Na osnovu člana 55. Zakona o društvima za osiguranje ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 17/05, 1/06 i 64/06) i čl. 8. i 16. Statuta Agencije za osiguranje Republike Srpske, Upravni odbor Agencije za osiguranje Republike Srpske d o n o s i

PRAVILNIK

O TEHNIČKIM REZERVAMA

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 116 od 30. novembra 2006)

I- OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom utvrđuju se metode i načini izračunavanja tehničkih rezervi osiguranja, koje su društva za osiguranje obavezna formirati za pokriće budućih obaveza iz osiguranja i eventualnih gubitaka zbog rizika koji proizilaze iz poslova osiguranja, a u skladu sa Zakonom o društvima za osiguranje (u daljem tekstu: Zakon).

Član 2.

Društvo za osiguranje formira sljedeće vrste tehničkih rezervi:
1. rezerve za prenosne premije,
2. rezerve za štete,
3. rezerve za bonuse i popuste,
4. rezerve za kolebanje šteta,
5. druge tehničke rezerve i
6. matematičku rezervu.
Društvo za osiguranje može formirati rezerve za kolebanje šteta u onim vrstama osiguranja za koje se na osnovu statističkih podataka mogu očekivati značajnija odstupanja godišnjeg iznosa šteta.
Bez obzira na odredbe stava 2. ovog člana, društvo za osiguranje dužno je formirati tehničke rezerve za kolebanje šteta ako obavlja poslove osiguranja kredita.
Društvo za osiguranje koje obavlja životna osiguranja i osiguranja lica kod kojih se kumuliraju sredstva štednje ili sredstva za pokriće rizika u kasnijim godinama osiguranja, kao što su osiguranja od nezgode ili zdravstvena osiguranja s višegodišnjim trajanjem na koja se primjenjuju tablice vjerovatnoće i obračuni kao na životna osiguranja, obavezno je formirati matematičku rezervu.
Društvo za osiguranje koje obavlja osiguranja kod kojih osiguranik preuzima na sebe investicioni rizik mora formirati posebne rezerve u vezi s ovim osiguranjem.

Član 3.

Pojmovi koji se koriste u ovom pravilniku imaju sljedeća značenja:
Bruto prenosna premija je prenosna premija, neto od reosiguranja uvećana za udio reosiguravača.
Bruto prenosna premija, neto od reosiguranja je bruto prenosna premija umanjena za udio reosiguravača.
Bruto rezerve za štete su rezerve za štete uvećane za troškove obrade šteta.
Rezerve za štete, neto od reosiguranja su bruto rezerve za štete umanjene za reosiguravajući udio.
Šteta je djelimično likvidirana ako postoji mogućnost daljih likvidacija na osnovu obaveze osiguravača (uključujući i direktne troškove obrade šteta, ako se ne vode odvojeno) i kao takva treba biti u rezervi za prijavljene štete.
Šteta je likvidirana ako na dan na koji je posmatramo ne postoji osnov za dalju isplatu po osnovu osiguravačeve obaveze, i kao takva ne ulazi u rezervu za prijavljene štete.
Pod riješenom štetom podrazumijevaju se likvidirane i otklonjene štete.
Otvorena šteta je šteta prijavljena osiguravaču koja još nije riješena.
Reaktivirana šteta je ponovo otvorena šteta koja je ranije riješena.
Naknadno prijavljena šteta u nekom periodu je šteta koja je nastala prije početka tog perioda, a koja je prijavljena u tom periodu.
Pojedinačno velika šteta zavisno o vrsti osiguranja određuje svako društvo za osiguranje zasebno.
Direktni troškovi obrade šteta su troškovi koji se direktno mogu locirati na pojedinu štetu (npr. kamate, sudske takse).
Indirektni troškovi obrade šteta su troškovi koji nisu locirani na pojedinu štetu (npr. plate, administrativni troškovi).
Troškovi pribave osiguranja su neposredni troškovi pribave osiguranja. Pod neposrednim troškovima pribave osiguranja smatraju se troškovi provizije za zaključene ugovore osiguranja i troškovi zaposlenih direktno i isključivo zaposlenih na pribavi osiguranja, odnosno u slučaju zaposlenih koji obavljaju više poslova srazmjerni dio troškova tog zaposlenog za dio radnog vremena koji prosječno godišnje sprovodi na direktnim i isključivim poslovima pribave osiguranja. Troškovi ispostavljanja dokumenata o osiguranju ili uključivanja ugovora o osiguranju u portfelj, kao i posredni troškovi poput troškova reklame ili administrativni troškovi vezani s obradom ponude i izdavanjem polise ne smatraju se neposrednim troškovima pribave i nije ih dozvoljeno razgraničavati.
Matematička rezerva obračunata u skladu s ovim pravilnikom je matematička rezerva, bruto iznos.
Matematička rezerva, bruto iznos umanjena za dio predan u reosiguranje je matematička rezerva, neto od reosiguranja.
Datumom vrednovanja u smislu ovog pravilnika smatra se datum na koji se odnosi obračun matematičke rezerve.
Priznati aktuarski postupci su opšte poznati aktuarski postupci koji su u skladu sa Zakonom o društvima za osiguranje, Pravilnikom o uslovima za sticanje i povlačenje zvanja ovlašćenog aktuara i ovim pravilnikom.
Individualizovani rizici su rizici koji se odnose na pojedinca.
Neindividualizovani rizici su rizici koji se ne odnose na pojedinca, već na veću grupu ili sve osiguranike (npr. zbog geografskog područja na kojem osiguranici borave ili zbog pojave nove bolesti).
Osnovnim životnim osiguranjima u smislu ovog pravilnika smatraju se osiguranja života i rentna osiguranja bez dopunskih osiguranja. Životnim osiguranjima u smislu ovog pravilnika smatraju se osiguranja života, rentna osiguranja i dopunska osiguranja. Dopunskim osiguranjima u smislu ovog pravilnika smatraju se dopunska osiguranja vrsti životnih osiguranja.

II- METODE OBRAČUNA TEHNIČKIH REZERVI

1. Rezerve za prenosne premije

Član 4.

Društvo za osiguranje obračunava bruto prenosne premije i prenosne premije, neto od reosiguranja, za one ugovore o osiguranju kod kojih osiguravajuće pokriće traje i poslije isteka obračunskog perioda, jer se osiguravajući i obračunski periodi ne poklapaju.
Odredbe stava 1. ovog člana ne primjenjuju se na osiguranja za koja se računa matematička rezerva.

Član 5.

Rezerve za prenosne premije moraju biti dovoljne za ispunjavanje razumno predvidivih obaveza koje će nastati nakon obračunskog perioda, a koje proizilaze iz ugovora o osiguranju i to za sve vrste osiguranja na koje se ove odredbe odnose, a kojima se društvo za osiguranje bavi.
Ako primjenom metoda navedenih u ovom pravilniku uslov iz stava 1. ovog člana nije zadovoljen ovlašćeni aktuar je dužan povećati prenosnu premiju do iznosa koji zadovoljava uslov.

Član 6.

Osnovica za obračun bruto prenosne premije neposrednih neživotnih osiguranja je obračunata premija u tekućem obračunskom periodu.
Osnovica za obračun bruto prenosne premije dopunskih osiguranja uz osiguranje života je naplaćena premija u obračunskom periodu.
Društvo koje obavlja poslove reosiguranja obračunava rezervu za prenosnu premiju po istom principu kao društvo za osiguranje.

Član 7.

Bruto prenosna premija se izračunava po metodi pojedinačnog obračuna za svaki ugovor o osiguranju s tačnim vremenskim razgraničenjem (pro rata temporis), i to:
1. za osiguranja sa ravnomjernom raspodjelom rizika u vremenu, odnosno za osiguranja kod kojih se visina osiguravajućeg pokrića ne mijenja u toku trajanja osiguranja bruto prenosna premija za svaki pojedinačni ugovor obračunava se na sljedeći način:
BPP=VRnije jednakod/dOB
Gdje je:
BPP- bruto prenosna premija,
BP- osnovica za izračunavanje prenosne premije,
d- broj dana nakon kraja obračunskog perioda do kraja