Na osnovu člana 25. st. 3. i 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Službene novine Federacije BiH", broj 52/09), federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva donosi
PRAVILNIK
O UTVRIVANjU DOZVOLjENIH KOLIČINA ŠTETNIH I OPASNIH MATERIJA U ZEMLjIŠTU I METODE NjIHOVOG ISPITIVANjA
(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 72 od 18 novembra 2009)
I- OPĆE ODREDBE
Član 1.
Ovim se pravilnikom određuju materije koje se smatraju onečišćivačima poljoprivrednog zemljišta (u daljnjem tekstu: zemljište), njihove dozvoljene granične vrijednosti u tlu, u mulju i svim proizvodima iz gradskih otpadnih voda, u tekućem stajnjaku, organskim gnojivima, mineralnim gnojivima, poboljšivačima tla, sredstvima za zaštitu bilja, te propisuju mjere za sprječavanje onečišćenja tla i metode utvrđivanja dozvoljenih količina štetnih i opasnih materija, monitoring, te prevencija, zaštita i sanacija onečišćena tla.
Član 2.
Cilj donošenja ovog Pravilnika je zaštititi poljoprivredno zemljište od fizičke, hemijske i biološke degradacije i održati u stanju koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju hrane, smanjiti i spriječiti zagađenje tla uzrokovano nitratima iz poljoprivrednih izvora, urediti korištenje kanalizacijskog mulja, komposta ili blata kako bi se izbjegli štetni efekti na tlo, biljke, životinje i ljude, a time i pravilno korištenje njima.
Član 3.
Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja provodi se zabranom, ograničavanjem i spriječavanjem unošenja onečišćujućih materija u tlo, kao i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje poljoprivrednog tla.
U onečišćujuće materije spadaju teški metali i potencijalno opasni elementi (Cd, Cr, Cu, Hg, Ni, Pb i Zn ) te policiklični ugljikovodici( PAH ).
Štetnim materijama smatraju se i materije koje se uobičajeno unose u poljoprivredno tlo, ali neadekvatno primijenjene (količine, vrijeme primjene, uslovi u tlu) mogu prouzrokovati štete po okoliš i/ili zdravlje ljudi.
Član 4.
Pojedini izrazi korišteni u ovom pravilniku imaju slijedeće značenje :
1. Štetne materije su materije koje se u poljoprivrednom tlu nađu u koncentraciji koja privremeno ili trajno dovodi u pitanje njegovu osnovnu ulogu povoljnog staništa za biljke.
2. U štetne materije se ubrajaju:
a) teški metali i potencijalni toksični elementi: kadmij (Cd), živa (Hg), nikl (Ni), kobalt (Co), olovo (Pb), krom (Cr), cink (Zn), bakar (Cu), arsen (As);
b) policiklični aromatski ugljovodici-PAH;
c) druge štetne materije koje se unose u zemljište, koje usred nestručne primjene ili primjenom u većim količinama u nepogodno vrijeme, mogu dovesti do šteta po okoliš;
d) mulj i svi proizvodi iz gradskih otpadnih voda;
e) tečni stajnjak (gnojovka)-smjesa čvrstih i tekućih izlučevina domaćih životinja;
f) sredstva za popravak poljoprivrednog zemljišta, kao što su materijali za kalcizaciju te različiti kondicioneri-stabilizatori, koji se na tržištu pojavljuju pod različitim imenima;
g) industrijski otpad;
h) mineralna gnojiva.
3. Poljoprivredno tlo je dio zemljišta koji se koristi za poljoprivrednu proizvodnju pod čime se podrazumijeva površinski obrađeni sloj tla, kao i dublji horizont koji nije zahvaćen obradom, uključujući rastresite dijelove supstrata s podzemnom vodom koji mogu također biti onečišćeni materijama unesenim u tlo na opisani način;
4. Onečišćivanje poljoprivrednog tla je stanje, koje nastaje direktnim unošenjem ili postupnim rasprostranjenjem (transportom ili taloženjem) onečišćujućih materija i njihovim nakupljanjem u tlu iznad granične vrijednosti po odredbama ovog pravilnika;
5. Onečišćivač je svaka fizičko i pravno lice, čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćenje poljoprivrednog tla;
6. Mulj predstavlja:
a) otpadni mulj iz pogona za preradu otpadnih voda iz kućanstava ili gradova te iz drugih pogona za preradu otpadnih voda koje su sadržajem slične otpadnim vodama iz kućanstava ili gradova;
b) otpadni mulj iz septičkih jama i drugih sličnih pogona za preradu otpadnih voda;
c) otpadni mulj iz pogona za preradu otpadnih voda.
7. Mineralno (anorgansko) gnojivo je gnojivo, u kojem su hranjiva zastupljena u obliku anorganskih soli dobivenih ekstrakcijom i/ili hemijskim postupcima;
8. Organsko gnojivo su organske materije, uglavnom materije biljnog i/ili životinjskog porijekla, koje se dodaju u tlo s osnovnom namjenom ishrane bilja;
Organskim gnojivima smatraju se: stajnjak, gnojnica, gnojevka, kompost, glisnjak, supstrati organskog porijekla i dr.;
9. Poboljšivači tla jesu materije dodate u tlo s osnovnom namjenom poboljšavanja fizikalnih i/ili hemijskih svojstava i/ili biološke aktivnosti tla;
10. Sredstva za zaštitu bilja (u daljnjem tekstu: sredstva) jesu konačni oblici aktivnih materija i pripravci namijenjeni za:
a) zaštitu bilja i biljnih proizvoda od štetnih organizama ili za sprječavanje djelovanja tih organizama;
b) utjecaj na životne procese bilja na način drukčiji od hranjiva (npr. regulatori rasta);
c) čuvanje biljnih proizvoda, ako nisu predmet drugih propisa;
d) uništavanje neželjenog bilja, biljnih dijelova, zadržavanje ili sprječavanje neželjnog rasta bilja.
11. Dobra poljoprivredna praksa jest obavljanje poljoprivredne djelatnosti na način kojim se omogućuje dobro gospodarenje poljoprivrednim zemljištem i reprodukcijskim materijalom uz uvažavanje prirodnih obilježja poljoprivrednog područja.
Dobra poljoprivredna praksa obuhvaća optimalnu kombinaciju agrotehničkih mjera, uključujući primjenu sredstava za zaštitu bilja, s ciljem sačuvanja prirodne plodnosti poljoprivrednog zemljišta, sprječavanje onečišćenja okoliša, prekomjerne upotrebe mineralnih i organskih gnojiva i sredstava, te da uzgojeno bilje ili biljni proizvodi namjenjeni za prehranu sadrže što je moguće manje ostataka sredstava. Pri tome primjenu sredstava treba prilagoditi karakteristikama okoliša.
12. Godišnji unos materija u tlu je uvođenje opasne materije i gnojiva u tlo tokom razdoblja od dvanaest mjeseci;
13. Godišnja granična vrijednost unosa opasnih materija u tlu je iznos godišnjeg unosa opasnih materija u tlo, u kojem su efekti na ljudsko zdravlje ili okoliš prihvatljivi;
14. Godišnja granična vrijednost na primjeni gnojiva je iznos godišnjeg doprinosu gnojiva u tlu, koji ne prelazi biljkama potrebne prirodne cikluse hranjiva.
II- GRANIČNE VRIJEDNOSTI ONEČIŠĆUJUĆIH MATERIJA U TLU
Član 5.
Poljoprivredno zemljište smatra se onečišćenim ako sadrži veće količine štetnih i opasnih materija, i to:
1. sadržaja teških metala u ukupnom obliku izražnih u mg/kg zrakosuhog tla ekstrahiranih u zlatotopci ili drugim propisanim metodama;
2. drugih anorganskih spojeva;
3. organskih polutanata.
Član 6.
Granične vrijednosti sadržaja teških metala i drugih anorganskih spojeva izraženo u mg/kg zrakosuhog tla su:
Teški metali (ukupni Granične vrijednosti u zavisnosti od teksture tla
oblik) Pjeskovito tlo Praškasto-i Glin
lovasto tlo ovit
o
tlo
Kadmij (Cd) 0,5 1 1,5
Bakar (Cu) 50 65 80
Nikal (Ni) 30 40 50
Olovo (Pb) 50 80 100
Cink (Zn) 100 150 200
Krom (Cr) 50 80 100
Živa (Hg) 0,5 1 1,5
Kobalt (Co) 30 45 60
Molibden (Mo) 10 15 20
Arsen (As) 10 15 20
Barij (Ba) i njegovi 60 80 100
spojevi
Vanadij (V) 30 40 50
Talij (Tl) 0,5 1 1
Bor (B) 30 40 50
Drugi anorganski spojevi
Sumpor (S) 300 400 500
Flor (F)