Na osnovu člana 58. Zakona o ministarstvima ("Službeni glasnik Republike Srpske", br. 72/02 i 33/04) i člana 33. stav 3. Zakona o javnim putevima ("Službeni glasnik Republike Srpske", broj 3/04), ministar saobraćaja i veza donosi
PRAVILNIK
O ODRŽAVANjU JAVNIH PUTEVA I OBJEKATA
(Objavljen u "Sl. glasniku RS", br. 23 od 16. marta 2005)
I- OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Ovim pravilnikom se uređuju osnovni tehnički uslovi za održavanje javnih puteva i objekata, obavljanje stalnog nadzora nad stanjem javnih puteva i objekata, način i uslovi obavljanja ophodarske službe kao i uslovi koje mora ispunjavati izvođač koji se bavi održavanjem i zaštitom javnih puteva i objekata.
Član 2.
Održavanje javnih puteva obuhvata radove na: kolovozu, bankinama, kosinama nasipa, usjeka i zasjeka, trupu puta, oblogama, obložnim i potpornim zidovima, objektima za odvodnjavanje, propustima, mostovima, tunelima, galerijama, saobraćajnoj signalizaciji i putnoj opremi, kao i radove u putnom pojasu i pružnim prelazima.
Član 3.
Javni putevi se moraju održavati u takvom stanju koje omogućava vršenje trajnog, bezbjednog i nesmetanog saobraćaja za koji su putevi namijenjeni i kojom se obezbjeđuje očuvanje projektovanog stanja puteva, a na način i pod uslovima određenim zakonom, ovim pravilnikom i drugim propisima donesenim na osnovu zakona.
Član 4.
Obim, vrste, vrijednost i dinamika izvođenja radova na održavanju javnih puteva utvrđuju se godišnjim programom radova, koji donosi Vlada Republike Srpske.
U okviru godišnjeg programa iz prethodnog stava utvrđuje se i plan zimske službe.
Član 5.
Radovi na održavanju javnih puteva i objekata moraju se izvoditi tako da je najmanje jedna saobraćajna traka prohodna za normalno i bezbjedno odvijanje saobraćaja.
Mjesto izvođenja radova mora se na vidan način obilježiti i obezbijediti, postavljanjem odgovarajućih saobraćajnih znakova, tabli i branika, kao i na drugi pogodan način, u cilju pravovremenog obavještavanja učesnika u saobraćaju o mjestu izvođenja radova i eventualnim opasnostima.
Mjere obezbjeđenja iz prethodnog stava utvrđuje odgovorno stručno lice izvođača radova, putem dnevnika radova na održavanju puta, a na osnovu elaborata, odnosno odgovarajuće skice.
Član 6.
Materijali koji se upotrebljavaju za održavanje javnih puteva moraju u cijelosti odgovarati važećim tehničkim propisima i standardima.
II- TEHNIČKI USLOVI ZA ODRŽAVANjE JAVNIH PUTEVA
Član 7.
Radi utvrđivanja stanja puteva obavljaju se redovni, sezonski i godišnji pregledi javnih puteva.
Član 8.
Organizacija koja upravlja putevima posebnim aktom donosi:
- pravila i tehničke uslove za obavljanje ophodarske službe,
- pravila i tehničke uslove za obavljanje redovnih, sezonskih i godišnjih pregleda magistralnih i regionalnih puteva i objekata na njima.
Pravilima i tehničkim uslovima posebno se utvrđuje način i postupak pregleda, oprema i osoblje za obavljanje pregleda, dokumentacija o pregledima i način obrade i čuvanje dobijenih podataka.
Organi lokalne uprave i samouprave su dužni da donesu odgovarajuće akte iz stava 1. ovog člana za lokalne puteve i gradske ulice.
Član 9.
Održavanje kolovoza javnog puta vrši se stalno.
U cilju sprečavanja nastajanja oštećenja većeg obima, kolovoz se mora odmah popraviti uz otklanjanje uzroka oštećenja.
Član 10.
Održavanje kolovoza puta obuhvata sve radove i radnje na ojačanju i presvlačenju kolovoza, popravci udarnih rupa, kolotraga, drugih deformacija i oštećenja na saobraćajnim trakama javnog puta izazvanih saobraćajnim opterećenjem, površinskim i podzemnim vodama, dejstvom mraza i drugih činilaca kao i uklanjanje osulinskog, rasutog i drugog materijala i havarisanih vozila.
Odredba prethodnog stava odnosi se i na parkirališta, autobuska stajališta, pružne prelaze i druge površine koje su izgrađene u sklopu javnog puta.
Član 11.
Prilikom izvođenja radova na održavanju asfaltnih kolovoza moraju se upotrebljavati materijali od kojih su izgrađeni kolovozi.
Član 12.
Ojačanje i presvlačenje savremene kolovozne konstrukcije vrši se na potezu ili dijelu puta na kome je više od 20% kolovozne površine oštećeno pojavom mrežastih pukotina, udarnih rupa, kolotraga i drugih površinskih deformacija.
Radovi iz prethodnog stava izvode se na osnovu projektne dokumentacije, koja treba da sadrži, naročito:
- stanje kolovozne konstrukcije,
- uzroke oštećenja kolovoza,
- saobraćajno opterećenje,
- debljinu novog sloja,
- niveletu, uzdužne i poprečne nagibe novog sloja, s tim da ivica početka, odnosno završetka novog sloja savremenog kolovoza mora biti u istoj niveleti sa postojećim završnim slojem kolovozne konstrukcije,
- način dovođenja bankine i rigola u niveletu novoformiranih ivica kolovoza,
- način odvodnje.
Član 13.
Za opravku oštećenih dijelova šljunčanog, tucaničkog, makadamskog ili zemljanog kolovoza upotrebljavaju se tucanik, kamena sitež, šljunak i kamena drobina.
Šljunak za opravku i ojačanje šljunčanog ili tucaničkog kolovoza mora odgovarati tehničkim propisima i standardima i za izradu tamponskog sloja u kolovoznoj konstrukciji.
Kamena drobina za održavanje makadamskih i zemljanih kolovoza mora da sadrži kameni materijal različitih veličina zrna sa maksimalnom veličinom zrna do 60 mm i glinovitih primjesa do 5%.
Član 14.
Za održavanje šljunčanog ili tucaničkog kolovoza obavezno je stalno postojanje zaliha kamenog materijala u količini od najmanje 10% od ukupne godišnje količine predviđene za održavanje tog putnog pravca.
Član 15.
Bankine se moraju održavati tako da su uvijek u istoj niveleti sa ivicom kolovoznog zastora i poprečnim nagibom od minimum 4% prema vanjskoj strani puta.
Dopunjavanje bankina vrši se istim ili sličnim materijalima od koga su izgrađene.
Košenje trave na bankinama mora biti permanentno, tako da su uvijek jasno uočljivi putna oprema, saobraćajna signalizacija, kilometarski i polukilometarski stubovi.
Član 16.
Kosine nasipa, usjeka i zasjeka (u daljem tekstu: kosine) moraju se održavati tako da uvijek zadržavaju određeni nagib i oblik, da se stalno vrši uklanjanje većih komada stijena sklonih padu na kolovoz puta, smeća, otpada i olupina, kao i da se vrši redovno košenje trave i uklanjanje rastinja koje umanjuje preglednost.
Nestabilne kosine stabilizuju se izvođenjem bioloških i tehničkih radova, na osnovu projektne dokumentacije.
Član 17.
Biološka zaštita se izvodi na kosinama koje su podložne erodiranju usljed površinskih voda, a sastoji se, naročito u:
- humuziranju kosina izradom humusnog sloja debljine 10-30 cm, ako je kosina izvedena u stabilnim vrstama zemljanog i drugog materijala,
- zatravljivanju kosina zasijavanjem odgovarajućim vrstama trava ili pobusavanjem kosine zavisno od nagiba kosine i drugih faktora,
- pošumljavanju kosina rastinjem raznih vrsta kada je neophodno dublje povezivanje zemljanog materijala u kosinama,
- izradi pletera na kosinama sa vrlo intenzivnom pojavom erodiranja, izazvanom površinskim vodama,
- izradi bio-torkreta na visokim strmim kosinama od rastresitih kamenih materijala sa proslojcima gline i humusnih materijala,
- redovnom održavanju rastinja.
Član 18.
Tehnička zaštita kosina vrši se na visokim i strmim kosinama koje se stalno osipaju i odronjavaju. Tehnička zaštita sastoji se, naročito u:
- izradi betonskih, kamenih i gabionskih zidova za ublažavanje odronjavanja većih količina kamenih zemljanih i drugih materijala na putu,
- izradi zaštitnih žičanih mreža na visokim i strmim kosinama sklonim stalnom osipanju na put,
- izradi kamenih rebara za prikupljanje podzemnih voda koje izbijaju na padini,
- izradi otvorenih zemljanih, betonskih i kamenih jaraka sa potrebnim regulisanjem oticanja površinskih i bujičnih voda koje ugrožavaju stabilnost kosina i trup puta.
- izradi torkreta.
Član 19.
Održavanje obloga, obložnih i potpornih zidova obuhvata naročito:
- kontrolu stabilnosti i utvrđivanje oštećenja izazvanih uticajem pritiska, mraza i vode,
- pročišćavanje drenaža i barbakana na obložnim i potpornim zidovima radi pravilnog oticanja podzemnih voda,
- popravku oštećenih i deformisanih obloga, obložnih i potpornih zidova.
Član 20.
Kontrola stanja zidova vrši se stalno, naročito u jesenjim i proljećnim mjesecima, kao i poslije većih vremenskih nepogoda.
Član 21.