Na osnovu čl. 5, 16. i 31. Zakona o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04), čl. 10. i 68. Zakona o genetički modificiranim organizmima ("Službeni glasnik BiH", broj 23/09) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 4. sjednici održanoj 21. marta 2012. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O SADRŽAJU I OBIMU PROCJENE RIZIKA ZA STAVLjANjE NA TRŽIŠTE GENETIČKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA ILI PROIZVODA KOJI SADRŽE I/ILI SE SASTOJE ILI POTIČU OD GENETIČKI MODIFICIRANIH ORGANIZAMA I METODOLOGIJE ZA IZRADU PROCJENE RIZIKA

(Objavljen u "Sl. glasniku BiH", br. 79 od 8. oktobra 2012)

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE

(Predmet)

Član 1.

Ovim pravilnikom propisuje se sadržaj i obim procjene rizika za stavljanje na tržište genetički modificiranih organizama (u daljnjem tekstu: GMO) ili proizvoda koji sadrže i/ili se sastoje ili potiču od GMO-a i metodologija za izradu procjene rizika.

(Definicija)

Član 2.

U svrhu ovog pravilnika, pojedine definicije imaju sljedeće značenje:
a) proizvod od GMO-a označava preparat koji je proizveden ili sadrži jedan ili više GMO-a bez obzira na stepen obrade, koji je namijenjen za stavljanje na tržište,
b) stavljanje GMO-a i proizvoda od GMO-a na tržište je držanje hrane ili hrane za životinje u svrhu prodaje, uključujući ponudu za prodaju, te prodaju ili bilo koji drugi oblik prijenosa ili manipulacije, bez obzira na to da li je besplatan ili nije, te distribuciju i druge oblike prijenosa ili manipulacije,
c) primateljski organizam je ćelija ili organizam koji prima genetički materijal postupcima genetičkog inženjeringa od organizma donatora, umnožava ga te prenosi na potomstvo,
d) donatorski organizam je organizam iz kojeg se uzima genetički materijal za prijenos u primateljski organizam,
e) vektor je prenosilac genetičkog materijala ili odgovarajućih ćelijskih dijelova iz donatorskog organizma u primateljski organizam,
f) umetak je genetički materijal koji se prenosi vektorom,
g) vaskularne biljke su biljke koje se uvrštavaju u taksonomsku grupu sjemenjača (Spermatophytae), (golosjemenjača -Gymnospermaei kritosjemenjačaAngiospermae).

DIO DRUGI - PROCJENA RIZIKA

(Principi procjene rizika)

Član 3.

(1) U ovom dijelu općenito se opisuje cilj koji se treba postići, elementi koje treba razmotriti, te opći principi i metodologija koji se moraju slijediti za provođenje procjene rizika za okoliš.
(2) Pri utvrđivanju, analizi i ocjeni mogućih štetnih učinaka na okoliš i na zdravlje ljudi, potrebno je uzeti u obzir sljedeće učinke:
a) direktne, koji se odnose na primarne učinke na zdravlje ljudi ili okoliš koji su posljedica samog GMO-a i ne nastaju uzročno-posljedičnim lancem događaja,
b) indirektne, koji se odnose na učinke na zdravlje ljudi ili okoliš koji nastaju uzročno-posljedičnim lancem događaja, mehanizama poput međudjelovanja s drugim organizmima, prijenosa genetičkog materijala ili promjena u upotrebi ili upravljanju,
c) trenutne, koji se odnose na učinke na zdravlje ljudi ili okoliš koji se uoče tokom perioda unošenja GMO-a, koji mogu biti direktni ili indirektni,
d) odgođene (naknadne) koji se odnose na učinke na zdravlje ljudi ili okoliš koji ne moraju biti uočeni za vrijeme unošenja GMO-a, već kad direktni ili indirektni učinci postanu vidljivi u kasnijoj fazi ili nakon završetka unošenja.
(3) Također se mora provesti analiza kumulativnih dugoročnih učinaka bitnih za unošenje i stavljanje na tržište. Kumulativni dugoročni učinci odnose se na akumulirane učinke na zdravlje ljudi i okoliš, uključujući, između ostalog, floru i faunu, plodnost tla, razgradnju organskih sastojaka u tlu, prehrambenu vrijednost hrane za životinje, biološku raznolikost, zdravlje životinja i otpornost organizama na antibiotike.

(Cilj procjene rizika)

Član 4.

(1) Cilj procjene rizika za okoliš je, zavisno od pojedinog slučaja, identificirati i procijeniti moguće štetne učinke GMO-a, bilo direktne ili indirektne, trenutne ili odgođene (naknadne), na zdravlje ljudi i okoliš koji mogu nastati namjernim unošenjem ili stavljanjem na tržište GMO-a.
(2) Procjena rizika za okoliš treba da bude provedena kako bi se utvrdilo da li ima potrebe za upravljanjem rizikom, te ako on postoji, najprikladniji metod koje će se koristiti.

(Opći principi)

Član 5.

(1) Procjenu rizika potrebno je izraditi na naučno utemeljen i transparentan način u skladu sa standardima Evropske agencije za sigurnost hrane (eng.European Food Safety Agency) (u daljnjem tekstu: EFSA).
(2) U skladu s principom predostrožnosti u provođenju procjene rizika za okoliš, potrebno je pridržavati se sljedećih općih principa:
a) utvrđena karakteristika GMO-a i njegovo korištenje koje potencijalno može uzrokovati štetne učinke treba uporediti s onima koje predstavlja nemodificirani organizam iz kojeg je dobiven i njegovo korištenje u odgovarajućim situacijama;
b) procjenu rizika za okoliš treba provesti na naučno utemeljen i transparentan način na osnovu raspoloživih naučnih i tehničkih podataka;
c) procjenu rizika za okoliš treba provesti zavisno od pojedinog slučaja, što znači da potrebni podaci mogu varirati zavisno od vrste GMO-a, njihove namjene i potencijalnog okoliša koji ih prima, uzevši u obzir, između ostalog, i GMO-e koji su već u tom okolišu;
d) ako se dobiju novi podaci o GMO-u i njegovim učincima na zdravlje ljudi ili okoliš, procjena rizika za okoliš možda će se morati ponoviti radi:
1) utvrđivanja da li se rizik promijenio;
2) utvrđivanja da li ima potrebe za izmjenom upravljanja rizikom u skladu s tim.

(Karakteristike GMO-a i unošenja)

Član 6.

(1) Zavisno od slučaja, procjenom rizika za okoliš moraju se uzeti u obzir relevantne tehničke i naučne pojedinosti u vezi s karakteristikama:
a) primaoca ili jednog ili više roditeljskih organizama;
b) jedne ili više genetičkih modifikacija, bez obzira da li se radi o uključivanju ili brisanju genetičkog materijala, te relevantnih podataka o vektoru i davaocu;
c) GMO-a;
d) namjeravanog unošenja ili korištenja uključujući i razmjere;
e) potencijalnog okoliša koji ga prima, te
f) njihovog međudjelovanja.
(2) Podaci o unošenju sličnih organizama i organizama sa sličnim karakteristikama i njihovom međudjelovanju sa sličnim okolišem mogu biti korisni u procjeni rizika za okoliš.

(Koraci u procjeni rizika za okoliš)

Član 7.

(1) Utvrđivanje karakteristika koje mogu uzrokovati štetne učinke:
a) Potrebno je utvrditi sve karakteristike GMO-a vezane za genetičku modifikaciju koje mogu dovesti do štetnih učinaka za zdravlje ljudi ili okoliš;
b) Uspoređivanje karakteristika GMO-a s karakteristikama nemodificiranog organizma u odgovarajućim uslovima unošenja ili korištenja pomoći će u utvrđivanju određenih potencijalnih štetnih učinaka nastalih iz genetičke modifikacije.
Važno je ne otpisati bilo koji potencijalni štetni učinak na osnovu činjenice da nije vjerovatno da će nastupiti;
c) Potencijalni štetni učinci GMO-a variraju zavisno od slučaja, a mogu obuhvatati:
1) bolest kod ljudi, uključujući alergijske ili toksične učinke;
2) bolest kod životinja i biljaka uključujući toksične i, zavisno od okolnosti, alergijske učinke;
3) učinke na dinamiku populacija vrsta u okolišu koja ih prima i genetičku