Na osnovu člana 21. Zakona o Vladi Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH", broj: 19/07, 36/07, 38/07, 2/08, 17/08, 23/08 i 14/10), a u skladu sa članom 55. stav (5) Zakona o šumama Brčko Distrikta BiH ("Službeni glasnik Brčko Distrikta BiH", broj 14/10), šef Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko Distrikta BiH donosi
PRAVILNIK
O VRSTI ŠTETE I NAČINU UTVRĐIVANjA NAKNADE PRIČINjENE ŠTETE U ŠUMI NA PODRUČJU BRČKO DISTRIKTA BIH
(Objavljeno u "Sl. glasniku Brčko Distrikta", br. 23 od 22 juna 2012)
(Predmet)
Član 1.
Ovim pravilnikom propisuje se vrsta štete i način utvrđivanja naknade štete koju fizička ili pravna lica nanesu šumi, šumskom drveću, šumskom zemljištu, šumskim proizvodima ili šumskoj infrastrukturi na području Brčko Distrikta BiH.
(Pojmovi)
Član 2.
(1) Šumskim proizvodima u smislu ovog pravilnika smatraju se: tehničko drvo, prostorno drvo, šumske sadnice u šumskim rasadnicima i prirodnim staništima, četinarska i lišćarska stabla i njihovi dijelovi koji vode porijeklo iz šume ili sa poljoprivrednih parcela, međa i slično, biljke u šumskim kulturama, šumsko sjeme, trava i drugi proizvodi šumarstva.
(2) Protupravnim prisvajanjem šumskih proizvoda smatra se njihovo pomjeranje od panja, odnosno mjesta gdje je šteta pričinjena, odvoženje i iznošenje iz šume, zatim prerada, upotreba ili uništavanje.
(Osnovica za obračunavanje štete za šumske proizvode)
Član 3.
(1) Osnovica za obračunavanja visine naknade štete za šumske proizvode je njihova prodajna cijena (bez PDV-a), utvrđena prema važećem cjenovniku šumskih proizvoda, uzimajući u obzir mjesto gdje je šteta nastala (u šumi na panju, u šumi kod panja, franko kamionski put i dr.).
(2) Kao osnovica za obračun visine naknade štete uzima se cijena najvrednijih šumskih sortimenata koji bi se mogli izraditi da šteta nije pričinjena.
(3) Visina naknade štete za šumske proizvode obračunava se i utvrđuje tako što se njihova osnovica množi sa faktorom utvrđenim ovim pravilnikom.
(4) Ako šumski proizvod nije prisvojen ili uništen, iznos naknade štete za šumske proizvode umanjuje se za vrijednost osnovice.
(Naknada štete za izrađene šumske proizvode)
Član 4.
Za izrađene-gotove šumske proizvode koje je počinilac štete protupravno prisvojio ili uništio, naknada štete se utvrđuje tako što se osnovica odgovarajućeg sortimenta pomnoži sa faktorom pet.
(Naknada štete za drvo za tehničko iskorištavanje)
Član 5.
(1) Za drvo za tehničko iskorištavanje, osim za sitno tehničko drvo, naknada štete se obračunava tako što se osnovica odgovarajućeg sortimenta pomnoži sa faktorom 2,5.
(2) Ako je drvo odvezeno, uništeno ili tako izrađeno da se usljed toga ne može utvrditi njegov kvalitet, tada se udio tehničkog drveta, ogrjevnog drveta i otpatka od bruto drvne mase stabla utvrđuje na sljedeći način:
a) za stablo do 50 cm debljine na panju:
1) kod četinara: 83% tehničkog, 2% ogrjevnog i 15% otpatka,
2) kod lišćara: 60% tehničkog, 25% ogrjevnog i 15% otpatka;
b) za stablo preko 50 cm debljine na panju:
1) kod četinara: 80% tehničkog, 5% ogrjevnog i 15% otpatka,
2) kod lišćara: 55% tehničkog, 30% ogrjevnog i 15% otpatka.
(3) U osnovicu za obračunavanje visine naknade štete za prerađene šumske proizvode uračunava se i udio koji predstavlja otpadak tog proizvoda i to:
a) 50% za cijepanu građu (šindra, duga, prošće i drugo),
b) 45% za tesanu građu,
c) 33% za rezanu građu četinara,
d) 47% za rezanu građu lišćara.
(4) Za sitno tehničko drvo visina naknade štete obračunava se:
a) ako je drvo prirodno uzgojeno, osnovica se pomnoži sa faktorom tri,
b) ako je drvo vještački uzgojeno, osnovica se pomnoži sa faktorom pet.
(Naknada štete za ogrjevno i drvo za hemijsko iskorištavanje)
Član 6.
(1) Drvo za ogrjev je ono drvo koje se ne može iskoristiti u tehničke svrhe, odnosno ono drvo od koga se iskorištava samo njegova kalorična moć.
(2) Drvo za hemijsko iskorištavanje je ono drvo koje se hemijskim putem prerađuje u celulozu, viskozu, destilate, terpentin, kalofonij i drugo.
(3) Visina naknada štete za ogrjevno i drvo za hemijsko iskorištavanje obračunava se tako što se osnovica pomnoži sa faktorom dva.
(Naknada štete za šumske sadnice)
Član 7.
(1) Šumskim sadnicama smatraju se šumske drvenaste biljke uzgojene u šumskim rasadnicima ili prirodnim staništima.
(2) Šteta pričinjena na šumskim sadnicama utvrđuje se brojanjem uništenih šumskih sadnica.
(3) Ako se brojanjem ne može utvrditi broj uništenih šumskih sadnica, šteta se utvrđuje na taj način što se na jedan hektar površine računa 3.000 komada sadnica.
(4) Visina naknade štete za uništene šumske sadnice obračunava se na sljedeći način:
a) za sadnice uzgojene u šumskom rasadniku bez presađivanja (školovanjem), osnovica se pomnoži sa faktorom četiri,
b) za sadnice uzgojene u šumskom rasadniku presađivanjem (školovanjem), osnovica se pomnoži faktorom pet,
c) za sadnice uzgojene u prirodnom staništu, osnovica se pomnoži sa faktorom dva.
(5) Za uništene biljke u šumskoj kulturi starosti do pet godina, visina naknade štete se obračunava množenjem osnovice sa faktorom šest.
(Naknada štete za posječena stabla u zaštitnim šumama i šumama s posebnom namjenom)
Član 8.
Visina naknade