Na osnovu člana 70. Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Službeni glasnik BiH", broj 9/05 i 35/05), a u vezi sa članom 14. stav 3. Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini ("Službeni glasnik BiH", broj 44/03 i 52/04) Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, na 50. sjednici održanoj dana 12. decembra 2005.godine, donio je

PRAVILNIK

O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DODATU VRIJEDNOST

(Objavljeno u "Sl. glasnik BiH", br. 93 od 30 decembra 2005, 21/06, 60/06, 6/07, 100/07, 35/08, 65/10)

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Pravilnika

Član 1.

(1) Ovim Pravilnikom bliže se propisuje način primjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost (u daljnjem tekstu: Zakon).

II. PREDMET OPOREZIVANjA

Predmet oporezivanja

Član 2.

(1) Predmet oporezivanja porezom na dodatu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) je svaka isporuka dobara ili usluga obavljena na teritoriji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH) uz naknadu, vlastita potrošnja, unos dobara u carinsko područje BiH, te isporuka dobara i usluga što se obavi uz naknadu, bez naknade ili uz povoljnije uvjete poreznim obveznicima i njihovim zastupnicima, kao i drugim primaocima, ako su ispunjeni ostali Zakonom propisani uvjeti.

Glavni i sporedni prometi

Član 2a.

(1) U skladu s Zakonom o PDV-u primjenjivat će se princip koji se odnosi na glavne i sporedne promete. Sporedni prometi imaju isti PDV tretman kao i osnovni promet koji vrši isti porezni obveznik. Promet se smatra sporednim u odnosu na osnovni promet ako on za klijenta ne predstavlja cilj sam po sebi, nego preduvjet za korištenje ili sredstvo za bolje korištenje osnovnog prometa.

III. PROMET DOBARA I USLUGA

Promet dobara

Član 3.

(1) Isporukom dobara omogućuje se prijenos prava raspolaganja na dobrima licu koje tim dobrima može raspolagati kao vlasnik.
(2) Dobrima se smatraju predmeti, skup stvari i privredna dobra koja se u prometu smatraju dobrima, kao što su: električna energija, toplotna energija, plin, grijanje, hlađenje i slično.

Promet na osnovu odluke državnog organa

Član 4.

(1) Kad zakonom utvrđeno tijelo, u postupku izvršenja, proda neko dobro, ne smatra se da je došlo do prometa između dužnika i organa izvršenja, već do direktnog prometa između dužnika i kupca.

Provizija pri prodaji ili kupovini dobara prilikom prodaje u tuđe ime i za tuđi račun

Član 5.

(1) Kod isporuke dobara po ugovorima na osnovu kojih se plaća provizija pri prodaji, kao što su ugovori o posredovanju i ugovori o trgovinskom zastupanju, radi se o prodaji u ime i za račun drugog lica. Za razliku od komisione prodaje, posrednik obračunava i plaća PDV na svoju proviziju, a vlasnik dobra, odnosno lice u čije ime i za čiji račun posrednik vrši prodaju obračunava i plaća PDV na ukupnu prodajnu vrijednost. Posrednik, odnosno zastupnik za svoju uslugu posebno izdaje račun na kojem iskazuje naknadu za izvršenu uslugu i obračunava PDV na vrijednost usluge posredovanja, odnosno zastupanja. PDV obračunat na proviziju posrednika, odnosno zastupnika predstavlja ulazni porez za vlasnika dobra.

Promet dobara u svoje ime a za tuđi račun (komisiona prodaja)

Član 6.

(1) Kod komisione prodaje prometom dobara smatraju se obje transakcije: prijenos (isporuka) dobara od strane vlasnika (komitenta) komisionaru, prijenos dobara od strane komisionara primaocu dobara.
(2) Obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a za komisionara nastaje istekom obračunskog perioda u kojem su dobra prodata i u kojem je ispostavljena faktura kupcu.
(3) Obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a za komitenta nastaje istekom obračunskog perioda u kojem je primio obračun komisionara o prodaji dobra.

Iznajmljivanje

Član 7.

(1) Kod zaključenih ugovora o lizingu ili iznajmljivanju, razgraničenje da li se radi o prometu dobara ili prometu usluga vrši se u skladu s Aneksom 1, koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Aneks 1 se primjenjuje na ugovore koji su zaključeni na određeni period, za pokretnu i/ili nepokretnu imovinu, kada niti jedna od ugovornih strana ne može raskinuti ugovor ukoliko se strane pridržavaju ugovornih obaveza.
(2) Ukoliko se, prema ugovoru zaključenom saglasno Aneksu 1 ovog Pravilnika, promet klasifikuje kao promet dobara, u vezi s obračunom porezne osnovice primjenjuju se sljedeća pravila:
a) ugovor bez opcije kupovine ili produženja - porezna osnovica se obračunava kao ukupan iznos svih uplata koje porezni obveznik, u skladu s ugovorom, prima u toku ugovorenog perioda;
b) ugovor s opcijom za kupovinu - porezna osnovica se obračunava kao ukupan iznos svih uplata koje porezni obveznik, u skladu s ugovorom, prima u toku ugovorenog perioda, uključujući iznos koji porezni obveznik prima ukoliko je opcija iskorištena;
c) ugovor s opcijom za produženje - porezna osnovica se obračunava kao ukupan iznos svih uplata koje porezni obveznik, u skladu s ugovorom, prima u toku ugovorenog perioda, uključujući iznose koji proizilaze iz eventualnog produženog perioda. Uplate koje se odnose na eventualni period produženja, a nakon isteka perioda amortizacije predmeta ugovora, saglasno Aneksu 1 ovog Pravilnika, ne uključuju se u poreznu osnovicu prije nego što se te uplate izvrše ili izda porezna faktura koja se odnosi na te uplate, koja god radnja da bude ranija;
d) ugovor s opcijom za kupovinu i opcijom za produženje - porezna osnovica jeste niži iznos od iznosa obračunatih u skladu s tačkom b) i tačkom c) ovog stava.
Ukoliko je uplata ili dio uplate obračunat na osnovu faktora koji su promjenjivi (npr. visine kamatne stope) i bit će konačno obračunata u toku ugovorenog perioda, u poreznu osnovicu se uključuju iznosi uplata obračunatih po osnovu nivoa promjenjivih faktora u trenutku nastanka porezne obaveze.

Pojam novosagrađenih građevinskih objekata

Član 8.

(1) Novosagrađenom nepokretnom imovinom smatraju se objekti koji još nisu upotrebljavani.
(2) Ekonomski djeljivim cjelinama (stan, poslovni prostor, garaža, itd.) smatraju se dijelovi novosagrađenih građevinskih objekata iz stava 1. ovog člana, kojima se prometuje kao posebnim cjelinama i za koje se plaća posebna naknada.

Promet u slučaju likvidacije i stečaja

Član 9.

(1) Prijenos poslovne imovine u postupku likvidacije je oporeziv, izuzev ako prijenos nije uključen u članu 7. stav 2. Zakona.
(2) Prijenos dobara članovima ili vlasnicima društva po završetku likvidacije podliježe oporezivanju.
(3) Prijenos poslovne imovine u postupku stečaja podliježe oporezivanju, izuzev ako prijenos nije uključen u članu 7. stav 2. Zakona, a porezni obveznik nad kojim se vrši stečaj je porezni dužnik.

Razmjena

Član 10.

(1) Ako pri isporuci dobara naknada nije novčana, već u isporuci drugog dobra ili usluge, radi se o razmjeni.
(2) Pri razmjeni, isporuka podliježe oporezivanju na obje strane, odnosno kod svakog isporučioca.

Manjak

Član 11.

(1) Pored upotrebe dobara u vanposlovne svrhe navedenih u članu 5. stav 1. Zakona, upotrebom dobara u vanposlovne svrhe smatra se i manjak dobara.
(2) Manjak dobara za koji se ne tereti odgovorna osoba smatra se vlastitom potrošnjom u vanposlovne svrhe poreznog obveznika i podliježe oporezivanju.
(3) Izuzetno nastali rashod po osnovu kala, rastura, kvara i loma do propisanog iznosa i manjak dobara koji se može pravdati višom silom ne podliježe oporezivanju.
(4) Visina dopuštenog rashoda po osnovu kala, rastura, kvara i loma utvrđena je Normativom za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća PDV, a koji je sastavni dio ovog Pravilnika.
(5) Za dobra koja nisu obuhvaćena Normativom rashoda, količina rashoda se utvrđuje prema normativu obveznika.
(6) Pod višom silom podrazumijeva se manjak dobara nastao usljed elementarnih nepogoda (poplava, požar, zemljotres, ratna razaranja i slično), na osnovu akta nadležnog organa.
(7) Obveznik PDV-a utvrđuje rashod neposredno pošto je određeni rashod nastao, ili redovnim ili vanrednim popisom robe u skladištu, stovarištu, magacinu, prodavnici ili drugom sličnom objektu.
(8) Utvrđivanje rashoda vrši ovlašteno lice ili popisna komisija obveznika, a o izvršenom popisu obavezno se sastavljaju zapisnik i popisna lista.
(9) Na rashod nastao zbog proteka roka trajanja dobara ne plaća se PDV, pod uvjetom da je rok trajanja utisnut na ambalaži proizvoda ili je na drugi način određen od strane proizvođača, a pri uništenju navedenih dobara prisutan predstavnik Sanitarne inspekcije.

Davanje poslovnih uzoraka

Član 12.

(1) Uobičajenom količinom poslovnih uzoraka, u smislu člana 5. stav 2. tačka 1. Zakona, smatraju se dobra koja nisu namijenjena prometu, a koja su rezultat poslovanja poreznog obveznika ili koja su neposredno povezana sa obavljanjem njegove djelatnosti, bez obzira da li je na tim dobrima utisnut logotip poreznog obveznika.
(2) Dobra koja se daju kao poslovni uzorci moraju biti obilježena kao takva, a ako ne mogu biti obilježena kao poslovni uzorci, moraju biti u obliku i pakovanju različitom od oblika i pakovanja tih dobara namijenjenih prometu.

Davanje poklona male vrijednosti

Član 13.

(1) Poklonom manje vrijednosti, u smislu člana 5. stav 2. tačka 2. Zakona, smatra se dobro pojedinačne tržišne vrijednosti manje od 20,00 KM bez PDV-a, koje obveznik daje povremeno različitim licima