PRAVILNIK

O RADU ZAPOSLENIH U PRAVOSUĐU BRČKO DISTRIKTA BIH

(Objavljeno u "Sl. glasniku Brčko Distrikta", br. 17 od 01 decembra 2002)

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom o radu uređuju se prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u pravosuđu Brčko Distrikta BiH (Apelacioni sud, Osnovni sud, Javno tužilaštvo, Kancelarija za pravnu pomoć Brčko Distrikta BiH i Pravosudna komisija) iz rada i po osnovu rada, a odnose se na: radne odnose, radno vrijeme, pauze, godišnje odmore, odsustva, plaće, naknade, prava i obaveze koje proizilaze iz radnog odnosa.

Član 2.

Značenje izraza u ovom pravilniku o radu:
1. "Zaposlene" čini rukovodioci, sudije, zamjenici tužioca, advokati, sekretar suda, sekretar Pravosudne komisije, stručni saradnici, pripravnici, službenici i zaposlenici,
2. "Rukovodilac" označava predsjednika Apelacionog suda, predsjednika Osnovnog suda, javnog tužioca i direktora Kancelarije za pravnu pomoć Brčko Distrikta BiH,
3. "Sudije", zamjenici tužioca i advokati Kancelarije za pravnu pomoć su imenovana lica koja obavljaju pravosudne funkcije u skladu sa zakonom u Brčko Distriktu BiH,
4. "Službenici" su lica koja se u pravosuđu Brčko Distrikta BiH raspoređuju na radna mjesta na kojima obavljaju, pravne, administrativne, tehničke, finansijske i druge poslove u pravosuđu,
5. "Zaposlenici" su lica koja se u pravosuđu Brčko Distrikta BiH raspoređuju na radna mjesta na kojima se obavljaju pomoćno-tehnički poslovi pravosuđa.

II. RADNI ODNOSI

Član 3.

Prijem, raspoređivanja i prestanka rada sekretara suda Brčko Distrikta BiH, sekretara Pravosudne komisije, stručnih saradnika, pripravnika i zaposlenih u pravosuđu Brčko Distrikta BiH vršit će se u skladu sa Zakonom o radu, sudovima, Javnom tužilaštvu i Kancelariji za pravnu pomoć Brčko Distrikta BiH.

Član 4.

Lice koje traži zaposlenje, kao i lice koje se zaposli, ne može biti stavljeno u nepovoljniji položaj zbog rase, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog mišljenja, nacionalnog ili socijalnost porijekla, imovnog stanja, rođenja ili kakve druge okolnosti.
Za vrijeme dok traje zaposlenje u organima pravosuđa zaposleni ne smiju biti politički angažovani, ne mogu biti članovi ni jedne organizacije koja vrši diskriminaciju po osnovu rase, spola, religije ili nacionalnog porijekla, niti može koristiti prostorije takve organizacije.
Lica čija su prava navodno povrijeđena mogu podnijeti tužbu zbog povrede prava nadležnom sudu.
1. Zasnivanje radnog odnosa

Član 5.

Radni odnos se zasniva zaključenjem ugovora o radu između Pravosudne komisije i lica koja stupaju na rad.

Član 6.

Zapošljevanje u pravosuđu Distrikta se vrši na osnovu profesionalne sposobnosti putem otvorenog konkursa i održava sastav stanovništva.
Postupak zapošljavanja zaposlenih u pravosuđu Brčko Distrikta BiH vrši se po slijedećoj proceduri:
- Pravosudna komisija objavljuje konkurs putem javnih glasila za radno mjesto s traženim kvalifikacijama i datumom zatvaranja konkursa;
- Pravosudna komisija formira komisiju od najmanje tri člana (šefovi službe i njihovi zamjenici), razmatra prijave i obavlja razgovore s kandidatima. Komisija donosi zaključke na osnovu stručnih sposobnosti kandidata;
- Formirana komisija proslijeđuje rezultate Pravosudnoj komisiji kandidata po raspisanom konkursu i preporuke da bi se osigurala transparentnost i multietnička ravnoteža;
- Pravosudna komisija zatim vrši konačan izbor kandidata;
- Pravosudna komisija proslijeđuje rezultate svog izbora supervizoru Brčko Distrikta na odobrenje;
- Verifkaciona komisija OHR-a razmatra etničku ravnotežu i političku prihvatljivost odabranih kandidata;
- Verifikaciona komisija obavještava Pravosudnu komisiju o odobrenoj listi kandidata;
- Pravosudna komisija donosi odluku o izboru;
- Nakon izbora, izabrani kandidati zaključuju ugovor o radu.

Član 7.

Ugovor o radu mora biti u pisanoj formi.
Ugovor se zaključuje na "neodređeno vrijeme" ili "određeno vrijeme".

Član 8.

Ugovor o radu mora da sadrži: naziv i sjedište poslodavca, ime, prezime i adresa zaposlenih, trajanje ugovora o radu, datum početka ugovora o radu, mjesto rada, naziv radnog mjesta zaposlenih i kratak opis poslova, raspored radnog vremena, plaća zaposlenih, ostala primanja i rokovi isplate, odredbe o godišnjem odmoru, otkazne odredbe kao i dodatne odredbe o zaposlenju. U sudovima, Javnom tužilaštvu za pripravnika može biti primljen diplomirani pravnik, koji ispunjava opće uslove za sticanje svojstva zaposlenog u pravosuđu Distrikta, na određeno vrijeme a najduže dvije godine.
2. Prestanak ugovora o radu

Član 9.

Ugovor o radu prestaje u slučajevima propisanim odredbama
Zakona o radu i Pravilnika o disciplinskoj odgovornosti zaposlenih u pravosuđu Brčko Distrikta BiH.
Otkaz se daje u pisanoj formi s obrazloženjem.
Otkazni rok je 30 dana od dana uručenja otkaza zaposlenom.

III. RADNO VRIJEME

Član 10.

Puno radno vrijeme sudija, tužilac, advokat Kancelarije za pravnu pomoć, zaposlenih u pravosuđu Brčko Distrikta BiH traje 40 sati sedmično.

IV. PAUZE, GODIŠNjI ODMORI I ODSUSTVA

1. Pauze

Član 11.

Sudije, tužioci, advokati Kancelarije za pravnu pomoć i zaposleni u pravosuđu Brčko Distrikta u toku radnog dana koriste pauzu od 30 minuta.
Način i vrijeme korištenja pauze određuje rukovodilac. Vrijeme pauze se ne uračunava u radno vrijeme.

Član 12.

Zaposleni ima pravo na dnevni odmor između dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 sati neprekidno, a na sedmični odmor u trajanju od 24 sata neprekidno.
Ako je neophodno da zaposleni radi na dan svog sedmičnog odmora, osigurava mu se jedan dan u periodu posebno određenim dogovorom rukovodioca i zaposlenih.
2. Godišnji odmori

Član 13.

Zaposleni ima pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje 18 dana, maloljetni zaposlenik najmanje 24 radna dana, a zaposleni koji radi na poslovima sa štetnim uticajem najmanje 30 radnih dana.

Član 14.

Trajanje i vrijeme korištenja godišnjih odmora sudija, tužilaca, advokata i zaposlenih utvrđuju rukovodioci u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom.
Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, subote, nedjelje, vrijeme praznika u koje se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustvovanja s rada koje zaposlenom priznaje u radni staž.

Član 15.

Godišnji odmor od 18 radnih dana uvećava se prema slijedećim osnovama i mjerilima:
1. Po osnovu radnog staža:
- za svake navršene 3 godine radnog staža 1 dan
2. Po osnovu složenosti poslova:
- nosioci pravosudnih funkcija 4 dana
- zaposleni koji obavljaju poslove visoke stručne spreme 3 dana
- zaposleni koji obavljaju poslove više stručne spreme i zaposleni sa VKV spremom 2 dana
- zaposleni koji obavljaju poslove srednje stručne spreme i svi ostali 1 dan
3. Po osnovu uslova rada
- rad u smjenama i u neradne dane (više od 5 dana u toku kalendarske godine) 2 dana
4. Po osnovu socijalnih i zdravstvenih uslova
- roditelju ili staratelju s djetetom do 7 godina 1 dan za svako dijete
- samohranom roditelju ili staratelju s djetetom do 7 godina 2 dana za svako dijete
- samohranom roditelju ili staratelju s hendikepiranim djetetom 2 dana
- invalidu (preko 70% invalidnosti) 2 dana

Član 16.

Zaposleni koji nema prethodnog radnog iskustva i zaposleni koji se prvi put zaposli u kalendarskoj godini, stiče pravo na po jedan dan odsustva za svaki mjesec koji je radio, pod uslovom da se radi o najmanjem 6 mjeseci. Na ovaj perido od 6 mjeseci neće uticati prekid koji nije duži od 8 dana. Odsustvo s rada zbog bolesti, porodiljskog odsustva ili nekog sličnog odsustva koje