Na osnovu člana 16. stav 1. Zakona o upravi ("Službeni glasnik BiH", broj 32/02 i 102/09), te članova 14. i 136. Zakona o vazduhoplovstvu BiH ("Službeni glasnik BiH", broj 39/09) generalni direktor Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine, donosi

PRAVILNIK

ZA DEFINISANjE POSTUPAKA TEHNIČKOG ODRŽAVANjA SISTEMA/UREĐAJA KONTROLE LETENjA

(Objavljeno u "Sl. glasnik BiH", br. 14 od 14 marta 2005, 107/10)

I- OPĆE ODREDBE

Područje primjene

Član 1.

Ovim pravilnikom definišu se osnovni elementi i pojmovi sistema tehničkog održavanja u jedinicama kontrole letenja, kao i uslovi za rad na uređajima i potrebna dokumentacija o održavanju.

Definicije

Član 2.

BRZINA KVARENjA UREĐAJA (l) predstavlja broj kvarova na nekom uređaju u promatranom vremenskom periodu.
KVAR OPREME predstavlja svaki nepredviđeni događaj koji dovodi do perioda u radu opreme, koji je van specificiranih tolerancija.
ODRŽAVLjIVOST SISTEMA predstavlja vjerojatnoću da će sistem biti doveden u radno stanje unutar zadatog vremenskog razdoblja, ako se održavanje izvodi u skladu sa propisanim postupcima i sredstvima.
POUZDANOST je vjerojatnoća da će sistem raditi na zadovoljavajući način za vrijeme posmatranog vremenskog razdoblja.
PODUHVAT ODRŽAVANjA predstavlja sistemski pristup procesu održavanja kroz provođenje određenog poduhvata, ili niza poduhvata, radi održavanja ili dovođenja sistema/uređaja u prvobitno stanje.
POUZDANOST OPREME (R) je vjerojatnoća da će oprema raditi na zadovoljavajući način za vrijeme posmatranog vremenskog razdoblja, ako oprema radi u propisanim radnim uslovima.
POUZDANOST RADIO-SIGNALA je vjerojatnoća da je signal u prostoru odgovarajućih karakteristika raspoloživ za zrakoplovno-tehničke uređaje.
RASPOLOŽIVOST OPREME je vjerojatnoća da je oprema ispravna u bilo kojem vremenskom trenutku, i predstavlja omjer vremena koje je uređaj proveo u radu sa ukupnim raspoloživim vremenom:
SREDNjE VRIJEME POJAVLjIVANjA KVAROVA (MTBF) je odnos između vremena kojeg je uređaj proveo u radu i ukupnog broja kvarova koji su se za to vrijeme dogodili na posmatranom uređaju:

MTBF = (INTEGRAL od 0 do beskonačno) T(t)dt   (1)

SREDNjA VRIJEDNOST VREMENA IZMEĐU PODUHVATA ODRŽAVANjA predstavlja srednju vrijednost između dva poduhvata održavanja na sustavu/uređaju.
SISTEM je zajednica elemenata/podsistema struktuiranih tako da obavljaju zadaće koje su svrha postojanja samog sistema, a koji se formulišu u obliku radnih zahtjeva.
SISTEMSKI PRISTUP je djelotvorna primjena naučnih i tehničkih metoda u prevođenju radnih ciljeva sistema kontrole letenja u određeni oblik.

II- OSNOVNE KARAKTERISTIKE TEHNIČKIH SISTEMA KONTROLE LETENjA

Pouzdanost opreme

Član 3.

Pouzdanost se dobije kombinacijom više faktora, koji su u biti različiti i mogu biti pojedinačno podešeni za zajednički pristup koji je optimiziran potrebama i uslovima za specifični prostor.
Jednačina kojom se definiše pouzdanost uređaja je slijedeća:

R = 100Xet/m(2)

pri čemu je:
R - vjerojatnoća da će uređaj raditi unutar specificiranih tolerancija za vrijeme t,
e - baza prirodnog logaritma
t - posmatrano vrijeme
m - srednje vrijeme između pojave kvarova
Iz jednačine je vidno da se pouzdanost povećava sa povećanjem srednjeg vremena između pojave kvarova.
Eksperimentalno je utvrđeno da je navedena formula tačna za većinu elektronske opreme kojoj kvarovi slijede Poisson-ovu raspodjelu vjerojatnoće. Formula nije odgovarajuća za opremu koja je na početku rada i koja je na kraju predviđenog operativnog rada, vidjeti sliku 2.
U većini opreme gdje se koriste konvencionalni uređaji, znači standardni serijski proizvedeni uređaji, MTBF iznosi 1000 ili više sati rada do pojave kvara.
To znači, da npr. 1000 sati MTBF-a odgovara za 24-satni rad uređaja pouzdanosti od 97.5%, u prevodu znači da je vjerojatnoća kvara u 24 sata 2.5%.
Faktori koji utiču na MTBF i povećavaju pouzdanost uređaja su slijedeći:
a) pouzdanost uređaja,
b) stepen i tip redundancije,
c) pouzdanost infrastrukturne opreme kao što su distribucijske elektro-mreže, telefonski i kontrolni vodovi,
d) stepen i kvalitet održavanja,
e) faktori uticaja okoliša, kao temperatura i vlažnost.

Raspoloživost opreme

Član 4.

Raspoloživost opreme možemo definisati kao, odnos vremena kojeg je uređaj preveo u operativnom radu, i ukupnog proteklog vremena rada uređaja:

vrijeme operativnog rada

A = ----------------------------X100(%)    (3)

ukupno vrijeme rada

Npr. ako je uređaj radio operativno 150 sati tokom sedmice (168 sati), njegova raspoloživost za tu sedmicu će biti 89.3%.
Faktori koji utiču na raspoloživost uređaja su slijedeći:
a) pouzdanost opreme;
b) brzina otklanjanja kvarova;
c) adekvatan trening osoblja za održavanje opreme;
d) dizajn opreme omogućava brz i jednostavan pristup i održavanje;
e) efikasna logistička potpora;
f) osiguranje odgovarajuće test opreme;
g) redundancija u opremi.

Mjerenja pouzdanosti i raspoloživosti

Član 5.

Vrijednosti dobijene za MTBF u praksi moraju biti proračunate mjerenjima koja će biti provedena kroz određeni vremenski period. Ova mjerenja trebaju omogućiti zrakoplovnim vlastima da odrede promjene u pouzdanosti pojedinih sistema/uređaja.
Mjerenje raspoloživosti sistema pokazuje stepen kojim je oprema raspoloživa korisnicima, s obzirom da je raspoloživost direktno povezana sa efikasnošću puštanja uređaja u normalan rad.
Slijedeća slika prikazuje primjer postupka mjerenja pouzdanosti i raspoloživosti, na kojoj je očito da je za dobijanje što preciznijih podataka potrebno imati što duži vremenski period.

Pokazatelji učestanosti ukupnog održavanja

Član 6.

Osnovna karakteristika procesa održavanja je Srednja vrijednost vremena između poduhvata održavanja MTBM.
Ona predstavlja srednju vrijednost prosječnih vrijednosti dužina vremenskih odsječaka između poduhvata održavanja, uzimajući pri tom u obzir i preventivno i korektivno održavanje. Izražava se slijedećom jednačinom:

1                      1

MTMB = ( ------------------ + --------------------- )-1

MTMBkorekMTMBprevent

Pokazatelj održavljivosti MTBM je glavna veličina kod određivanja stvarne raspoloživosti sustava.

Pokazatelji troškova održavanja

Član 7.

Kod velikih tehničko-tehnoloških sistema troškovi održavanja prestavljaju najveći dio troškova životnog ciklusa opreme.
Na troškove održavanja može se najviše uticati tokom razdoblja projektovanja sistema (idejni projekt). Zbog toga je potrebno ukupne troškove životnog ciklusa posmatrati kao jedan od glavnih projektnih parametara.
Neka od pokazatelja troškova održavanja su:
(a) Prosječni troškovi jednog poduhvata održavanja;
(b) Troškovi održavanja po jednom satu rada;
(c) Ukupni troškovi održavanja za mjesec dana rada;
(d) Dio troškova održavanja u ukupnim troškovima cijelog životnog ciklusa.

Kvar

Član 8.

Kvar je poseban događaj u radu sistema, tokom njegovog životnog vijeka, kada sistem ne ispunjava one radne zahtjeve koji se odnose na pokazatelje izvedbe, odnosno radne karakteristike ili funkcije. Posljedice kvara su smanjeni nivo kvaliteta rada sistema, ili potpuni izostanak svrhe sistema.
Brzine pojavljivanja kvarova na zrakoplovno-tehničkim sistemima/uređajima, kao što je vidljivo sa slike 2., ne pojavljuju u svim životnim fazama sistema/uređaja ravnomjerno.
U procesu održavanja sustava/uređaja kontrole letenja računamo sa razdobljem normalnog životnog vijeka gdje je brzina kvarenja:
l = konst (5)
Svi kvarovi se razvrstavaju na dvije kategorije, ovisno o posljedicama: kvarovi nastali usljed smanjenjog nivoa kvaliteta, ili običani kvarovi; prestanak funkcije, ili katastrofalni kvar.
Obje kategorije kvarova pokreću provođenje korektivnog održavanja, koju sprovode zrakoplovno-tehničke službe jedinica kontrole letenja.

Popravljivi dio

Član 9.

To je onaj dio sistema/uređaja, koji se u ispravno stanje vraća provođenjem jednog ili više poduhvata održavanja na njegovim sastavnim dijelovima, odnosno komponentama.

Nepopravljivi dio

Član 10.

To je onaj dio sistema/uređaja koji se prilikom kvara zamjenjuje istim takvim ispravnim dijelom. Razlikujemo pri tom dvije vrste nepopravljivih dijelova: analizom određeni, na osnovu ukupnih troškova zaključuje se