Na osnovu člana 48., člana 31. stav (1) i člana 36. stav (2) Zakona o porezu na dohodak ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/08), federalni ministar finansija-federalni ministar financija donosi

PRAVILNIK

O PRIMJENI ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

(Objavljeno u "Sl. novine FBiH", br. 67 od 23 oktobra 2008, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11)

I. OSNOVNE ODREDBE

1. Uvodna odredba

Član 1.

(1) Ovim pravilnikom detaljnije se propisuje primjena odredaba Zakona o porezu na dohodak (u daljnjem tekstu: Zakon), način utvrđivanja oporezivog dohotka, način utvrđivanja godišnje porezne osnovice, način obračunavanja i plaćanja poreza na dohodak, kriteriji plaćanja poreza na dohodak od samostalnih djelatnosti u godišnjem paušalnom iznosu, oblik i način vođenja porezne kartice, oblik i način popunjavanja poreznih prijava i drugih evidencija, oblik i sadržaj poslovnih knjiga i evidencija na osnovu kojih se utvrđuje dohodak od samostalnih djelatnosti, način obračuna ubrzane amortizacije, oblik i sadržaj evidencija o dobicima koji se daju u nagradnim igrama i igrama na sreću i dr.
(2) Sastavni dio ovog pravilnika su obrasci: Zahtjev za izdavanje porezne kartice PK-1001, Porezna kartica PK-1002, Obračunski list plaća OLP-1021, Godišnji izvještaj o ukupno isplaćenim plaćama i drugim ličnim primanjima GIP-1022 Mjesečni izvještaj o isplaćenim plaćama, ostvarenim koristima i drugim oporezivim prihodima zaposlenika od nesamostalne djelatnosti, plaćenim doprinosima i akontaciji poreza na dohodak MIP-1023, Akontacija poreza po odbitku za povremene samostalne djelatnosti AUG-1031, Akontacija poreza po odbitku na prihode od drugih samostalnih djelatnosti ASD-1032, Prijava poreza na dohodak od ulaganja kapitala, dobitke nagradnih igara i igara na sreću i porez po odbitku nerezidenata na prihode od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti PDN-1033, Prijava poreza na prihod od imovine i imovinskih prava PIP-1034, Knjiga prihoda i rashoda KPR-1041, Knjiga prometa KP-1042, Popisna lista dugotrajne imovine PLDI-1043, Evidencija potraživanja i obaveza EPO-1044, Godišnja prijava poreza na dohodak GPD-1051, Godišnja prijava dohotka od zajedničkog obavljanja samostalne djelatnosti GPZ-1052, Specifikacija za utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnosti SPR-1053, Pregled prihoda i rashoda od iznajmljivanja nepokretne imovine PRIM -1054 i Zahtjev za utvrđivanje mjesečnog paušalnog iznosa ZMP-1055.

2. Porezni obveznik

Član 2.

(1) Porezni obveznik poreza na dohodak je fizičko lice iz člana 2. Zakona.
(2) U smislu člana 2. Zakona, i člana 3. tačka (2) Zakona o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Herecegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02, 28/04 i 57/09), poreznim obveznikom smatra se i lice/a koje(a) iza umrlog poreznog obveznika naslijedi(e) imovinu umrlog poreznog obveznika i to za neprijavljene i neplaćene porezne obaveze koje su nastale po osnovu oporezivog dohotka koji je umrli ostvario do svoje smrti, i to samo do vrijednosti nasljeđene imovine. Dohodak ostavioca utvrđuje se na osnovu prijave koju podnosi nasljednik ili na osnovu procjene Porezne uprave Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Porezna uprava).

3. Predmet oporezivanja

Član 3.

(1) Predmet oporezivanja je dohodak koji fizičko lice iz člana 2. Zakona ostvari u toku poreznog perioda iz svih izvora utvrđenih članom 4. Zakona, a koji čini razliku između ostvarenih prihoda koji se, u smislu odredbi Zakona, smatraju oporezivim prihodima i rashoda koji se kao nužni za ostvarenje tih prihoda, mogu odbiti.
(2) U skladu sa članom 14. stav (1) Zakona, predmet oporezivanja su i svi prihodi od nesamostalne i/ili samostalne djelatnosti, kao i po osnovu imovine i imovinskih prava, ostvareni u novcu i/ili u stvarima i/ili uslugama, po osnovu obavljanja neregistrirane djelatnosti (radom na crno ili obavljanjem samostalne djelatnosti bez odobrenja nadležnog organa).
(3) Kod utvrđivanja osnovice za oporezivanje prihoda iz stava (2) ovog člana, rashodi koje je imalo fizičko lice koje je te prihode ostvarilo, ne mogu se odbiti.

II. OPĆI PRINCIPI UTVRĐIVANjA DOHOTKA I OPOREZIVOG DOHOTKA

1. Prihodi koji se ne smatraju dohotkom

Član 4.

(1) U skladu sa tačkom 3) člana 5. Zakona, dohotkom se ne smatraju pomoći i druga primanja, osim plaće, koja se stiču po osnovu:
- Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica;
- Zakona o pravima demobilisanih branilaca i članova njihovih porodica;
- Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica;
- Zakona o pravima ratnih vojnih invalida i civilnih žrtava rata.

(2) U skladu sa tačkom 4) člana 5. Zakona, donacija koju pravno i/ili fizičko lice doznači na poseban, samo za tu priliku otvoren bankovni račun, u korist fizičkog lica kao novčanu pomoć u svrhu podmirenja troškova njegovog liječenja odnosno operativnog zahvata, nabavke lijekova i/ili nabavke ortopedskih pomagala, ukoliko ti troškovi nisu prije ili kasnije podmireni ili primaocu donacije nadoknađeni iz sredstava osnovnog, dopunskog ili privatnog zdravstvenog osiguranja, na taj način prikupljena sredstva za primaoca donacije ne smatraju se dohotkom koji podliježe obavezi plaćanja poreza na dohodak.

(3) U skladu sa tačkom 11) člana 5. Zakona, prihodi koje ostvari zaposlenik po osnovu naknada, pomoći i/ili nagrada koje mu isplati poslodavac na osnovu Općeg ili granskog kolektivnog ugovora i drugih posebnih propisa ne smatraju se oporezivim dohotkom zaposlenika do iznosa utvrđenih ovim Pravilnikom, a ako su isti isplaćeni iznad iznosa utvrđenih u ovom Pravilniku, više isplaćeni iznosi naknada i pomoći, u smislu člana 10. stav (2) Zakona, smatraju se oporezivim dohotkom od nesamostalne djelatnosti.

(4) U skladu sa odredbama iz stava (3) ovog člana, više isplaćeni iznosi naknada i pomoći preračunavaju se u bruto iznos primjenom koeficijenta koji se izračunava po formuli iz člana 17. ovog Pravilnika, a u cilju utvrđivanja osnovica za obračun doprinosa za obavezna osiguranja iz člana 4. Zakona o doprinosima.

2. Prihodi na koje se ne plaća porez na dohodak

Član 5.

U skladu sa tačkom 5) člana 6. Zakona, porez na dohodak ne plaća se na nagrade koje primaju članovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, kao i nagrade koje fizičko lice dobije po osnovu tehničko-tehnološke inovacije.

3. Osnovica poreza na dohodak

Član 6.

(1) Osnovicu poreza na dohodak iz člana 7. stav (1) Zakona čine svi oporezivi dohoci, osim onih iz stava (2) ovog člana, koje rezidentni porezni obveznik ostvari u toku poreznog perioda iz jednog ili više izvora utvrđenih članom 4. Zakona, i to:
1. dohodak od nesamostalne djelatnosti
+
2. dohodak od samostalne djelatnosti
+
3. dohodak od imovine i imovinskih prava
+
4. dohodak od ulaganja kapitala
+
5. dohodak od učešća u nagradnim igrama i igrama na sreću
=
ukupan dohodak
-
1. preneseni porezni gubitak iz člana 26. Zakona
-
2. lični odbitak u skladu sa članom 24. Zakona
=
porezna osnovica

(2) U poreznu osnovicu ne uključuju se oporezivi dohoci na koje je porez na dohodak obračunat i naplaćen po odbitku u toku poreznog perioda, a koji se u smislu člana 27. stav (6), člana 32. st. (2) i (3), člana 33. stav (3) i člana 34. stav (2) Zakona, smatraju konačnom poreznom obavezom, kao ni dohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti na koji se, u skladu sa članom 31. Zakona, porez plaća u paušalnom iznosu.

4. Princip blagajne

Član 7.

(1) Pri utvrđivanju oporezivog dohotka prihodi i rashodi utvrđuju se prema principu blagajne.
(2) Prema principu blagajne u obzir se uzimaju samo oni prihodi i rashodi koji su doveli do promjene stanja u blagajni (iznos gotovine, stanje na bankovnom računu i sl.). Prihodi se smatraju primljenim kada porezni obveznik njima može raspolagati. Rashodi se smatraju nastalim u trenutku kada su umanjili prihod obveznika.
(3) Novčani iznos prihoda i rashoda u stvarima utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti. Tržišna vrijednost je cijena koja bi se ostvarila pri prodaji uobičajenom poslovnom prometu.
(4) Izuzetno, princip blagajne ne odnosi se na:
1. rashode za nabavku dugotrajnih privrednih dobara koji su uneseni u popis dugotrajne imovine i isti se ne odbijaju odmah, već putem godišnjih otpisa (amortizacije);
2. rashode za sticanje kapitalnih potraživanja (potraživanja po osnovu zajmova, vrijednosni papiri i dr.) koji se kod utvrđivanja dohotka ne mogu odbiti;
3. rashode nastale otplatom kredita, a koji se u ovom slučaju mogu odbiti samo u visini plaćenih kamata;
4. prihode i rashode koji su načinjeni za račun i u ime trećeg lica (prolazne stavke i sl.).

III. UTVRĐIVANjE DOHOTKA OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI

1. Nesamostalna djelatnost

Član 8.

(1) Nesamostalnom djelatnošću po osnovu koje se ostvaruju prihodi u smislu člana 10. Zakona, smatra se djelatnost u kojoj zaposlenik obavlja djelatnost po uputama poslodavca.
(2) Za odlučivanje o tome da li se radi o nesamostalnoj ili samostalnoj djelatnosti odlučujuća je cjelovita slika međusobnih odnosa, s tim da nesamostalnu djelatnost karakterišu slijedeće činjenice:
- poslodavac određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada,
- poslodavac stavlja na raspolaganje zaposleniku sredstva za rad (npr. poslovni prostor sa opremom, radnu odjeću, potreban materijal i dr.),
- poslodavac snosi poslovne izdatke za zaposlenika (putne troškove,