Na osnovu člana 17. Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 119/08) i člana 82. stav 2. Zakona o republičkoj upravi ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 118/08 i 11/09), ministar prosvjete i kulture donosi

PRAVILNIK

O PEDAGOŠKIM STANDARDIMA I NORMATIVIMA ZA OBLAST PREDŠKOLSKOG VASPITANjA I OBRAZOVANjA

(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 65 od 8. jula 2010)

I- OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim pravilnikom bliže se utvrđuju prostorni, materijalni i drugi standardi, normativi i kriterijumi koji treba da budu ispunjeni za osnivanje predškolskih ustanova u Republici Srpskoj (u daljem tekstu: Republika), a u cilju obavljanja kvalitetnog vaspitno-obrazovnog rada i uspješnog ostvarivanja ciljeva i zadataka u predškolskim ustanovama.

Član 2.

(1) Jedinstveni standardi i normativi primjenjuju se u svim registrovanim predškolskim ustanovama, koje su na osnovu člana 13. stav 1, Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju (u daljem tekstu: Zakon) dobile rješenje o odobrenju za rad predškolske ustanove.
(2) Jedinstveni standardi i normativi primjenjuju se i u organizacionim jedinicama - dječijim vrtićima (u daljem tekstu: vrtići) i jaslicama u okviru predškolske ustanove.
(3) Svaka predškolska ustanova prilagođava svoju djelatnost jedinstvenim standardima i normativima i kontinuirano poboljšava kvalitet svoje osnovne djelatnosti.

Član 3.

(1) Jedinstveni standardi i normativi su u skladu sa najboljim interesom djeteta o kojem se brinu u predškolskoj ustanovi, te potrebama i etikom profesije iz oblasti predškolskog vaspitanja i obrazovanja.
(2) Jedinstveni standardi i normativi su otvoreni za individualne i timske odluke zaposlenih u vrtićima u okviru predškolskih ustanova, a zavise od mogućnosti osnivača.

Član 4.

Jedinstveni standardi i normativi koji treba da se poštuju u pogledu prostora i opreme za jaslice i vrtiće odnose se na postojanje adekvatnog:
a) objekta predškolske ustanove sa prostorijama za razvoj, igru i rano učenje djece,
b) vanjskog prostora predškolske ustanove,
v) unutrašnjeg prostora predškolske ustanove,
g) osiguranja bezbjednosti boravka djece i odraslih u objektima predškolske ustanove,
d) materijala za rano učenje, opreme i igračaka,
đ) prostora za pripremu hrane i prostora za ručavanje,
e) prostora za spavanje i odmor,
ž) prostora za održavanje lične higijene i
z) prostora za upravu u predškolskoj ustanovi, prostora za vaspitače, stručne saradnike i asistente za inkluziju (u daljem tekstu: vaspitno-obrazovni radnici), prostora za saradnike i ostalog prostora.

II- OBJEKTI PREDŠKOLSKIH USTANOVA

Član 5.

Objekat predškolske ustanove je posebna arhitektonska i građevinska cjelina, prilagođena za izvođenje različitih vaspitno-obrazovnih aktivnosti, najbliža organizaciji porodičnog doma, koja omogućava komunikaciju između različitih prostora i obezbjeđuje nadgledanje djece i komunikaciju među djecom bez obzira na to u kojoj radnoj sobi i prostoru vaspitna grupa boravi.

Član 6.

(1) Lokacija zemljišta na kojoj se gradi predškolska ustanova treba da ispunjava uslove u pogledu: higijenskih, ekoloških, seizmičkih, radioloških, komunalnih, urbanističkih i drugih uslova, te u skladu sa propisima kojima se reguliše zaštita životne i radne sredine i ekologije.
(2) Pri izboru lokacije zemljišta za izgradnju predškolske ustanove posebno se vodi računa da:
a) se djetetu osigura bezbjednost na putu do vrtića, bezbjedan saobraćajni prilaz i obezbijeđeni uslovi da roditelji bezbjedno predaju i preuzimaju dijete iz predškolske ustanove,
b) zemljište bude na lokaciji gdje nema buke i gdje koncentracija štetnih materija u vazduhu ne prelazi maksimalno dozvoljene granice, predviđene za naseljena mjesta,
v) je, po mogućnosti, u mirnom dijelu grada, u blizini parkova i zelenila, a dalje od fabrika, prometnih saobraćajnica i tržnica,
g) je izloženo prirodnoj svjetlosti,
d) je dovoljno porozno, bez vlage i podzemnih voda i
đ) je zaštićeno od vazdušnih strujanja, jakih i hladnih vjetrova.

Član 7.

Objekti predškolskih ustanova i pristup objektima treba da budu prilagođeni djeci sa posebnim potrebama.

Član 8.

Vrtići u okviru predškolske ustanove treba da pružaju sigurno, prijatno i stimulativno okruženje koje omogućava učenje djece kroz igru, sprovođenje vaspitno-obrazovnih aktivnosti i njegu i brigu za djecu uzrasta do polaska u školu.

Član 9.

Dizajn i izgled objekata u predškolskoj ustanovi treba da omogućava djeci sticanje raznovrsnih iskustava neophodnih za njihov razvoj i razvoj kreativnosti.

Član 10.

Optimalna veličina objekta vrtića je smještaj za 50 do 100 djece, odnosno najviše četiri vaspitne grupe, u skladu sa Zakonom i podzakonskim propisima kojim se regulišu uslovi za početak rada predškolske ustanove i ovim pravilnikom.

Član 11.

(1) Rad sa djecom u predškolskim ustanovama organizuje se u vaspitnim grupama.
(2) Vaspitne grupe osnivaju se prema uzrastu djece, vrsti i trajanju programa, sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja.
(3) Vaspitne grupe mogu biti jasličke - za uzrasni period od šest mjeseci do tri godine i vrtićke grupe - za uzrasni period od tri godine do polaska u školu.
(4) Vaspitne grupe mogu biti formirane od djece istog ili djece različitog uzrasta - mješovite grupe.
(5) Mješovite vaspitne grupe formiraju se samo u slučajevima gdje se ne mogu formirati grupe istog uzrasta.
(6) Predškolska ustanova može imati maksimalno pet vrtića, sa najviše 500 djece.
(7) Veličina predškolske ustanove planira se na osnovu broja predškolske djece u okviru predviđenog lokaliteta, za koje se osniva predškolska ustanova, na području jedinice lokalne samouprave, odnosno dugoročnog plana o prijemu djece u predškolske ustanove.
(8) Udaljenost vrtića od mjesta stanovanja, u pravilu, ne treba biti veća od jednog kilometra.

Član 12.

(1) Ostali prostori koje djeca koriste za igru i vaspitno-obrazovne aktivnosti u objektima predškolske ustanove smatraju se unutrašnjom površinom, čija se kvadratura računa unutar cjelokupne površine predškolske ustanove i zavisi od potreba djece, mogućnosti osnivača i ostalih mogućnosti, a to su:
a) manje igraonice,
b) dodatni prostor za aktivnosti djece,
v) prostor za ručavanje (u daljem tekstu: trpezarija),
g) prostor za spavanje i centralni prostor i
d) sala za fizičke aktivnosti.
(2) Unutrašnji korisni prostor radne sobe računa se tako što se od ukupne kvadrature oduzima prostor koji je namijenjen za:
a) fiksirani namještaj,
b) fiksirane krevete,
v) ormare,
g) pult za povijanje,
d) opremu,
đ) prolaze i
e) druge prostore koji nisu dostupni djeci za igru.

Član 13.

(1) Poželjno je da objekat predškolske ustanove u svom sastavu ima:
a) tihe prostorije za relaksaciju, tihu igru ili spavanje, koje mogu biti odvojene od prostora gdje djeca uče i igraju se i gdje se mogu odmarati,
b) prostorije za fizički aktivnu igru, koje pružaju djeci mogućnost slobode pokreta,
v) prostorije koje omogućavaju aktivnosti učenja u manjem obimu i
g) druge prostorije za različite aktivnosti učenja.
(2) Obavezne prostorije u objektima predškolske ustanove su:
a) radna soba,
b) prostor za zajedničke aktivnosti,
v) komunikacione prostorije - hodnici,
g) garderoba,
d) sanitarni prostor za djecu,
đ) sanitarni prostor za odrasle,
e) kuhinja i
ž) tehnički blok.
(3) Pored obaveznih prostorija za djecu i odrasle iz stava 2. ovog člana, predškolska ustanova može da ima i:
a) prostor za igru,
b) prostor za spavanje i odmor,
v) atelje,
g) radionicu za izradu lutaka, igračaka i drugog didaktičkog materijala,
d) radionicu za rad u glini,
đ) prostor za vaspitno-obrazovne radnike,
e) prostor za roditelje,
ž) prostor za biblioteku,
z) prostor za didaktička sredstva i materijale za igru,
i) prostor za preventivnu i zdravstvenu zaštitu,
j) ostavu za namirnice,
k) trpezariju,
l) zatvorenu terasu,
lj) praonicu i prostoriju za odlaganje prljavog veša (u daljem tekstu: ostava za