Na osnovu člana 66. stav 1. i 2. Zakona o organizaciji organa uprave Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 35/05 i člana 40. stav 2. Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom (Službene novine Kantona Sarajevo", br. 16/02, 8/03, 2/06 i 21/06), ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo donosi

PRAVILNIK

O UTVRĐIVANjU PREOSTALE SPOSOBNOSTI I RAZVRSTAVANjU DJECE I OMLADINE OMETENE U PSIHOFIZIČKOM RAZVOJU

(Objavljeno u "Sl. novinama Kantona Sarajevo", br. 26 od 22 jula 2008, 5/12)

I- OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se: način otkrivanja djece i omladine ometene u psihofizičkom razvoju, obrazovanje, sastav i rad stručnih komisija za utvrđivanje preostale sposobnosti i razvrstavanje djece i omladine ometene u psihofizičkom razvoju (u daljnjem tekstu: stručne komisije), postupak ocjenjivanja preostalih sposobnosti, razvrstavanja i evidencije djece ometene u psihičkom ili fizičkom razvoju, vrsta i stepen ometenosti, sadržaj nalaza i mišljenja i obrasci potrebni za postupanje stručnih komisija.

II- NAČIN OTKRIVANjA

Član 2.

(1) Otkrivanje djece i omladine ometene u psihofizičkom razvoju vrše roditelji, ustanove zdravstvenih djelatnosti, odgojno obrazovne ustanove, Službe socijalne zaštite (u daljnjem tekstu: Službe) i invalidska udruženja.
(2) Postupak utvrđivanja preostale sposobnosti i razvrstavanja djece i omladine se vodi do navršene 18. godine života djeteta.

III- OBRAZOVANjE, SASTAV I RAD STRUČNIH KOMISIJA

Član 3.

Utvrđivanje preostalih sposobnosti i razvrstavanje djece i omladine ometene u psihofizičkom razvoju vrše stručne komisije koje rade u prvom i drugom stepenu.

Član 4.

Stručne komisije za utvrđivanje preostalih sposobnosti i razvrstavanje djece i omladine ometene u psiho-fizičkom razvoju obrazuje u prvom stepenu JU "Kantonalni centar za socijalni rad" Sarajevo (u daljem tekstu: Kantonalni centar), a u drugom stepenu komisiju obrazuje Institut za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja Sarajevo.

Član 5.

Prvostepenu stručnu komisiju čine:
- za lica sa oštećenjem čula vida: defektolog - tiflopedagog, oftamolog, pedijatar, odnosno ljekar specijalista školske medicine, klinički psiholog, odnosno psiholog i socijalni radnik;
- za lica sa oštećenjem čula sluha: defektolog - surdopedagog, otorinolaringolog, pedijatar, odnosno ljekar specijalista školske medicine, klinički psiholog, odnosno psiholog i socijalni radnik;
- za lica sa poremećajem u govoru i glasu: fonijatar ili otorinolaringolog, logoped, neuropsihijatar, klinički psiholog, odnosno psiholog i socijalni radnik;
- za lica sa tjelesnim oštećenjima: defektolog, somatope-dagog, ortoped ili fizijatar, pedijatar odnosno specijalista školske medicine, klinički psiholog, odnosno psiholog, neuropsihijatar i socijalni radnik;
- za lica sa psihičkom zaostalošću: defektolog - oligofrenopedagog, neuropsihijatar, pedijatar, odnosno ljekar školske medicine, klinički psiholog, odnosno psiholog i socijalni radnik;
- za lica sa kombinovanim smetnjama: neuropsihijatar, pedijatar, odnosno ljekar školske medicine, ljekar specijalista za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, defektolog odgovarajuće specijalnosti, klinički psiholog i socijalni radnik i ljekari odgovarajuće specijalnosti.

Član 6.

Drugostepena stručna komisija se sastoji od 5 (pet) članova i to: neuropsihijatra, psihologa, specijaliste opće med i cine i 2 člana ljekara specijalista u zavisnosti od prirode oboljenja.

Član 7.

Član prvostepene stručne komisije istovremeno ne može biti i član drugostepene stručne komisije.

Član 8.

(1) Stručne komisije mogu davati nalaz i mišljenje samo ako rade u punom sastavu.
(2) O radu stručnih komisija vodi se zapisnik.

Član 9.

(1) Radom stručnih komisija rukovode predsjednici a imenuju ih osnivači stručnih komisija.
(2) Predsjednici stručnih komisija imaju svoje zamjenike.

IV- POSTUPAK ZA UTVRĐIVANjE PREOSTALE SPOSOBNOSTI I RAZVRSTAVANjE DJECE I OMLADINE OMETENE U PSIHOFIZIČKOM RAZVOJU

Član 10.

Postupak za utvrđivanje preostalih sposobnosti i razvrstavanje djece i omladine ometene u psihofizičkom razvoju pokreće i vodi Služba po službenoj dužnosti ili po prijavi roditelja i subjekata iz člana 2. ovog Pravilnika.

Član 11.

Služba prikuplja potrebnu dokumentaciju koju dopunjava socioanamnestičkim podacima i istu dostavlja prvostepenoj stručnoj komisiji.

Član 12.

(1) Po prijemu dokumentacije i podataka iz prethodnog člana, predsjednik prvostepene stručne komisije istu saziva i na osnovu neposrednog pregleda djeteta i predmetne dokumentacije daje nalaz i mišljenje.
(2) U slučaju potrebe prvostepena stručna komisija putem Službe može tražiti od zdravstvene ustanove, drugih ustanova i opservacionih centara dopunske preglede, analize, podatke i mišljenja potrebna za donošenje nalaza i mišljenja.
(3) Nalaz i mišljenje prvostepena stručna komisija daje na osnovu nalaza i mišljenja svakog pojedinog člana komisije i to u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.
(4) Nalaz i mišljenje prvostepena stručna komisija daje na Obrascu broj 1.-Nalaz i mišljenje prvostepene stručne komisije.
(5) Nalaz i mišljenje član prvostepene stručne komisije daje na Obrascu broj 2.-Nalaz i mišljenje člana prvostepene stručne komisije.

Član 13.

Nalaz i mišljenje sa dokumentacijom i obrascima prvostepena stručna komisija dostavlja Službi koja na osnovu toga donosi rješenje.

Član 14.

(1) Protiv rješenja Službe, Ministarstvu se može izjaviti žalba.
(2) Ako se žalbom pobija rješenje Službe u vezi sa nalazom i mišljenjem prvostepene stručne komisije, predmet se dostavlja drugostepenoj stručnoj komisiji.

Član 15.

(1) Po prijemu spisa predsjednik drugostepene stručne komisije saziva komisiju.
(2) Drugostepena stručna komisija u pravilu daje nalaz i mišljenje na osnovu medicinske i druge dokumentacije prikupljene u prvostepenom postupku.
(3) Drugostepena stručna komisija, po potrebi daje nalaz i mišljenje na osnovu neposrednog pregleda djeteta.

Član 16.

Ako drugostepena stručna komisija utvrdi da su nalaz i mišljenje prvostepene stručne komisije i priložena dokumentacija nepotpuni, tražiće dopunu iste i ukoliko je u mogućnosti dopuniće je i sama, a ako je potrebno može tražiti mišljenja od strane specijaliziranih ustanova.

Član 17.

(1) Drugostepena stručna komisija daje nalaz i mišljenje najkasnije 30 dana od dana prijema spisa.
(2) Drugostepena stručna komisija dostavlja svoj nalaz i mišljenje sa predmetnim spisom nadležnoj Službi.
(3) Nalaz i mišljenje drugostepena stručna komisija daje na Obrascu broj 3.-Nalaz i mišljenje drugostepene stručne komisije.

Član 18.

(1) Drugostepena stručna komisija djeluje i kao stručni organ za ujednačavanje kriterija te pružanje pomoći prvostepenim stručnim komisijama.
(2) U cilju ostvarivanja zadataka iz prethodnog stava drugostepena stručna komisija prati rad prvostepenih stručnih komisija na osnovu njihovih nalaza i mišljenja i pruža im stručnu pomoć, te održava povremena savjetovanja sa članovima prvostepene komisije i drugim stručnim radnicima radi usklađivanja metoda rada.

Član 19.

Aktom o osnivanju stručnih komisija utvrđuju se osnovi organizacije, način i troškovi rada komisije.

V- VRSTA I STEPEN OMETENOSTI

Član 20.

Djeca i omladina ometena u psihofizičkom razvoju u smislu ovog Pravilnika su:
1. sa oštećenjem čula vida;
2. sa oštećenjem čula sluha;
3. sa poremećajem u govoru i razvoju;
4. sa tjelesnim oštećenjem;
5. sa psihičkom zaostalošću (lakog, umjereno težeg i teškog stepena);
6. kombinovanim smetnjama.

Član 21.

(1) Djeca sa oštećenjem čula vida u smislu ovog Pravilnika smatraju se slijepa i slabovidna djeca.
(2) Slijepim se smatraju djeca koja na boljem oku sa korekcionim staklom imaju oštrinu vida manju od 0,10 (10%), kao i lica sa centralnim vidom na boljem oku sa korekcionim staklom do 0,25 (25%), ali kojima je vidno polje suženo na 20 stepeni ili manje.

Član 22.

Prema stepenu oštećenja slijepa djeca razvrstavaju se na:
a) djecu koja su potpuno izgubila osjet svjetla (amauroza), ili imaju osjet svjetla bez projekcije ili imaju osjet svjetla sa projekcijom svjetla;
b) djecu koja na boljem oku sa korekcionim staklom imaju ostatak vida manji od 0,05 (5%) , ili koja na boljem oku sa korekcionim staklom imaju ostatak vida manji od 0,10 (10%), ali imaju vidno polje suženo na 20% ili manje;
c) djecu koja na boljem oku sa korekcionim staklom imaju ostatak vida manji od 0,10 (10%) i djecu sa centralnim vidom na boljem oku sa korekcionim staklom do 0,25 (25%), ali imaju vidno polje suženo na 20 stepeni ili manje.

Član 23.

(1) Slijepima u smislu potrebe edukacije na Brajevom pismu smatraju se djeca koja