fiksne granične tačke.
1.1.1. Promena oblika i površine katastarske parcele
Član 16.
Promena oblika i površine parcele vrši se na osnovu:
1) plana parcelacije, projekta eksproprijacije ili drugog planskog akta overenog