Na temelju članka 110. Zakona o kantonalnim porezima (Broj 13/03) ministar financija, donosi

PRAVILNIK

o primjeni odredaba Zakona o kantonalnim porezima

(Objavljeno u "Sl. novinama Tuzlanskog Kantona", br. 4 od 08 aprila 2004, 7/04, 11/04)

I- TEMELjNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim pravilnikom se razrađuje primjena odredaba Zakona o kantonalnim porezima ("Službene novine Tuzlanskog kantona", broj 13/03, u daljem tekstu: Zakon), propisuje metodologija utvrđivanja porezne osnovice, definiranje obveznika, obrasci poreznih prijava, poslovne knjige i drugi elementi značajni za utvrđivanje i naplatu poreza propisanih ovim zakonom.

II- POREZNI OBVEZNIK

Članak 2.

Porezni obveznik u užem smislu je pravna i fizička osoba koja je prema zakonu obvezna placati porez. Porezni obveznik u širem smislu je pravna i/ili fizička osoba koja jamči za porez, mora obračunati, obustaviti i uplatiti porez na račun trecih osoba, predati poreznu prijavu, voditi poslovne knjige i/ili ispuniti druge Zakonom propisane obveze.
Porezni obveznik nije onaj koji mora dati obavijest o tuđem predmetu, predati isprave, dati stručno mišljenje ili mora dopustiti pristup zemljištima, objektima ili poslovnim prostorijama. U tom slučaju radi se o obvezama trecih osoba u svrhu razjašnjenja činjeničnog stanja značajnog za oporezivanje.

Članak 3.

Obveznik poreza na dohodak je fizička osoba koja ima prebivalište ili boravište na području Kantona, kao i svaka druga fizička osoba iz BiH ili inozemstva koja u Kantonu nema ni boravište ni prebivalište, a ostvaruje dohodak oporeziv ovim zakonom.
Obveznik poreza na dohodak od samostalnih djelatnosti jeste svaka fizička osoba koja samostalno obavlja djelatnost iz članka 14. Zakona s namjerom da kroz to ostvari dohodak. Ako više osoba ostvaruje dohodak od samostalne djelatnosti zajedničkim obavljanjem te djelatnosti, svaka osoba placa porez na dio dohotka koji mu pripada od zajedničkog poslovanja. Ako ugovorom o zajedničkom poslovanju nije ugovoren način podjele dohotka, ostvareni dohodak dijeli se na jednake dijelove.

Članak 4.

Obveznik poreza na dohodak od poljoprivredne i šumarske djelatnosti jeste osoba koja se kao vlasnik, posjednik ili zakupac poljoprivrednog odnosno šumskog zemljišta bavi poljoprivredom i šumarstvom, kao i osoba koja ima udio u tako ostvarenom dohotku. Ako više vlasnika, posjednika ili zakupaca zemljišta čine jedno domacinstvo, a dohodak se oporezuje na temelju katastarskog prihoda prema članku 23. Zakona, porezni obveznik jeste jedan od punoljetnih članova domacinstva, kao predstavnik tog domacinstva. Ako dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji se utvrđuje prema odredbama članka 24. Zakona, to jest kao dohodak od samostalne djelatnosti propisan odredbama članka 17. do 21. Zakona, ostvaruje više osoba primjenjuju se odgovarajuce odredbe članka 16. Zakona.

Članak 5.

Porezni obveznik dohotka od imovine i imovinskih prava je fizička osoba koja ostvari dohodak od izdavanja u zakup ili najam nekretnina i pokretnih stvari, te od autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih prava, kao i od otuđenja nekretnina i imovinskih prava.

Članak 6.

Obveznik poreza na imovinu je fizička i pravna osoba koja je vlasnik sljedece imovine:
1. zgrade ili stana za odmor i rekreaciju (vikendice),
2. poslovne prostorije, stambene zgrade, stana i garaže koji se izdaju pod zakup,
3. motornih vozila,
4. plovnog objekta.
Obveznik poreza na imovinu je fizička ili pravna osoba koja je vlasnik ili korisnik sljedece imovine:
1. stola u kasinu,
2. automata za igre na srecu,
3. automata za zabavne igre.
Ako je imovina u vlasništvu ili je koristi više osoba, svaka od njih je porezni obveznik srazmjerno dijelu vlasništva, odnosno dijelu koji koristi.

Članak 7.

Obveznik poreza na naslijeđe i poklon je fizička osoba koja na teritoriji Kantona naslijedi ili primi na poklon: imovinu, pravo uživanja ili korištenja nepokretnosti, takođe, diobom primi više imovine nego što mu pripada po njegovom suvlasničkom pravu na taj dio, a podložno je placanju poreza na naslijeđe i poklon.

Članak 8.

Obveznik poreza od igara na srecu je osoba koja ostvari pojedinačni dobitak od igara na srecu u iznosu vecem od 100,000 KM.

Članak 9.

Obveznik poreza na potrošnju alkoholnih pica, svih bezalkoholnih pica, mineralnih voda, kafe i čaja je pravna osoba i samostalni privrednik koji pruža ugostiteljske usluge.

Članak 10.

Porezni obveznik ima prebivalište tamo gdje stanuje neprekidno najmanje 183 dana. Neprekidno razdoblje od 183 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu, vec može obuhvacati i dvije kalendarske godine. Ako porezni obveznik ima istodobno prebivalište u inozemstvu i zemlji, smatra se domacim poreznim obveznikom.

Članak 11.

Porezni obveznik ima boravište tamo gdje boravi u okolnostima koje ukazuju na to da se na tom mjestu ili na tom području ne zadržava samo privremeno.
Boravištem se smatra boravak u razdoblju od najmanje 183 dana. Razdoblje od najmanje 183 dana može obuhvacati i dvije kalendarske godine. Boravište ne mora biti vezano za jedno mjesto, ali se mora nalaziti na teritoriji Kantona.

III- UTVRĐIVANjE POREZNIH OSNOVICA

Članak 12.

Osnovica poreza na dohodak poreznog obveznika je, i to:
1. Dohodak od rada kod poslodavca
Osnovica poreza na dohodak od rada kod poslodavca jesu ukupna primanja iz članka 12. Zakona za period od mjesec dana umanjena za zbir petostrukog osobnog odbitka i olakšica iz članka 8. stavka 1. i stavka 6. Zakona.
Osnovica utvrđena na ovakav način ne može biti manja od nule.
Primanjima iz članka 12. stavak 1. točka 4. Zakona smatraju se:
- naknade po ugovoru o djelu,
- naknade po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima,
- naknade članovima upravnih i nadzornih odbora, stečajnim upravnicima, sudskim vještacima, sucima porotnicima i sucima izabranih sudova, i arbitrima koji nemaju svojstvo uposlenih u tim sudovima i arbitražama,
- naknada članova predstavničkih tijela (članovi vijeca i skupština).
Primanja koja ne ulaze u dohodak u smislu članka 12. stavak 1. točka 3. Zakona, podrazumijeva iznos u visini jednog osnovnog osobnog odbitka mjesečno (300,000 KM), pojedinačno za svaku vrstu primanja.
Primjer:
Djelatnik kod poslodavca NN ima ukupna mjesečna primanja iz članka 12. Zakona 2.500 KM, izdržavani članovi obitelji su supruga i dvoje djece (upisani u poreznu karticu PK).
Obračun osnovice:
Osnovica = 2.500 - ((5 dž 300) + (300 dž 30% + 300 dž 30% + 300 dž 40%)) Osnovica = 2.500 - (1500 + (90 + 90 + 120)) = 2500 - 1800 = 700 KM
Obračun poreza: Osnovica dž stopa poreza
Porez od rada kod poslodavca = 700 dž 15% = 105 KM
2. Dohodak od samostalne djelatnosti
Dohodak od samostalne djelatnosti predstavlja razliku između prihoda i rashoda ostvarenih obavljanjem: gospodarske djelatnosti (obrta), slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva i drugih samostalnih djelatnosti.
Iznimno, kada nisu ispunjeni uvjeti iz članka 24. Zakona, dohodak od poljoprivrede i šumarstva jeste katastarski prihod koji se utvrđuje prema posebnim propisima, prema stanju na dan 31. prosinca godine koja prethodi godini za koju se utvrđuje dohodak.
Osnovica poreza na dohodak od samostalne djelatnosti jeste dohodak ostvaren za period od godinu dana umanjen za osnovni osobni odbitak.
a) Utvrđivanje osnovice odgospodarske djelatnosti slobodnih i drugih djelatnosti
Prihodi od obavljanja samostalne djelatnosti jesu svi prihodi izraženi u novcu, stvarima, materijalnim pravima, učinjenim uslugama i drugo koje je porezni obveznik ostvario obavljajuci samostalnu djelatnost tijekom poreznog perioda.
Prihodima se smatraju samo naplaceni prihodi u bilo kom obliku koji moraju biti evidentirani u poslovnim knjigama.
U prihode ulaze i prihodi ostvareni od prodaje stvari i prava koja služe za obavljanje djelatnosti i koja se kao investiciona dobra vode ili su se trebala voditi u opisu stalnih sredstava.
Rashodi su svi izdaci poreznog obveznika tijekom poreznog perioda koji su učinjeni u cilju stjecanja, osiguranja i očuvanja prihoda.
U rashode se priznaju samo oni rashodi koji su vezani za ostvarenje prihoda. Svi osobni izdaci obveznika koji nisu nužni za ostvarenje prihoda se ne priznaju u rashode.
Izdaci po osnovu naknada za zakup prostora i stalne imovine priznaju se u rashode, samo ukoliko za to postoje valjani ugovori o zakupu koji moraju biti evidentirani kod Porezne uprave. U rashode se priznaju samo redovite kamate koje su placene kao naknada za korištene zajmove.
Izdaci za dnevnice, troškovi službenog putovanja, te naknade, potpore i nagrade djelatnicima koje daje poslodavac priznaju se u rashode, samo do iznosa koji su neoporezivi Zakonom o porezu na placu i dodatna primanja.
U izdatke ulaze i knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih investicionih dobara koja se vode u popisu stalnih sredstava.
Primjer:
ObveznikXje u poreznom periodu ostvario prihod od 50.000 KM. Obavljajuci tu djelatnost imao je rashoda u visini od 40.000 KM.
Osnovica = dohodak - osnovni osobni odbitak
Osnovica = (50.000 - 40.000) - 300 = 10.000 - 300 = 9.700
Obračun poreza = osnovica dž stopa poreza Porez = 9.700 dž 1,5% = 1.455,00 KM
b) Utvrđivanje