Na osnovu člana 17. stav 2. i člana 72. Zakona o hrani ("Službeni glasnik BiH", broj 50/04) i člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadležnim organima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, na 46. sjednici, održanoj 8. maja 2008. godine, donijelo je

PRAVILNIK

O OZNAČAVANjU HRANjIVIH VRIJEDNOSTI UPAKOVANE HRANE

(Objavljeno u "Sl. glasnik BiH", br. 085 od 21 oktobra 2008)

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE

(Predmet)

Član 1.

Pravilnikom o označavanju hranjivih vrijednosti upakovane hrane (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisuje se način označavanja hranjivih vrijednosti hrane namijenjene:
a) isporuci krajnjem potrošaču;
b) snabdijevanju ugostiteljskih objekata, kantina, bolnica, obdaništa, škola, ustanova socijalne pomoći i drugih sličnih subjekata u poslovanju s hranom koji snabdijevaju krajnjeg potrošača.

(Izuzeci od primjene)

Član 2.

Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na:
a) prirodne mineralne vode ili druge vode namijenjene ishrani ljudi;
b) hranu za posebne prehrambene potrebe (ili "dijetetske namirnice"), kod kojih su specifičnosti označavanja hranjive vrijednosti uređene posebnim propisom.

(Označavanje hranjivih vrijednosti)

Član 3.

(1) Označavanje hranjivih vrijednosti upakovane hrane nije obavezno, osim za hranu kod koje se na deklaraciji, pri prezentaciji i/ili reklamiranju, pojavljuje tvrdnja o hranjivoj vrijednosti.
(2) Dozvoljeno je navoditi samo tvrdnje o hranjivoj vrijednosti koje se odnose na energetsku vrijednost, hranjive materije i materije koje spadaju u jednu od grupa hranjivih materija, koje se navode u članu 5. stav (1) ovog Pravilnika.
(3) Kada je navedena tvrdnja o hranjivoj vrijednosti za neku od hranjivih materija i/ili materija koje spadaju u jednu od grupa hranjivih materija, navod o hranjivim vrijednostima mora sadržavati i podatak o količini i porijeklu te materije.
(4) Navođenje kvaliteta ili količine hranjive materije ne smatra se tvrdnjom o hranjivoj vrijednosti ako je to propisano posebnim propisima.
(5) Kod neupakovane hrane, hranjive vrijednosti, u skladu sa uslovima iz ovog Pravilnika, mogu se navoditi u propratnom dokumentu i moraju se dati na uvid potrošaču na njegov zahtjev.

(Definicije)

Član 4.

Osnovni pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
a) označavanje hranjive vrijednosti hrane je bilo koja informacija na deklaraciji koja se odnosi na:
1) energetsku vrijednost hrane;
2) hranjive materije kao izvorne prirodne sastojke.
b) tvrdnja o hranjivoj vrijednosti je svaka poruka kojom se pri prezentaciji ili reklamiranju hrane izjavljuje, navodi na zaključak ili upućuje da hrana ima određena hranjiva svojstva koja potiču iz prirodnog sadržaja hrane (same po sebi) ili koja su namjerno izmijenjena dodavanjem ili oduzimanjem hranjive materije, a uslovljena su energetskom vrijednošću i/ili prisustvom odnosno količinom njenih hranjivih materija u sastavu hrane;
c) hranjive materije su materije koje utiču na energetsku i biološku vrijednost hrane, a podrazumijevaju: bjelančevine, ugljikohidrate, masti, vlakna, natrij, te vitamine i minerale prisutne u značajnijoj količini, kako je navedeno u članu 5. stav (3) ovog Pravilnika;
d) energetska vrijednost hrane podrazumijeva energiju sadržanu u određenoj količini hrane, dobivenu spaljivanjem hrane do suhog ostatka, izraženu u kilokalorijama i kilodžulima (u daljnjem tekstu: kcal (kJ)). Faktori za preračunavanje energetske vrijednosti sadržani su u članu 6. ovog Pravilnika;
e) bjelančevine podrazumijevaju količinu bjelančevina izračunatu prema formuli: bjelančevine = ukupni azot po Kjeldahlovoj metodi dž 6,25;
f) ugljikohidrati podrazumijevaju bilo koje ugljikohidrate koji se probavljaju u ljudskom organizmu, uključujući i poliole;
g) šećeri podrazumijevaju sve monosaharide i disaharide zastupljene u hrani, osim poliola;
h) masti podrazumijevaju ukupne lipide, uključujući i fosfolipide;
i) zasićene masne kiseline podrazumijevaju masne kiseline bez dvostrukih veza;
j) mononezasićene masne kiseline podrazumijevaju masne kiseline sa cis dvostrukom vezom;
k) polinezasićene masne kiseline podrazumijevaju masne kiseline sa cis, cis-metilen prekinutim dvostrukim vezama;
l) vlakna podrazumijevaju frakciju jestivog dijela biljaka ili njihovih ekstrakata, koji se ne mogu resorbirati u digestivnom traktu i koji se određuju odgovarajućim analitičkim metodama;
m) prosječna vrijednost je vrijednost koja najbolje predstavlja količinu hranjive materije sadržanu u određenoj hrani, a odražava dozvoljena odstupanja s obzirom na sezonsku promjenjivost, načine ishrane i ostale faktore koji mogu prouzrokovati variranje stvarne vrijednosti.

DIO DRUGI - POSEBNE ODREDBE

(Označavanje hranjivih vrijednosti)

Član 5.

(1) Prilikom označavanja hranjivih vrijednosti hrane navode se sljedeći podaci:
Grupa 1
a) energetska vrijednost hrane;
b) količina bjelančevina, ugljikohidrata i masti; ili
Grupa 2
a) energetska vrijednost hrane;
b) količina bjelančevina, ugljikohidrata, šećera, masti, zasićenih masnih kiselina, vlakana i natrija.
(2) Prilikom označavanja hranjivih vrijednosti hrane, informacija koja se daje može sadržavati i podatak o količini jedne ili više sljedećih materija:
a) skroba,
b) poliola,
c) mononezasićenih masnih kiselina,
d) polinezasićenih masnih kiselina,
e) holesterola,
f) bilo kojeg minerala ili vitamina ako se nalaze u značajnijoj količini.
(3) Navođenje prirodnog sadržaja vitamina i minerala koji se mogu deklarirati i njihova preporučena dnevna količina (RDA)*određena je u sljedećoj tabeli:

Vitamin A µg 800 Vitamin B12 µg 1
Vitamin D µg 5 Biotin mg 0,15